BRISEL: BOŠNJACI TREBAJU VIŠE RADITI NA PROMOCIJI ISLAMA U EVROPI

ImageU Berlinu se od 3-5. marta održava peti
sastanak Europskog vijeća vjerskih lidera, kojeg čine po pet predstavnika
krćanstva, islama, judeizma i drugih europskih vjera. 

U organizaciji Konrad Adenauer fondacije i
Centra za europske studije 03. marta 2008. godine je odrzana konferencija na
Akademiji nauka u Briselu na temu: Religija, politika i meðuvjerski dijalog.
Konferencija je posebno značajna, jer je okupila vrlo važne i relevantne
predstavnike iz političkog i vjerskog života, i to u Briselu. Meðu prisutnima
su bili i učešće na konferenciji uzeli, izmeðu ostalih, potpredsjednik
Europskog parlamenta Mario Mauro, član Europske komisije Jan Figel, bivši
premijer Slovenije i poslanik u 
Europskom parlamentu Alojz Peterle i predsjednik Centra za europske
studije, a jedno vrijeme je bio angažiran u Bosni i Hercegovini na reformi
policije Wilfried Martens. Takoder su bili prisutni predstavnici crkava,
profesori sa nekoliko univerziteta, dok je ispred muslimana pozvan i prisutan
bio Senaid Kobilica predsjednik Islamskog savjeta Norveške i glavni imam
Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj.

konferencija_bris

     Inače ovu inicijativu Konrad fondacije i
Centra za europske studije je podržala i podržava Europska narodna stranka
(EPP), koja ima 264, od 785 članova-poslanika u Europskom parlamentu koja se
inače zalaže za meðuvjerski dijalog i veću angaziranost i uključenost vjera i
vjerskih autoriteta u praćenju, analiziranju i kritiziranju društvenih, političkih
i drugih tokova Europskog društva.

     Konferencija je bila podijeljena u dvije
sesije: na prvoj je bilo riječi o islamu, kršćanstvu i sve značajnijoj ulozi meðuvjerskog
dijaloga, dok je druga tretirala odnos religije i politike u generalnom smislu.

     Na prvoj sesiji je izlaganje imao Senaid
ef. Kobilica, koji je, izmeðu ostaloga, podsjetio i podvukao sljedece: "Često
smo svjedoci osjećaja frustracije i nepravde 
koje su u 19. i 20. stoljeću iskazivane kroz nacionalnu, rasnu i klasnu
mržnju, a sada to biva iskaljivano kroz vjersku mržnju i netrpeljivost. Za
vrijeme modernizacije i sekularizacije zapadnih zemalja izgledalo je da će
cijeli svijet slijediti primjer rastućeg odsustva religije iz javnog života, da
bi se odnedavno uvjerili i zapazili, slobodno možemo reći, radikalno uključivanje
religije u politiku širom svijeta. Mnoge ličnosti i grupe inspirirane vjerskim
učenjima i tradicijama rade na suzbijanje zloupotrebe vjere i vjerskih simbola
za raspirivanje mržnje i neprijateljstva, istovremeno pozivajući na
prijateljski i bratski dijalog predstavnika različitih religija i kultura. Činjenica
da religije mogu biti katalizator meðunarodnih konflikata i mostovi na globalnom
nivou, dovoljan je razlog da shvatimo da je meðuvjerski dijalog jedan od najvažniji
zadataka našega vremena".

     Senaid ef. je takoder u svom izlaganju
upoznao prisutne sa primjernim iskustvom meðuvjerskog dijaloga u Norveškoj, kao
što je spomenuo i Meðureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini, njegov značaj i
ulogu u vraćanju povjerenja i suživota u Bosni i Hercegovini.

konferencija-brisel

     Na pitanje zašto muslimani iz Bosne i
Hercegovine, ne rade više na adekvatnom predstavljanju islama i muslimana u
Europi, Senaid ef. je rekao da Bošnjaci, na čelu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom
ef. Cerićem, rade izuzetno puno,
odnosno koliko im mogućnosti dozvoljavaju, ali ako to nije dovoljno, onda se
Europa i europske institucije trebaju zapitati zašto je to tako.

     Interesantno je i indikativno što Europa,
odnosno europske institucije ne podržavaju i ne koriste svoje sopstvene
resurse, kao što su, izmeðu ostaloga, muslimani Bosne i Hercegovine sa svojim
višestoljetnim življenjem islama na ovome kontinentu, u tretiranju pitanja i
problema muslimana u Europi.

www.rijaset.ba