HomeMediji / AgencijeRegionReisu-l-ulema Cerić na Evropskom vijeću vjerskih lidera 5. Marta 2008. Region 826 U Berlinu se od 3-5. marta održava peti sastanak Europskog vijeća vjerskih lidera, kojeg čine po pet predstavnika krćanstva, islama, judeizma i drugih europskih vjera. U svom uvodnom govoru moderator biskup Gunnar Štalset (Gunnar Stålsett) je naglasio: „Sastali smo se u ovom gradu (Berlinu) da govorimo o temi ‘Liječenje pamćenja i suočavanje sa budućnošću. Uloga vjere u dijalogu kultura’. Patnje i grijesi prošlosti ne mogu se izbrisati. Griješimo kad zahtjevamo od drugih da zaborave prošlost. No, naša povijest i naše pamćenje može se tretirati na drugačiji način… Mi ne zaboravljamo što se dogodilo, mi ne umišljamo da se u prošlosti nije ništa dogodilo, ali mi prošlost pamtimo na drugačiji način." Kao ko-moderator Europskog vijeća vjerskih lidera, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je u svom govoru izmeðu ostalog rekao: „Primjetno je da Europa sve više postaje svjesna da je i islam njezina vjera i kultura, pa je stoga obaveza muslimana da Europu prihvate kao dom mira i suživota, u kojem važi princip jedinstva u različitosti. Kao što je poznato, drugi sastanak ovog Vijeća održan je u septembru 2003. god. u Sarajevu, gradu koji pamti bol i patnju sličnu ovoj koju pamti Berlin. Ali Sarajevo ima srce, kao što ga ima i Berlin, da patnju pretvori u nadu, koja treba da budućnost Europe pretvori u istinu i pravdu, kao uvjet za pomirenje meðu ljudima i narodima tako da se više nikad u Europi ne ponovi ni holokaust Jevrejima, ni genocid muslimanima" – zaključio je reisu-l-ulema Cerić. Sastanak Europskog vijeća vjerskioh lidera u Berlinu ostat će upamćen po usvajanju „Berlinske deklaracije o meðureligijskom dijalogu" u prisustvu savjetnika u Europskoj uniji za vjerska pitanja gosp. Jorge Cessar das Neves, ambasadora Omura Orhana, specijalnog predstavnika OSCE-a za borbu protiv islamofobije i gosp. Ulricha Bunjesa, izaslanika Vijeća Europe. MINA donosi neke dijelove Berlinske deklaracije, u kojoj se kaže: Ova 2008. godina proglašena je Europskom godinom meðukulturnog dijaloga. U pluralističkoj Europi dijalog kroz različite vidove – kulrturni, lingvistički ili religijski – ima veliki značaj. Danas se u cijeloj Europi vodi debata o značenju identiteta, gdje je religija vrlo često u središtu pažnje. Od 3. do 5. marta 2008. god. Europsko vijeće vjerskih lidera se sastao u Berlinu, gradu koji simbolizira historiju podjele Europe, ali i pomirenja i novog početka. Kao vjerski lideri mi podržavamo inicijative za promicanje dijaloga u Europi. S ciljem da potakne hrabar, odgovoran i dobro upučen meðuvjerski dijalog na svim razinama europskog društva, Europsko vijeće vjerskih lidera donosi Berlinsku deklaraciju o meðuvjerskom dijalogu, u kojoj se kaže: 1. Religija je utkana u Europu. Kršćanstvo islam i judaizam su oblikovali europsku historiju. U svakom gradu i selu Europe postoji najmanje jedna kuća za molitvu: crkva, džamija ili sinagoga. Da bi se osigurala napredna i harmonična budućnost Europe, ljudi različitih vjera moraju živjeti u miru sa drugima. 2. Meðuvjerski dijalog pretpostavlja kako sličnosti tako i razlike. U meðuvjerskom dijalogu Vijeće prihvata da ljudska bića svih vjera dijele odreðena iskustva, potrebe i sklonosti. Vijeće takoðer prihvata da smo različiti jedni od drugih. Naše vjerske tradicije su formirale različita društvena pravila i modele. Jedan od ciljeva meðuvjerskog dijaloga je da se smanje pogrešne percepcije o vjerskoj i kulturnoj različotosti. 3. Meðuvjerski dijalog se temelji na poštivanju ljudskih prava. Meðuvjerski dijalog treba graditi na predanosti – koju imamo u svim velikim vjerskim tradicijama – do Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja teži ka kodifikaciji zajednićkih vrijednosti. Predanost ljudskim pravima ne isključuje različit pogleda na svijet i poseban moralno-etički nazor. 4. Poznavanje vlastite tradicije osigurava meðuvjersko razumijevanje. Otvoren i iskren meðuvjerski dijalog je moguć ako imamo pouzdano znanje o vlastitoj tradiciji. Religijske istine se uzimaju kao apsolutne, ali u dialogu sa drugim vjerama vlastito vjersko uvjerenje ne smije isključivati drugoga i drugačijeg. 5. Vjera ima prirodno mjestu u javnom životu. Vjera nastavlja da ima značajnu ulogu u javnom životu Europe . To važi kako za manjinske tako i za većinske vjere. Javno očitovanje vjerskih simbola ili obilježavanje vjerskih blagdana nisu ni opasnost drugim vjerama, ni prijetnja društvenoj koheziji. Ponekad se nepoštivanjem vjerskih osjećanja želi nametnuti sekularni svjetonazor. Vjerske manjine u Europi se ne osjećaju ugroženim zbog javnog proslavljanja Božića i Uskrsa u mjestima gdje je to tradicija ako im se osigura pravo da i one mogu javno obilježavati svoje vjerske blagdane. 6. Vjerski lideri dijele odgovornost za meðuvjerski dijalog. Uvjereni da je vjerski dijalog važan za miroljubivu i prosperitetnu Europu, Europsko vijeće vjerskih lidera poziva vjerske autoritete svih vjerskih tradicija na svakom dijelu europskog kontinenta da se pridruže vjerskom dijalogu utemeljenom na principima koji su naznačeni u ovoj Deklaraciji. Vijeće poziva sve vjerske predstavnike u Europi da se uključe u najvažniji dijalog, a to je „dijalog suživota" u lokalnim zajednicama, u porodicama i na radnim mjestima. Vijeće poziva vlasti na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini da se uključe u konstruktivan dijalog sa vjerskim zajednicama uz uvažavanje različitih uloga jednih u odnosu na druge, te da osiguraju okvir za vjersku praksu koja će donijeti mirnu koegzistenciju u Europi. www.rijaset.ba