Neusklaðenost, šarolikost i protivrječje u normativnim aktima Islamskih zajednica

ImageNa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu
danas je u organizaciji Glavnog odbora Udruženja ilmijje Islamske zajednice u
BiH, a na inicijativu Ustavnog suda IZ-e u BiH, održan  seminar o temi "Islamske zajednice u
regionu – normativni aspekt" na kojem je izvršena analiza normativnih
akata islamskih zajednica i dijagnosticirano je postojanje značajnih neusklaðenosti
i veoma široka raznolikost.

Otvarajući seminar, predsjednik Udruženja
Ilmije Muharem Hasanbegović je naglasio da je cilj ovog seminara bolje
upoznavanje te razumijevanje duhovnog jedinstva i saradnje meðu islamskim
zajednicama nastalim nakon raspada SFRJ, ističući da će se izloženi referati
štampati u vidu zasebne brošure.

     Zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef.
Spahić, prenoseći selame reisu-l-uleme, zaželio je učesnicima seminara uspješan
rad i naglasio da smo se svi disolucijom bivše države rastrčali i ima se dojam
da niko ne gleda šta se dogaða u tuðoj avliji.

     Zamjenik reisu-l-uleme je zatražio od
učesnika seminara da se potrude da se svi meðusobno približimo i da mi ne
pravimo izmeðu sebe čvrste barijere i granice.    

Nije
bilo ozbiljnih diskusija o budućnosti IZ

     Dr. Fikret Karčić u svom referatu "Disolucija
SFRJ i posljedice za IZ" dao je kraći historijski presjek formiranja
islamskih zajednica u regionu, ističući da se u bivšoj Jugoslaviji uvažavao
uglavnom teritorijalni princip organizacije IZ, ali se uvažavao i demografski,
jer je sjedište Starješinstva za Srbiju bilo u Prištini, a ne u Beogradu.

     Prema njegovom mišljenju u prethodnom
periodu organizacija IZ je funkcionirala više na konfedralnom nego na
federalnom principu, jer je Vrhovno Islamsko starješinstvo pa i Vrhovni sabor
imao više koordinirajuću ulogu, dok su na terenu praktične ingerencije i
upravljanje bile u nadležnosti republičkih organa IZ.

     Prema mišljenju dr. Karčića, u vrijeme
raspada bivše Jugoslavije nije bilo ozbiljnih diskusija o budućnosti IZ, a
realno gledajući postojale su dvije mogućnosti: prva, u novonastalim uslovima
očuvati izvjesno jedinstvo IZ u bivšoj Jugoslaviji, druga, u novonastalim
državama da se formiraju nove islamske zajednice, što je bilo povratak na
period prije 1930. godine. 

Šarolikost
i nedosljednost

     Mujo Sušić u referatu "Organizacija
IZ-e Bošnjaka u Evropi, SAD i Australiji" predočio je analizu normativnih
akata islamskih zajednica u Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Švicarskoj i
Sjevernoj Americi, naglašavajući da su ove zajednice u svojim statutima
različito definirale svoju organizaciju, da se pojedinim statutima govori da su
te zajednice u duhovnom i kulturnom pogledu povezane sa IZ u BiH, u nekima da
čine u duhovnom i kulturnom pogledu neodvojivi dio IZ u Bosni i Hercegovini,
ili da su sastavni dio IZ u BiH, dok kod nekih zajednica se ističe da su
nezavisne i autonomne, ili, pak, da su ravnopravni svi mezhebi itd, što je
očito u suprotnosti sa ustavnim odredbama IZ u Bosni i Hercegovini na koju se
pozivaju.

     Takoðer je istaknuto da postoji šarolikost
naziva i organizacije ovih zajednica i njihovih normativa, pa se čini
neizbježnim da se uradi svojevrsna inventura ove problematike i da se pokrenu
koraci ka približavanju i što je moguće većem ujednačavanju normativa.

     Edah Bećirbegović ju referatu "Organizacija
IZ-e u  Srbiji"  govorio je o Ustavu IZ u Srbiji i ostalim
normativnim aktima o činjenici da je u Srbiji došlo do paralelizma i nelegalnog
samoproglašenja Islamske zajednice u Beogradu i ostalim problemima pravne
naravi koji su na sceni u Srbiji.

     Mr. Osman Kozlić je obradio temu "Organizacija
IZ-e u  Crnoj Gori" dajući presjek
ustrojstva i normativnih akata IZ u Crnoj Gori koja je organizirana na
teritorijalnom principu, da se u njenom ustavu ne spominje hanefijski mezheb, Osmanska
tradicija, zahtjevi vremena, dok se, s druge strane, omogućava tješnja saradnja
i tradicionmalne veze sa susjedstvom i podržava duhovno jedinstvo sa islamskim
zajednicama na načelima autonomnosti, jednakosti i ravnopravnosti.    

Podreðen
položaj IZ u BiH

     Dr. Enes Ljevaković govoreći o "Organizacija
IZ-e u  Hrvatskoj" istakao je niz
pitanja i proturječnosti koje proizilaze iz normativnih akata islamskih zajednica
u regionu, naglašavajući da je došlo vrijeme da se pristupi promjeni Ustasva IZ
u BiH koji ima dosta nedorečenosti i nejasnoća. On je kazao da je Ustavom IZ u
BiH definirano da su mešihati u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji sastavni dio IZ
u BiH, ali u normativnim aktima IZ u Hrvatskoj nigdje se takvo nešto ne
spominje, nego se IZ u Hrvatskoj definira samostalnom zajednicom. S druge
strane, mešihati u Sandžaku, Sloveniji i Hrvatskoj preko svojih članova
Rijaseta i Sabora IZ u BiH imaju utjecaj na kreiranje poslova i rad IZ u BiH,
dok IZ u BiH nema svoje predstavnike u organima ovih mešihata i ni na koji
način ne može utjecati na njihov rad.

     Prema mišljenju dr. Ljevakovića to stavlja
IZ u BiH u podreðeni položaj. On je naglasio da je IZ u Hrvatskoj
formalno-pravno, na osnovu svojih normativnih akata, i suštinski odvojena od Islamske
zajednice u BiH.

     Mr. Nedžad Grabus govoreći o "Organizaciji
IZ-e u  Sloveniji" kazao je da
Slovenija nema povijesnog iskustva organizacije IZ, zatim o koracima koji su
poduzeti na cilju jačanja statusa IZ i specifičnostima muslimana u Sloveniji.

     U nastavku rada seminara Hasan Džilo je
govorio o "Organizaciji IZ-e u  Makedoniji" i dr. Ramiz Zekaj na temu
"Organizacija IZ-e u R Albaniji".    

  Problem koncepata

     U plenarnoj diskusiji su aktualizirana
značajna pitanja i realni problemi, normativnog usklaðivanja, konceptualnih
razlika i sl.

     Muftija Muamer ef. Zukorlić je kazao da se
s organizacijom ovog skupa dosta zakasnilo i ključno je pitanje da se otvori
diskusija o budućnosti IZ, jer osim normativnih aspekata postoje i konceptualni
problemi. Zukorlić je predložio da se u skoro vrijeme otvori rasprava na više
nivoa o budućnosti IZ u BiH i širem regionu i pokušaju ustanoviti strateška
opredjeljenja i koncepti.

     Dr. Karčić se u diskusiji složio s
izlaganjem muftije Zukorlića da je suštinski problem oko koncepata, ali je cilj
ovog seminara bio da se opiše postojeće stanje i da se ono dijagnosticira.    

Otpočinjanje
razgovora o budućnosti

     Prema mišljenju dr. Karčića, korak dalje
jeste otpočinjanje razgovora o koncepcijama i budućim strategijama, ali to
izlazi iz okvira Udruženja ilmijje i Ustavnog suda, nego se tim problemima
trebaju pozabaviti Sabor, Rijaset, nezavisni eksperti i sl., pa ako treba može
se organizirati i konferencija.

     Karčić je naglasio da bi se trebalo doći
do najboljih rješenja koja će odražavati interese islama i muslimana u zemljama
regiona i što će na kraju moći očuvati tradicionalne veze.

     Mevlud Dudić je u svojoj diskusiji ukazao
na različit pristup i manjkavosti kod pojedinih referata, naglašavajući da je
Rijaset IZ u BiH na velikom ispitu i treba da pokaže da li je svim Bošnjacima
majka.

     U diskusijama postavilo niz drugih
aktuelnih pitanja kao što je problem definicije duhovnih veza, šta one
podrazumijevaju, koje praktične implikacije imaju, zatim problem imenovanja i
titula vjerskih lidera, postavljanje vjerskih službenika i sl.
www.rijaset.ba