450 GODINA MUDROSTI I OPSTOJNOSTI KARAÐOZ-BEGOVE MEDRESE

ImageKaraðoz-begova medresa je, 28. februara
2008. godine, u sali Narodnog pozorišta, obilježila svoj veliki jubilej 450 godina
mudrosti i opstojnosti još jednom manifestacijom.  Ovoga puta to je bila Svečana akademija.

Akademija je počela izvoðenjem tekbira i
salavata, koje je učio svegeneracijski hor Karaðoz-begove medrese, pod
rukovodstvom Edina Kmetaša, a potom je prof. hfz. Emin ef. Tucović svojim
melodičnim glasom otvorio akademiju biranim kur'anskim riječima. Mladost
medrese, njeni učenici, ali i svršenici, svojim ponovnim okupljanjem u Mostaru,
pokazali su da mogu i hoće, više nego uspješno, izvesti vrlo zahtjevan program
i time poslali poruku da to rade s ljubavlju, jer  medresa još živi 
i živjet će u njihovim srcima.

     Scenarij za ovu akademiju potpisuje prof. Bosanskog
jezika i književnosti u Karaðoz-begovoj medresi, Jasmina Demirović, kojim je
pokazala svoje veliko i svestrano umijeće pisanja u više žanrova književnosti. Tako
je pored pisanja scenarija bila zaslužna i za monodramu pod naslovom ‘Ja,
Muhamed- beg zaim.’ Monodrama je izazvala veliku pažnju posjetilaca, kao i
ostali dio programa koji su izvodili učenici i svršenici Karaðoz-begove
medrese, kazujući stihove o Begu, navjećem vakifu Mostara, i ilahijom Uspomene
vratili se u medresansko doba.

     Jer naš, Mirsad Puce, u toj ilahiji
zapisa:

‘Uspomene sebi prizovem

Dane medrese k'o slatke snove.’

     Posjetioci u Velikoj sali Narodnog pozorišta
s oduševljenjem su pratili cijeli program, kojim je medresa pokazala da se na
ovu školu moglo i može računati kada su u pitanju bilo kakve aktivnosti u
Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Nisu za odbaciti, što potvrðuje i ova
manifestacija, pod naslovom ‘450.godina mudrosti i opstojnosti’, te
je povodom ovog jubileja Karaðoz-begova medresa dobila i veliki broj čestitki,
kako od državnih i kantonalnih ministarstava, tako i od istaknutih pojedinaca
grada Mostara, ali i šire.

     Karaðoz-begova medresa je, kako bi se bar
nekim dijelom odužila za svesrednu pomoć onima koji su je podržavali tokom svih
ovih godina rada, dodijelila i zahvalnice sljedećim ustanovama i pojedincima: Rijasetu
IZ u BiH,Vladi HN kantona, Muftijstvu mostarskom, Dnevnom avazu, graðevinskoj
firmi HP investing, graðevinskoj firmi MIP, IC štampariji Mostar, te gospodinu
Aliji Behmenu i mr. Muharemu Omerdiću.

     Primajući zahvalnicu Predsjednik Vlade
HNK-a, gospodin Srećko Boras kazao je, kratko i jasno, da je od danas Karaðoz-begova
medresa postala škola, tj. da je primljena meðu ostale škole našeg kantona i
ima sva ona prava koja imaju i ostale škole. Moglo bi se reći škola je postala škola.
Napokon. Iako je to davno trebala biti tako. No, nikad nije kasno. Ovu vijest s
oduševljenjem su primili i direktor Karaðoz-begove medrese, njeni profesori, učenici,
kao i svi prisutni na Svečanoj akademiji. Nakon uručivanja zahvalnica uslijedila
su obraćanja: direktora ove odgojno-obrazovne ustanove, Šefke ef.Tinjaka,
muftije mostarskog Seida ef. Smajkića, kao i reisu-l-uleme IZ u BiH dr.Mustafe
Cerića.

     Direktor Šefko Tinjak na početku svog obraćanja
pročitao je dio iz vakufname Karaðoz-bega, a potom kazao i sljedeće: ‘Ova
medresa je, nakon dužeg prekida rada, ponovo sa istim počela 18. 9. 1995. godine.
Ispratila je 362. generacije. Medresa je bila simbol mudrosti i opstojnosti Bošnjaka.’
Te dodao: ‘Hvala svima onima koji su sa nama ovdje, a i onima koji nisu, i koji
se raduju sa nama povodom ovog jubileja, neka budu i dalje tu i raduju se i
ubuduće.’

     Obraćajući se prisutnima muftija mostarski
u svom govoru je, izmeðu ostalog, kazao i ovo: ‘Nadamo se da će njeni svršenici
sutra kroz svoje znanje doprinositi islamu i opstanku Bošnjaka,’ i na kraju
svoje obraćanje zaključio je dovom: ‘Molim Allaha da ovu i sve druge medrese učini
nepresušnim vrelom za dobro islama i cijele Bosne i Hercegovine.’

     Velikim aplauzom i s radošću prisutnih
obilježen je i izlazak reisu-l-uleme dr. Mustafe ef.  Cerića na binu, koji je, najprije, zahvalio se
gospodinu Srećku Borasu što su, napokon, Karadoz-begovu medresu primili u
korpus škola HNK. A zatim je čestitao ovoj školi na jubileju od 450 godina i zamolio
prisutne da aplauzom poselame mladost medrese koja je izvela program, i Bega iz
monodrame ‘Ja, Muhamed-beg zaim,’ čiji lik je tumačio svršenik ove medrese Džafer
Alić.

    U svom obraćanju dr. Mustafa Cerić je
istakao:

     ‘ Mnogo je velikih povijesnih imena na
koja Mostar ima pravo da bude ponosan, ali ime Zaima Hadži Muhamed-bega
poznatog kao Karaðoz-beg danas zaslužuje naše posebno poštovanje. Ne samo zato što
je prije četiri i pol stoljeća uzdigao Mostar svojom džamijom, medresom i
bibliotekom, već i zato što je pod njegovim nadzorom podignut Stari most –
svjetski simbol kulture. Ali ne samo to, Karaðoz-beg nam je ostavio svoju dušu,
kao trajno dobro za našu kulturu kad je u svojoj vakufnami zapisao:
     Ovozemni svijet je samo put za smrt
i poprište nevolja, putovanje na kojem se niko neće zadržati duže, a niti će na
njemu iko doći do svake (svoje) želje; ovozemne slasti su štetne, a njihov broj
i narav su nestalni; privlačne strane ovoga svijeta su prolazne, a promjene u
njemu su svakodnevne; za imetkom ne teži niko osim nesvjesna čovjeka, a za položajem
niko osim neznalica; . . . sretan je i na pravom putu (jedino) onaj koji sačuva
(nešto) danas za svoje sutra prije nego stvar ispusti iz svojih ruku i da je
razborit samo onaj koji uoči da on nema ništa od ovozemaljskog života, jer što čovjek
pojede, to uništi, a što obuče, to pohaba, a što da u dobrotvorne svrhe, to ga
ovjekovječi.’

     I na kraju svoje lijepo kazivanje
završio je čestitanjem Karaðoz-begovoj medresi i njenim profesorima i učenicima
riječima:

     ‘Tako je, Bosanac se nikog osim Boga ne
boji. Tako je, ni muftija mostarski Sejid Smajkić se nikog osim Boga ne boji i
zato mi dozvolite da prvo njemu čestitam 450 godišnjicu Karaðoz-begove medrese
u Mostaru, kao i direktoru Tinjaku, svim nastavnicima i muderrisima Karaðoz-begove
medrese, svim Mostarcima i Hercegovcima, kao i da se zahvalim svim onima koji
su na bilo koji način pridonijeli da se Karaðoz-begova medresa vrati svojoj
namjeni, a to je da čuva i razvija vjeru i kulturu, kao ‘način mišljenja, osjećanja
i vjerovanja našeg naroda.’

     Ali i dovom Uzvišenom:

‘ Bože
Sveznajući, pouči nas da budemo vjerni Tebi i svom narodu uvijek i na svakom
mjestu!
Bože Svemogući, osnaži nas u našoj namjeri da budemo ujedinjeni na putu zajedničkog
uspjeha na ovome svijetu i spasa na drugome svijetu!
Bože Milostivi, nemoj nas kušati u onome u čemu ne možemo postići Tvoj rizaluk!
Amin!’

     Na kraju, važno je istaći, da su
voditeljski dio posla odlično odradili svršenici Karaðoz-begove medrese, a
danas njeni profesori Harisa Alić i Harun Macić, te sve goste, na kraju
programa, pozvali da budu i dalje uz Karaðoz-begovu medresu, kako bi se i ubuduće
zajedno radovali, što će biti ubrzo, jer ova škola nastavlja, kako sa obilježavanjem
ovog velikog jubileja, ne samo važnog za ovu medresu i njene profesore i učenike,
već i za sve Bošnjake, ma gdje oni bili, tako i sa ispraćajem ovogodišnjih
maturanata, njene 363. generacije. Preostaje nam samo da uputimo mubarek čestitke
Karaðoz-begovoj medresi, uz dovu Uzvišenom da postoji još mnogo, mnogo stoljeća.
Amin!

Meadin Mrndžić 
www.rijaset.ba