Deutsche welle: Prava žena u islamskim zemljama

ImageZumreta Aljković je Bošnjakinja iz Sanðaka i obučena je potpuno u
skladu s klišeima o tome kako tipična muslimanka treba izgledati: nosi
maramu, dugu haljinu, sve neupadljivo u sivo-smeðem tonu. Kada se s
njom porazgovara ustanovi se, meðutim, da taj kliše ima malo veze s
realnošću: ona je studirala, profesorica je nauke o moralu na Medresi,
islamskoj školi u Novom Pazaru, sama putuje svijetom i govori više
stranih jezika. Po njenom mišljnenju podreðenost žene nije uzrokovana
islamom kao religijom: "Podreðenost žene u islamskim društvima nema
veze sa islamskim propisima, već je to dio kulturnog ili tradicionalnog
mentaliteta jednog naroda ili jedne sredine."


Žene i islam – na zapadu se ova tema često promatra kroz klišee:
pokrivanje glave maramom, uskraćivanje obrazovanja ženama, rana udaja,
često i bez ženinog pristanka. Koliko je ta slika, meðutim, točna?

Malo je onih koji poriču da žena u odnosu na položaj muškaraca u
većini islamski orijentiranih društava ima podreðenu ulogu. Mišljena se
razilaze kada se potraže uzroci: da li to leži u prirodi islama ili se
prije radi o osobinama zaostalog društva?

Zumreta Aljković je Bošnjakinja iz Sanðaka i obučena je potpuno u
skladu s klišeima o tome kako tipična muslimanka treba izgledati: nosi
maramu, dugu haljinu, sve neupadljivo u sivo-smeðem tonu. Kada se s
njom porazgovara ustanovi se, meðutim, da taj kliše ima malo veze s
realnošću: ona je studirala, profesorica je nauke o moralu na Medresi,
islamskoj školi u Novom Pazaru, sama putuje svijetom i govori više
stranih jezika. Po njenom mišljnenju podreðenost žene nije uzrokovana
islamom kao religijom: "Podreðenost žene u islamskim društvima nema
veze sa islamskim propisima, već je to dio kulturnog ili tradicionalnog
mentaliteta jednog naroda ili jedne sredine."

Obrazovane, samosvjesne, ukorijenjene u vjeri - emancipirane muslimanke mogu biti most izme%u0111u svjetovaObrazovane, samosvjesne, ukorijenjene u vjeri – emancipirane muslimanke mogu biti most izmeðu svjetova

Emancipirana žena – svima trn u oku

Žena koja teži emancipaciji u patrijarhalnim društvima se često
doživljava kao opasnost po ustaljeni red i zbog toga je izložena
pritisku okoline da prihvati tradicionalnu ulogu. Tom se pritisku
oduprijeti nije lako. Isovremeno, meðutim, žene kojima je to uspjelo i
koje na primjer studiraju takoðer se suočavaju sa klišeima i
predrasudama, objašnjava Ajša Bašibujuk iz Turske.

Ona nosi maramu iz religioznog uvjerenja, a istovremeno predaje kao
promovirana liječnica i politolog na medicinskom fakultetu u Beču:
"Žene koje studiraju a nose maramu nalaze se izmeðu dva pola: one su
istovremeno i moderne, obrazovane, ali žele i prakticirati svoju
religiju. Te žene u sebi ujedinjuju dva koncepta, i to izaziva mnoge
otpore."

Nelagoda na zapadu

Upravo to na zapadu često izaziva nelagodu: dok je pokret za ženska
prava tu već desetljećima sekularan i često anti-religijsko
orijentiran, u islamskim zemljama to ne predstavlja nepomirljivu
suprotnost, napominje Christine Schirrmacher, voditeljica Instituta za
pitanja islama Evangelističkog saveza Njemačke: "Islamski ženski pokret
nije nužno sekularan, njegov veći dio smatra da se reforme mogu
sprovesti na temelju vjere. To je specifičnost tog pokreta."

Tako se emancipirane muslimanke nalaze na razmeði tradicionalnog
islamskog i modernog zapadnog društva i moraju naučiti svoj identitet
braniti ne u razgraničenju naspram drugih, već i otvorenosti prema
njima, uvjerena je Ajša Bšibujuk: "To je šansa kako za zapadna tako i
za islamska društva. Te žene koje su zadržale oba identiteta mogle bi
biti odličan most izmeðu ta dva svijeta.To je velika šansa kako za
njihov osobni razvoj, tako i za razvoj čitavog društva."

 

Zoran Arbutina – http://www.dw-world.de