Islamska zajednica u Austriji najmodernija u Evropi

ImageIslamska zajednica Austrije je
gotovo jedina krovna organizacija muslimana u Evropi kojom se
identifikuju pripadnici svih etničkih grupa. U njoj su vrlo aktivni i
Bošnjaci koji su učestvovali u izradi novog Ustava.

Autor: Deutsche Welle 

Petak poslije podne u
kasarni Maria-Theresia u Beču. Austrijska vojska priprema smotru, povod
je 100. godišnjica bitke kod Merana u Južnom Tirolu, u kojoj je
regiment ove kasarne odnio važnu pobjedu.

 

I
dok učesnici smotre uvježbavaju počasni plotun, u zgradi južnog dijela
kasarne, jedan drugi dio regimente sprema se za molitvu. Garnizonski
doktor i oficir Atila Kelču, objašnjava o čemu se radi. „Iz iskustva
znamo da su vjernici pouzdaniji vojnici“, objašnjava Atila. „Zbog toga
nam je bilo važno da i vojnici islamske vjeroispovijesti dobiju
prostoriju u kojoj mogu obavljati molitvu.“

 

Džamija u kasarni

 

Kasarna
Maria-Theresia u Beču pored kapelice i sinagoge u krugu objekta ima i
džamiju. Prostorije su izgraðene prije nepune dvije  godine, a ovakvo
ureðenje austrijskih vojnih objekata vojnicima islamske
vjeroispovijesti svakako olakšava služenje vojnog roka, objašnjava tako
desetar Ergun Čam, porijeklom iz Turske.

 

„Prostorija
za molitvu je bila jako dobra ideja, jer se sada ni za vrijeme obreda
ne moramo razdvajati od naših kamarada drugih vjeroispovijesti. Svi
koji se mole ostaju u krugu kasarne i tako jačamo našu zajednicu“
objašnjava Ergun a njegov kamarad katoličke vjeroispovijesti dodaje:
„Činjenica da u kasarni imamo i džamiju signalizuje vojnicima islamske
vjeroispovijesti da su dobrodošli. Tako se i oni bolje identifikuju sa
državom i bolje integrišu u društvo.“

 

Vojnici svih vjeroispovijesti identificiraju se sa dru%u0161tvom i dr%u017EavomBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Vojnici svih vjeroispovijesti identificiraju se sa društvom i državom

 

Stvaranje
uslova za što bolju identifikaciji vojnika svih vjeroispovijesti sa
društvom i državom u Austriji ima dugu tradiciju. I temelji se na
principima koji su važili još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije,
objašnjava podoficir Axel Jandašek: „U Austro-Ugarskoj monarhiji se
podrazumijevalo da i vojnici islamske vjeroispovijesti imaju sva prava
kao i svi ostali. Sada ta tradicija ponovo postaje aktuelna, što je,
moglo bi se reći, istovremeno i u duhu nove Evrope“, objašnjava
podoficir veze.

 

 

Bošnjaci u Austro-Ugarskoj monarhiji

 

Vojnici
islamske vjeroispovijesti u Dvojnoj monarhiji bili su meðutim gotovo
isključivo Bošnjaci, pojašnjava Jandašek i više je nego simbolična
činjenica da je upravo jedan bosanskohercegovački lovački regiment
odigrao presudnu ulogu u bici u Južnom Tirolu, koje će se danas, na
njenu stotu godišnjicu, prisjetiti vojnici Jandašekove kasarne.

 

 

Bosanskohercegova%u010Dki lova%u010Dki regiment odigrao je presudnu ulogu u bici na ju%u017Enom TiroluBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Bosanskohercegovački lovački regiment odigrao je presudnu ulogu u bici na južnom Tirolu

 

 

Meðutim,
osim u velikim bitkama, Bošnjaci su u Austro-Ugarskoj monarhiji bivali
angažovani i u ličnoj gardi samog cara, a njegova nagrada za njihovo
zalaganje i odanost temelj je onoga što danas mnogi nazivaju
najmodernijom organizacijom islama u jednoj zapadno-evropskoj zemlji.
Izlazeći naime upravo u susret Bošnjacima  austro-ugarska uprava 1912.
donosi zakon po kojem islam i zvanično postaje jedna od državnih vjera,
te Bosancima i Hercegovcima omogućuje nesmetano prakticiranje vjere –
kako u vojsci tako i u civilnom društvu.

 

Na
osnovu Zakona o vjerskim pravima iz 1874. islam u anektiranoj Bosni i
Hercegovini dobija novu strukturu, a Reisul-l- Ulema, glavni poglavar
svih muslimana u jednoj zemlji, za austro-ugarske birokrate u
usporedbama sa njima poznatom hrišćanskom hijerarhijskom strukturom,
igra ulogu izvjesnog vrhovnog kardinala.

 

Duhovni život važna komponenta 

 

Nakon
Prvog svjetskog rata i raspada monarhije zakon pada u zaborav, meðutim
ponovo aktuelan postaje početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka,
kada u Austriju stižu prvi gastarbajteri iz Turske i bivše Jugoslavije.
Meðutim, i tada Bošnjaci u stvaranju novih struktura igraju važnu
ulogu. Današnji bošnjački predstavnik u Vijeću Islamske zajednice u
Austriji, Irfan Buzar, prisjeća se vremena kada je, kako kaže, valjalo
zasukati rukave i za novopristigle radnike stvoriti adekvatne uslove – 
kako za rad, tako i za duhovni život. „Svi su tražili neko svoje
utočište, svi su tražili neko svoje mjesto. I to su našli u Islamskoj
socijalnoj službi. To je bila prva organizacija, prva islamska ustanova
u to vrijeme koja se brinula kako za muslimane sa Balkan, tako i za sve
ostale etničke grupa, a na čelu te službe je bio Bošnjak.“

D%u017Eamija kao duhovno uto%u010Di%u0161teBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Džamija kao duhovno utočište

 

Članovi
socijalne službe reaguju, meðutim, dobro i efikasno, i već od samog
početka stvaraju važnu strukturu, koja će kasnije rezultirati brzim
priznavanjem zajednice od strane svih muslimana u zemlji, bez obzira na
njihovu etničku pripadnost. Etnolog bečkog univerziteta Rihard Potz
objašnjava zašto: „Svi ti novopristigli radnici zaticali su već
pripremljenju strukturu, Islamska zajednica je u vrijeme njihovog
dolaska u zemlju dakle već postojala. Ona je starija od njihovih
etničkih udruženja i upravo zbog toga zajednicu danas priznaju svi
muslimani u zemlji i uvažavaju je kao krovnu organizaciju koja govori u
njihovo ime.“

 

Islamska
zajednica danas predstavlja gotovo 500.000 muslimana u Austriji, i osim
Bošnjaka nju danas čine i Arapi i Turci i Afrikanci kao i odredjene
etničke skupine  iz Azije.

 

Početkom
sedamdesetih sve njih predstavljali su gotovo isključivo Bošnjaci,
danas u vijeću Islamske zajednice sjede meðutim predstavnici svih
etničkih skupina. Najnoviji ustav zajednice, koji je donešen prošlog
mjeseca, dodatno je zagarantovao članstvo predstavnika svih etničkih
skupina u Vijeću – bez obzira na broj njihovih članova. Irfan Buzar je
zadovoljan onim što je uraðeno u posljednjih 40 godina.

 

„Islamska
zajednica u Austriji je izgubila taj neki svoj bošnjački identitet, što
je i dobro i logično i ispravno. Tu su na početku bili uglavnom
Bošnjaci, pa je to imalo taj neki bošnjački identitet. Meðutim,
zajednica nije tu samo zbog Bošnjaka ili Turaka. Ona zastupa sve
muslimane i sve etničke skupine ovdje u Austriji.“

 

 

Edukacija mladih – prioritet

 

Islamska
zajednica u Austriji prema mišljenju mnogih je najmodernija krovna
organizacija muslimana u jednoj evropskoj zemlji i ona danas aktivno
sudjeluje u svim segmentima javnog, političkog i kulturnog života. Kao
jednu od važnijih oblasti rada predstavnici zajednice definišu
edukaciju mladog naraštaja.

 

Vjersko obrazovanje mladih vrlo je bitnoBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Vjersko obrazovanje mladih vrlo je bitno

 

Tako
je u Beču još prije devet godina osnovana prva Islamska gimnazija. Nju
pohaða preko 360 ðaka porijekom iz 15 zemalja a u sklopu škole nalazi
se i prostorija u kojoj učenici mogu obavljati molitvu. Sadržaji
nastavnog plana su kako vjera, tako i zakoni moderne nauke; kritički
osvrt na religijske dogme gotovo je najvažniji proces u razvoju mlaðeg
naraštaja, smatra nastavnik biologije Peter Bastian i objašnjava.

 

„Do
diskusije naravno dolazi kada npr. objašnjavamo teoriju evolucije. Po
njoj je čovjek postao od majmuna, a znamo da religija postanak čovjeka
objašnjava drugačije. Učenicima meðutim postaje jasno da se i neke
religijske dogme smiju dovesti u pitanje! Da je soboda mišljenja
osnovno ljudsko pravo i da se o svemu može diskutovati. I to je
najvažnije. Može se slobodno reći da se ovdje stvara jedna nova
generacija evropskih muslimana.“

 

Nastanku
izvjesnog evropskog islama u Austriji osim Islamske gimnazije
posljednjih nekoliko godina doprinosi i Islamska pedagoška akademija.
Ona je već dala pet generacija nastavnika vjeronauke, koji danas
preðaju kako u Islamskoj gimnaziji tako i u svim drugim školama širom
Austrije koje pohaðaju i učenici islamske vjeroispovijesti. Do prije
nekoliko godina vjeronauka je predavana isključivo u džamijama, danas
je ta nastava potpuno transparentna. A takav pristup sprječava
predavanje tradicionalnih običaja, koji nemaju veze sa religijom,
objašnjava Zeynep Elibol, profesorica na Islamskoj pedagoškoj akademiji
u Beču. „Uzmimo primjer kada jedna djevojčica pita da li smije voziti
bicikl! Ako vjeronauk predaje neko ko nema pedagošku naobrazbu i neko
ko je odrastao u Afganistanu ili Anatoliji, onda će joj možda
odgovoriti da ne smije, jer je to dio njegove tradicije. Religija
meðutim kaže drugačije i ako vjeronauku predaje neko ko je školovan u
Evropi, onda će toj djevojčici sigurno reći da smije i voziti bicikl i
ići na bazen i igrati se kao i sve njene vršnjakinje.“

Bolje etabliranje islama u Evropi

Sljedeći
projekat Islamske zajednice koji treba voditi boljem etabliranju islama
u Evropi je projekat islamske propovijedi u austrijskim bolnicama. Tako
predstavnici Islamske zajednice – imami i medicinske sestre – u
austrijskim bolnicma već sada obilaze pacijente islamske
vjeroispovijesti.

 

Islamska
zajednica u Austriji ima i odličnu medijsku službu čiji članovi aktivno
sudjeluju u mnogim javnim diskusijama i koja takoðe organizuje razne
meðureligijske projekte; npr. susrete islamske i jevrejske ili islamske
i hrišćanske omladine. Nedavno je pohvala za rad zajednice stigla i od
samog predsjednika države Heinca Fišera. Prema njegovom mišljenju
Islamska zajednica u Austriji je model kakav je potreban cijeloj
Evropi.

 

A
podsjetmo se još jednom, sve je počelo sa Bosancima i Hercegovcima u
redovima austro-ugarske vojske. Te sa nekolicinom Bošnjaka koji su
krajem šezdesetih u Austriji etablirali strukture islama kakve u Bosni
i Hercegovini postoje još od početka prošlog vijeka.