Reisu-l-ulema Cerić na Evropskom vijeću vjerskih lidera

U Berlinu se od 3-5. marta održava peti
sastanak Europskog vijeća vjerskih lidera, kojeg čine po pet predstavnika krćanstva,
islama, judeizma i drugih europskih vjera. 

  

     U svom uvodnom govoru moderator biskup
Gunnar Štalset (Gunnar Stålsett) je naglasio: „Sastali smo se u ovom gradu
(Berlinu) da govorimo o temi ‘Liječenje pamćenja i suočavanje sa budućnošću.
Uloga vjere u dijalogu kultura’. Patnje i grijesi prošlosti ne mogu se
izbrisati. Griješimo kad zahtjevamo od drugih da zaborave prošlost. No, naša
povijest i naše pamćenje može se tretirati na drugačiji način… Mi ne
zaboravljamo što se dogodilo, mi ne umišljamo da se u prošlosti nije ništa
dogodilo, ali mi prošlost pamtimo na drugačiji način."

     Kao ko-moderator Europskog vijeća vjerskih
lidera, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je u svom govoru izmeðu ostalog rekao:
„Primjetno je da Europa sve više postaje svjesna da je i islam njezina vjera i
kultura, pa je stoga obaveza muslimana da Europu prihvate kao dom mira i
suživota, u kojem važi princip jedinstva u različitosti. Kao što je poznato,
drugi sastanak ovog Vijeća održan je u septembru 2003. god. u Sarajevu, gradu
koji pamti bol i patnju sličnu ovoj koju pamti Berlin. Ali Sarajevo ima srce,
kao što ga ima i Berlin, da patnju pretvori u nadu, koja treba da budućnost
Europe pretvori u istinu i pravdu, kao uvjet za pomirenje meðu ljudima i
narodima tako da se više nikad u Europi ne ponovi ni holokaust Jevrejima, ni
genocid muslimanima" – zaključio je reisu-l-ulema Cerić.            

     Sastanak Europskog vijeća vjerskioh lidera
u Berlinu ostat će upamćen po usvajanju „Berlinske deklaracije o meðureligijskom
dijalogu" u prisustvu savjetnika u Europskoj uniji za vjerska pitanja gosp.
Jorge Cessar das Neves, ambasadora Omura Orhana, specijalnog predstavnika
OSCE-a za borbu protiv islamofobije i gosp. Ulricha Bunjesa, izaslanika Vijeća
Europe. 

MINA
donosi neke dijelove Berlinske deklaracije, u kojoj se kaže:

     Ova 2008. godina proglašena je Europskom
godinom meðukulturnog dijaloga. U pluralističkoj Europi dijalog kroz različite
vidove – kulrturni, lingvistički ili religijski – ima veliki značaj. Danas se u
cijeloj Europi vodi debata o značenju identiteta, gdje je religija vrlo često u
središtu pažnje.

     Od 3. do 5. marta 2008. god. Europsko vijeće
vjerskih lidera se sastao u Berlinu, gradu koji simbolizira historiju podjele
Europe, ali i pomirenja i novog početka. Kao vjerski lideri mi podržavamo
inicijative za promicanje dijaloga u Europi. S ciljem da potakne hrabar,
odgovoran i dobro upučen meðuvjerski dijalog na svim razinama europskog
društva, Europsko vijeće vjerskih lidera donosi Berlinsku deklaraciju o meðuvjerskom
dijalogu, u kojoj se kaže: 

1. Religija
je utkana u Europu.
Kršćanstvo islam i judaizam su oblikovali europsku historiju. U svakom gradu i
selu Europe postoji najmanje jedna kuća za molitvu: crkva, džamija ili
sinagoga. Da bi se osigurala napredna i harmonična budućnost Europe, ljudi
različitih vjera moraju živjeti u miru sa drugima. 

2. Meðuvjerski
dijalog pretpostavlja kako sličnosti tako i 
razlike.
U meðuvjerskom dijalogu Vijeće prihvata da ljudska bića svih vjera dijele odreðena
iskustva, potrebe i sklonosti. Vijeće takoðer prihvata da smo različiti jedni
od drugih. Naše vjerske tradicije su formirale različita društvena pravila i
modele. Jedan od ciljeva meðuvjerskog dijaloga je da se smanje pogrešne
percepcije o vjerskoj i kulturnoj različotosti. 

3. Meðuvjerski
dijalog se temelji na poštivanju ljudskih prava.  Meðuvjerski dijalog treba graditi na predanosti – koju imamo
u svim velikim vjerskim tradicijama – do Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima koja teži ka kodifikaciji zajednićkih vrijednosti. Predanost ljudskim
pravima ne isključuje različit pogleda na svijet i poseban moralno-etički
nazor. 

4. Poznavanje
vlastite tradicije osigurava meðuvjersko razumijevanje. Otvoren i iskren meðuvjerski
dijalog je moguć ako imamo pouzdano znanje o vlastitoj tradiciji. Religijske
istine se uzimaju kao apsolutne, ali u dialogu sa drugim vjerama vlastito
vjersko uvjerenje ne smije isključivati drugoga i drugačijeg. 

5. Vjera
ima prirodno mjestu u javnom životu. Vjera nastavlja da ima značajnu ulogu u javnom životu
Europe . To važi kako za manjinske tako i za većinske vjere. Javno očitovanje
vjerskih simbola ili obilježavanje vjerskih blagdana nisu ni opasnost drugim
vjerama, ni prijetnja društvenoj koheziji. Ponekad se nepoštivanjem vjerskih
osjećanja želi nametnuti sekularni svjetonazor. Vjerske manjine u Europi se ne
osjećaju ugroženim zbog  javnog
proslavljanja Božića i Uskrsa u mjestima gdje je to tradicija ako im se osigura
pravo da i one mogu javno obilježavati svoje vjerske blagdane.      

6. Vjerski
lideri dijele odgovornost za meðuvjerski dijalog. Uvjereni da je vjerski dijalog važan za
miroljubivu i prosperitetnu Europu, Europsko vijeće vjerskih lidera poziva
vjerske autoritete svih vjerskih tradicija na svakom dijelu europskog
kontinenta da se pridruže vjerskom dijalogu utemeljenom na principima koji su
naznačeni u ovoj Deklaraciji. Vijeće poziva sve vjerske predstavnike u Europi
da se uključe u najvažniji dijalog, a to je „dijalog suživota" u lokalnim
zajednicama, u porodicama i na radnim mjestima. 
Vijeće poziva vlasti na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini da se
uključe u konstruktivan dijalog sa vjerskim zajednicama uz uvažavanje različitih
uloga jednih u odnosu na druge, te da osiguraju okvir za vjersku praksu koja će
donijeti mirnu koegzistenciju u Europi.