RELIGIJA I AMERIČKI IZBORI 2008.


religion-elections_1     Pitanje vjere
nije novo u američkoj politici no u posljednje vrijeme demokratski i
republikanski kandidati za idućeg predsjednika češće govore o svojoj vjeri
poglavito nakon prijetnje evangelističkih kršćana da će podržati kandidata
treće stranke ako trenutno vodeći republikanac, Rudolph Giuliani, postane
predsjednički kandidat Republikanske stranke. 

    

RELIGIJA I AMERIČKI IZBORI 2008. Ispiši E-mail
16.10.2007
religion-elections_1     Pitanje vjere
nije novo u američkoj politici no u posljednje vrijeme demokratski i
republikanski kandidati za idućeg predsjednika češće govore o svojoj vjeri
poglavito nakon prijetnje evangelističkih kršćana da će podržati kandidata
treće stranke ako trenutno vodeći republikanac, Rudolph Giuliani, postane
predsjednički kandidat Republikanske stranke. 

     Republikanci iz
redova evangelista smatraju se jednom od najvećih i najutjecajnijih skupina
koja čini i do jedne petine biračkog tijela u Sjedinjenim Državama. Oni su
čvrsto podržali predsjednika Busha 2004. godine no sada su podijeljeni oko
podrške za kandidata na izborima slijedeće godine. Evangelisti su naročito
podijeljeni oko bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudolpha Giulianija, zbog
njegove podrške pravu na pobačaj, a sporan im je i bivši guverner
Massachusettsa Mit Romney, zbog mormonske vjere i nejasnog stava oko prava na
pobačaj.

     Politiolog Allen
Hertzke, direktor vjerskih studija pri Sveučilištu Oklahome, kaže da povezanost
vjere i politike može promijeniti izbornu scenu na izborima 2008. godine.
"Kod republikanaca postoji napor čelnika konzervativnih kršćana da
potkopaju kandidaturu Rudolpha Giuliania. Drugo pitanje je činjenica da je u
utrka za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke jedan mormon. U svijetu
evangelističkih kršćana mormonstvo nije isto što i kršćanstvo. Takav stav mogao
bi doći do izražaja ukoliko Mitt Romney izbije u prvi plan".

     Hertzke tvrdi da
je vjerska dinamika važna i kod demokratskih predsjedničkih kandidata. Ankete
pokazuju da je predsjedničkim izborima 2004. godine za demokratskog kandidata
Johna Kerrya glasovalo svega 21 posto evangelika, a na kongresnim izborima
prošle godine samo 27 posto glasovalo je demokratske kandidate za Kongres.

     Steven Waldman,
urednik vodećeg vjerskog Internet sajta Beliefnet, kaže da je to razlog zašto
su demokrati agresivno pokušavaju pridobiti birače kojima je vjera važno
pitanje. "Demokrati govore o svojoj vjeri više nego ikada ranije, naročito
Barack Obama, Hillary Clinton i John Edwards. Oni govore o važnosti vjere i
Boga u njihovim životima, najdražim odlomcima iz Biblije i kako je vjera
utjecala na njihove političke stavove. Oni pokušavaju odbaciti predodžbu o
demokratima kao sekularističkoj stranci u kojoj vjernici nisu dobrodošli".

     Na prošlim
predsjedničkim i kongresnim izborima demokrati nisu dobili glasove većine
američkih katolika. Katolici, pojašnjava Hertzke, osciliraju izmeðu demokrata i
republikanaca, a pomogli su u izbornim pobjedama Billa Clintona 1990. godine i
Georgea Busha 2004. godine. "Katolici čine jednu četvrtinu biračkog
tijela. Oni uglavnom glasuju za različite stranke svake četiri godine. Na
slijedećim izborima mogli bi glasovati pretežito za demokrate zbog njihove
brige oko nejednakosti, ekonomske prave, rata u Iraku i okoliša. Neki od
katolika uvjereni su republikanci, drugi su čvrsti demokrati no velik broj njih
glasuje različito od aktualnih pitanja i kvalitete kandidata".

     Većina
analitičara vjeruje da su takve promjene meðu katolicima odraz vjerskih,
društvenih, političkih i etničkih podjela unutar katoličke zajednice. Premda su
evangelisti i katolici veliki izborni blokovi, analitičari podsjećaju da
kandidati trebaju pridobiti glasove i drugih vjerskih zajednica, muslimana,
Židova i raznih protestantskih denominacija. Većina analitičara slaže se da će
vjera imati važnu ulogu u odlučivanju tko će biti slijedeći predsjednik
Sjedinjenih Država.