Intervju Reisu-l-uleme povodom kamena temeljca za Upravnu zgradu Rijaseta

Na donatorskom iftaru u povodu kamena temeljca za novu zgradu Rijaseta
Islamske zajednice u BiH, istaknut je zanimljiv koloplet brojki:
svečanost je 17-ti dan ramazana, 17-ti dan septembra, u 17 sati
postavljanje kamena temeljca, iftar u 7 sati, zgrada Rijaseta će imati
7 kubbeta, inicijativa za izgradnju je potekla od grupe privrednika 7
plus 1. Da ostanem u tom “duhu” i ja sam Reisu-l-ulemi postavio 17
pitanja. I dobio – 17 odgovora! 

l. Uvaženi reisu-l-ulema, ovaj razgovor vodimo dan nakon
svečanog postavljanja kamena temeljca za, ako Bog da, novu zgradu
Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Iako u ovom broju donosimo izvještaj
sa te svečanosti, možete li reći koja su vaša neposredna, intimna
osjećanja nakon ovog  nesumnjivo iznimno značajnog dogaðaja za Islamsku
zajednicu?
Reisu-l-ulema: Hvala Allahu Uzvišenom koji nas
je uputio, jer da nas On nije uputio mi ne bismo znali kojim putem
treba ići. Osjećam se lijepo zato što će grad Sarajevo biti uljepšan sa
arhitektonsko-umjetničkim djelom akademika Zlatka Ugljena. Sretan sam
što će se Bosna i Hercegovina obogatiti simbolom institucionalnog
islama. Ponosan sam što živim u vremenu bosansko-hercegovačkih
privrednika koji su označili novo doba u našoj povijesti. Vjerujem, sa
izgradnjom trajnog sjedišta Islamske zajednice na Kovačima u Sarajevu,
u Islamskoj zajednici ništa neće biti kao što je bilo prije. Ako Bog
da, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini bit će ponos i dika svakom
muslimanu i muslimanki. Na Kovačima se spojio dunjaluk sa ahiretom; na
Kovačima se pomiješala krv šehida sa tintom učenjaka.          
2.
Kako su na donatorskom iftaru upisivani iznosi donacija potencijalnih
donatora, jeste li zadovoljni prvim odzivom privrednika, biznismena i
drugih osoba, te koliki je, ako se smije znati, taj prvi donatorski
“val”?
Reisu-l-ulema: Zadovoljan sam ne samo prvim
donatorskim „valom“, oko 2 miliona KM, već i općom atmosferom koja
zrači optimizmom. Svi su zdušno podržali projekat. Mnogi nisu krili
emocije, jer im se pružila prilika da ostvare san svojih predaka.
Privrednici su zaista osvjetlali obraz i pokazali da imaju dušu za
potrebe vjere i kulture u Bošnjaka.  Rijaset je sada u poziciji da može
raspisati tender za prvu fazu. Hvala Allahu!       
3. U
nekim medijima koji i inače maliciozno govore o Vašem radu, već su se
pojavili tekstovi koji govore kako Vi to hoćete da napravite sebi
spomenik, te kako ćete ostati “doživotni reis”?
Reisu-l-ulema:
Neki mediji su naprosto opsjednuti mojom osobom i mojim radom. Uživaju
u svojim halucinacijama ili priviðanjima. Nema  potrebe da se bavim tim
medijskim spekulacijama. Važno je da moji saradnici i muslimani znaju
da sve što radim, radim da osnažim institucionalnu poziciju naše
Zajednice. Ova generacija ima priliku da osnaži temelje Islamske
zajednice, kao što je Menšura. Izgradnja trajnog sjedišta Islamske
zajednice na Kovačima u Sarajevu je povijesni čin. Toga su posebno 
svjesni privrednici i zato su se udružili da iza sebe ostave povijesni
trag, baš kao što arapski pjesnik kaže: To su naši tragovi koji upućuja
na nas, pa kad nas ne bude, gledaj u te tragove kao u nas. Naravno,
ustavno ureðenja mandata funkcije reisu-l-uleme je neupitno. Sretan sam
što meðu ulemom ima sposobnih i odgovornih ljudi koji u svakom trenutku
mogu preuzeti voðenje Islamske zajednice. Važno je da imamo jake
pojedince, ali je mnogo važnije da energiju pojedinaca pretvorimo u
zajedničko dobro, a to je sloga i jedinstvo, koje se temelji na  vjeri
i povjerenju u srcu te na pravilu i normi u knjizi – Ustavu Islamske
zajednice. Meðusobna vjera i povjerenje u duši i meðusobno poštivanje
pravila i normi u knjizi su neprikosnoveni za svakog muslimana i
muslimanku, posebno za nas zaposlenike u Islamskoj zajednici, kojima je
povjeren emanet da čuvaju jedinstvo dina i ummeta.     

Bošnjačke inicijative

4. Doista, ima li ijedna inicijativa u Bošnjaka koja se,
već  u  korijenima, ne pokušava obezvrijediti i pripisati samo ličnim
ambicijama i individualnom šićaru? I kad već o tome govorimo, bilo bi
dobro da pojasnite dilemu čak i onih koji nisu protivnici Islamske
zajednice: kako to, naime, da  Islamska zajednica ulazi u jedan tako
veliki projekat koji će biti završen, ako stvari budu tekle planiranom
dinamikom, što je veliko pitanje, za tri godine a Vama se tada bliži
kraj mandata, što znači da praktično nećete ni osjetiti njegove
“blagodati”?
Reisu-l-ulema: Očito da nema. I očito je da je
fenomem samomržnje (selfhatred) kod nekih Bošnjaka još prisutan. To ne
treba da nas zbunjuje, jer svi narodi su u procesu svoje
samoaktualizacije prošli taj put od samomržnje do samopoštovanja, ili
od niskog do viskog samovrednovanja (law and high selfesteem).
Nažalost, neki se ne mogu osloboditi kompleksa samokrivnje, koja se
Bošnjacima nameće decenijama, kao što se nametala i Jevrejima. U nemoći
da se snaðu pred optužbama, kao što je optužba za „tursku krivnju“, 
neki Bošnjaci pristaju da žive sa tom „krivnjom“ i poistovjećuju se sa
tužiteljima, misleći da će izbjeći „svoju krivnju“ tako što će je
prebaciti na one iz „svog“ naroda, koji  uvijek nešto govore i rade što
iritira one iz drugog naroda s kojima se oni poistovjećuju. To govorim
zato što mislim da je projekat IZ-e na Kovačima u Sarajevu hrabar čin
privrednika kojim se demonstrira da Bošnjaci izlaze iz zone niskog u
zonu viskog samopoštovanja u odnosu na svoju vjeru, kulturu i naciju.
Ovaj projekat nije mjera ni jednog pojedinca, već je to mjera bošnjačke
kolektivne svijesti koju svi moraju poštivati. Na Kovačima je udaren
kamen temeljac za novo doba u bošnjačkom duhovnom i nacionalnom životu.
Meni je čast što sam dio tog povijesnog procesa podizanja bošnjačkog
samopoštovanja kroz podizanje vrijednosti Islamske zajednice.         
5.
Kad smo već kod “graðevinskih” pitanja, Vi ste nedavno bili na
donatorskom iftaru u Ljubljani, gdje je Islamska zajednica u fazi
otkupa zemljišta za izgradnju džamije i islamskog centra u Ljubljani.
Kakvi su Vam dojmovi otuda?
Reisu-l-ulema: Dojmovi sa
donatorskog iftara u Ljubljani su izvrsni. Doista je bilo lijepo
gledati kako se muslimani-privrednici Slovenije natječu u dobru, pa još
kad vidite da im se u tome pridružio i gradonačelnik Ljublajne, onda
vam je sve jasno. Muftija Grabus radi dobro i zato ima podršku
muslimana u Soveniji. Na jednom iftaru sakupiti više od pola miliona
eura je velika stvar. Ostaje još mnogo posla da bi Islamske zajednica u
Sloveniji bila u stanju da plati cijenu, više od četiri miliona eura,
za zemljište gdje će biti podignuta džamija, ali prvi znakovi upućuju
da je to ostvarivo uz pomoć svih nas, kako u domovini tako i u
dijaspori. Ne treba se bojati kapitalnih projekata. Takvi projekat ima
svoju nafaku. Najgore je sjediti na minderu i vikati “ovako se više
nemere”. Staro je pravilo: fī-l-harekeh berekeh, tj., u pokretu je
dobit.    
6. I na kraju ovog ciklusa pitanja, da pojasnite
javnosti dokle su došli radovi na izgradnji zgrade Gazi Husrevbegove
biblioteke. Mnogima, naime, nije jasno kako Islamska zajednica ulazi u
novi kapitalni projekat a da ovaj nije dovršen a već toliko dugo traje?
Reisu-l-ulema:
Kao što sam rekao, ne treba se plašiti kapitalnih projekata. Oni imaju
svoje donatore. Gazi Husrevbegova biblioteka ide svojim planiranim
tokom. To što je došlo do malog zastoja, ne treba nikoga da brine. Onog
trenutka kada je Emir Katara Khalifa bin Hamed Al-Thani rekao za
biblioteku „ovo je naš projekat“, izgradnja biblioteke je bila
riješena. Unutašnji radovi na Gazi Husrevbegovoj biblioteci su već
otpočeli i odvijaju se planiranom dinamikom. Projekat na Kovačima može
samo osnažiti projekat biblioteke. Zajedinči poduhvati za opće dobro
zbližuju ljude i jačaju njihovo jedinstvo i slogu. Zato svi projekti
Islamske zajednice, a ima ih zaista mnogo, snaže jedinstvo i slogu
muslimana. Ne treba se bojati rada. Treba se bojati lijenosti i
malodušnosti, koja usporava napredak.  

“Ramazansko stanje” Bošnjaka

7. Iako je ramazan tek prešao u svoju drugu polovinu,
možete li nam kazati kako ste zadovoljni  onim što ste dosada vidjeli, 
sa “ramazanskim stanjem” Bošnjaka?
Reisu-l-ulema: Kako
ramazan ulazi u ljeto, mislio sam da će biti manje postača, ali, prema
izvještajima sa terena, broj postača se nije smanjio. Po nekim
procjenama može se reći da se broj povećao, naročito meðu omladinom.
Takoðer, džamije su dobro posjećene, iako su teravije pokasno i mada se
teravije klanjaju i u mektebima i privatnim kućama. Ramazanska
atmosfera je zaista impresivna. U mnogim gradovima širom Bosne i
Hercegovini za vrijeme iftara ulice su puste. Posebno sam dirnut
prisustvom studenata na džum-i namazu u haremu Gazi Husrevbegove
džamije. Ove godine su i elektronski mediji, poput TV Sarajeva i TV
Hayat, pravili pravu ramazansku atmosferu kroz prediftarske razgovore i
javne TV-e iftare sa uglednim ličnostima. Za Radio BIR Islamske
zajednice ovo je bio prvi ramazan i, koliko sam mogao pratiti, dobro se
predstavio. Kroz razne emisije od kojih posebno ističem prediftarske
izvještaje imama, Radio BIR ostvaruje naša očekivanja.  Ovogodišnji
ramazan nam je zaista donio bezbroj radosti.   
8. Na
predramazanskom susretu sa glavnim imamima naglašeno je da se džamija i
drugi vjerski objekti ne koriste za promociju bilo kakvih političkih i
ideoloških pravaca, već da aktivnost Islamske zajednice treba da bude u
skladu s njenom misijom – promoviranje moralnih vrijednosti i moralna
obnova. Koliko se to poštuje, posebno u svjetlu predstojećih lokalnih
izbora?
Reisu-l-ulema: Ta se odluka Rijaseta uglavnom
poštuje. Hatibi treba da sa minbera govore o moralnim principima, ali
ne treaba da spominju bilo koju stranku po imenu, niti da prozivaju
bilo koju političku ličnost pozitivno ili negativno. Nažalost, ima
nekoliko slučajeva gdje su se imami stavili na stranačku listu za
izbore. To nije dopušteno i zato im je rečeno da se opredijele za
imamsku službu ili za politiku. Jedan imam se opredijelio za politiku i
zato je razriješen. Znam da su imami pod pritiscima za vrijem izbora.
Nasreću, većina imama su dosljedni principima Islamske zajednice da se
džamija i drugi vjerski objekti ne koriste za promociju bilo kakvih
političkih i ideoloških pravaca. Koristim se ovom prilikom da još
jednom skrenem pažnju imamima i hatibima da čuvaju svoj i ugled
Islamske zajednice, jer dnevna politika je prolazna. Ona obično služi
odreðenim pojedincima ili interesnoj grupi. Islamska zajednica mora
ostati iznad uskointeresnih pojedinaca i grupa i voditi računa o općem
interesu naroda utemeljenom na moralnim vrijednostima islama i
vrijednostima Islamske zajednice.    

Zamjena teza ili ko su homofobičari?

9. Sa prve ramazanske hutbe poslali ste poruku koja se
sažima u rečenici “Ostavite nas na miru”. Kome je poruka poslana i
uopće ko danas najviše uznemirava one koji poste?
Reisu-l-ulema:
Zanimljivo je da se gotovo u svaku priču, koja ima moralne implikacije,
odjedanput uvuče Islamska zajednica. Sjetite se priče o vjerskom odgoju
u dječijim vrtićima kad je, zbog zahtjeva roditelja da se ispoštuje
njihovo zakonsko pravo, sarajevski SDP-e optužio Islamsku zajednicu za
radikalizam. Tome se, nažalost, pridružio i OSCE. Možete li se sjetiti
da je OSCE ikad javno prozvao bilo koju crkvu ili vjersku zajednicu u
Bosni i Hercegovini osim Islamsku zajednicu!?
Tako se dogodilo i
ovoga puta kad je, baš u ramazanu, uzuhurila vijest o kontroverznoj
paradi grupe koja svoju seksualnu orijentaciju pravda prirodnim
determinizmom, a to će reći njihovim prirodnim pravom da budu ono što
hoće da budu – neobični u odnosu na poznatu reprodukciju ljudske vrste.
Naravno, svako ima pravo da bude ono što hoće, ali niko nema pravo da
nasilno nameće svoju seksualnu orijentaciju ili devijaciju drugima koji
misle i vjeruju da je ta orijentacija suprotna poznatim normama ljudske
reprodukcije. Nema razlike izmeðu vjerskog fatalizma i prirodnog
determinizma. To su filozofije bespomoćnog čovjeka koji se sa idejom
vjerskog fatalizma predaje slijepoj sudbini, dok se sa idejom prirodnog
determinizma čovjek predaje slijepoj prirodi ili seksualnom
naslaðivanju.
Naravno, uvijek su postojali i vjerski fatalisti i
prirodni deterministi, ali su postojali i oni koju su osporavali
njihovu filozofiju zato što je protiv čovjekovog progresa (vjerski
fatalizam) i protiv čovjekove reprodukcije (jednospolni determinizam).
Meðutim, u slučaju modernog prirodnog determinizma, koji se manifestuje
u jednospolnoj orijentaciji, nema dijaloga sa onima koji ne vjeruju u
prirodni determinizam i koji se tome protive iz vjerskih ili drugih
razloga. Oni se pod hitno proglašavaju homofobičarima, jer nisu u
trendu, pored ostalih i jednog od savjetnika u BiH predsjedništvu.
Ozbiljnom analizom ta svar bi mogla biti obrnuta, a to je da su
homofobičari oni koji podržavaju nereproduktivnu seksualnu
orijentaciju, jer su protiv homoprodukcije zbog sebičnog hedonizma.
Poznati američki kritičar, Noam Čomski (Noam Chomsky) je dobro
primijetio u naslovu svoje nedavne knjige da u svijetu postoje centri
moći koji se namneću kao mjera svih stvari, jer vjeruju da „Ono što oni
kažu prolazi“ (What We Say Goes). Tako se i nama nametnula priča u
ramazanu o Queer  Festivalu u Sarajevu u kojoj Islamska zajednica treba
da igra ulogu bad boys (loših momaka), koji su protiv onih koji kad
nešto kažu to treba tako i da bude, inače svi koji se tome suprotstave
bit će optuženi da su homofobičari i kršitelji ljudskih prava.
Naravno,  prava onih koji su protiv jednospolnog užitka nisu ni bitna
ni pažnje vrijedna. Eto zato smo digli svoj glas da nas ostave na miru
bar dok postimo jer  mi ne diramo nikoga zato što nam se lijepo u
Kur’anu Časnom kaže: – A sluge Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno
hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju „Mir Vama“ (Kur’an,
25:63).
10. U ramazanskoj poruci Savjeta reis-l-uleme,
koja uzgred budi rečeno nije naišla na neke posebne odjeke u bošnjačkom
političkom korpusu, bar ne javne, naglašena je, pored ostalog, i
potreba razvoja društvene pravde i jednakopravnosti a ne, citiram
“pustiti da se neki nezakonito bogate, dok drugi pate od bijede i
siromaštva”. Svjedoci smo, meðutim, da se opći društveni interesi
uglavnom svode na interese pojedinaca, koji grabe gdje stignu i koliko
stignu. Dovoljan primjer su  plaće koje poslanici sami sebi  bestidno
dižu dok država grca u problemima a siromasi, invalidi, šehidske
porodice i sl. kategorije padaju sve niže i niže u svom socijalnom
statusu…?
Reisu-l-ulema: Predramazanska  poruka Savjeta
reisu-l-ulemi nije primarno upućena političarima. Ona je upućena prije
svega našem narodu, koji treba da koristi svoje pravo da utječe na
svoje političke predstavnika da djeluju složno i jedinstveno kada su u
pitanju prava i interesi bošnjačkog naroda. Mislim da te poruke imaju
odjeka u našem narodu. Nažalost, očigledno je da se jedni bogate dok
drugi pate od bijede i siromaštva. Naravno, ima mnogo ljudi koji su se
svojim umijećem i radom legalno i legitimno obogatili. I to nije
sporno. Ovdje je riječ o državi koja treba da brine o nemoćnim i
nezbrinutim kroz socijalne fondove, koje treba da pune oni kojima
država omogućava da uspješno posluju. Naše društvo se nalazi u meðu
prostoru u kome još uvijek vladaju socijalističke navike, koje napada 
kapitalistička logika jačeg, koji ne mari za prava slabog. Socijalizam
drži čovjeka u stanju ni mrtav ni živ, tj., nećeš umrijeti od gladi,
ali nećeš ni napredovati do vlastitih mogućnosti; kapitalizam se ne
osvrće na onog koji ne može da trči maraton, ne spašava onog koji
umire. To se najbolje vidi u sadašnjoj globalnoj ekonomskoj krizi oko
(ne) spašavanja AIG, najveće američke osiguravajuće kompanije u
svijetu. Unatoč globalnim potresima, toj kompaniji je kapitalizam
presudio da umre. Nama predstoji velika borba da izaðemo iz ovog
meðuprostora tako da zadržimo ono najbolje iz socijalizma, a to je
jasna regulacija tržišta, gdje moćni neće gaziti slabe, i najbolje iz
kapitalizma, a to je da se omogući svakom čovjeku da iskaže najviše što
može, pa neka bude bogat, jer njegovo bogatsvo može biti korist za sve.
Ne bih komentirao rad poslanika i njihove plaće. O tome neka odluče
glasači na narednim izborima.   

Dosta je uraðeno na objašnjavanju farza zekata

11. Stiče se utisak da ovogodišnja akcija zekata i
sadekatu-l-fitra dobija na snazi i rasprostranjenosti, što je veliko
ohrabrenje. Je li to i Vaš utisak i imate li u tom smislu nešto
muslimanima poručiti?
Reisu-l-ulema: Rijaset je uradio vrlo
dobru stvar osnivanjem Ureda za zekat kojeg vodi Elnur Salihović. Dosta
je uraðeno na objašnjavanju farza zekata. Jer, kad se govori o zekatu,
veliki broj  muslimana ponaša se kao da to prvi put čuje. Štoviše, neki
misli da je sadaqatu-l-fitr (ramazansko ili bajramsko izdvajanje imetka
za pomoć siromašnim) isto što i zekat. Nije moguće precizno kazati ko
je odgovoran za takav odnos prema zekatu, ali se može reći da je ulema
odgovorna da objašnjava muslimanima sve farzove, tj., sve zahtjeve
islama, tačno i na vrijeme, uključujući i farz zekata. Osobno sam tužan
što muslimani nisu uspjeli od zekata napraviti prepoznatljivu
instituciju, od globalnog značaja, koja bi služila za borbu protiv
siromaštva i nepismenosti u svijetu. (Pre)bogati muslimani ne mogu
ničim opravdati stanje (pre)siromašnih muslimana, kojih je, nažalost,
danas najviše u sviejtu (Palestina, Irak, Afganistan, Sudan, Somalija,
Kašmir, Filipini).
Želim pohvaliti  Preporod što je u prošlom
broju objavio, čini mi se po prvi put, grafičke upute rijasetovog Ureda
za zekat kako se obračunava zekat i gdje zekat treba dati. Postoje i
precizne upute na Rijasetovom Website-u. Koliko mi je poznato sada je
moguće i karticom uplatiti zekat preko Interneta. Mislim da smo na
dobrom puti da i zekat bude važan u našem životu kao što je namaz, post
i hadž.    
12. U Zagrebu se, zbog popunjenosti  imamskog
kadra, medresa transformirala u islamsku gimnaziju a kod nas u Bosni se
najavljuje otvaranje novih medresa?
Reisu-l-ulema: Pa i
medrese u Bosni i Hercegovini su poput gimnazija u smislu da se njezini
svršenici mogu upisati na bilo koji fakultet u zemlji i inostranstvu.
Mislim da nam treba još medresa, posebno ženskih u gradovima kao što su
Gradačac, Gračanica, Banja Luka, Bosansk Gradiška, Goražde, itd. Ali
isto tako naši fakulteti treba da se prilagode zahtjevima „mjesta i
vremena“, tj., njihovi programi treba da budu kompatibilni potrebama
Islamske zajednice u osposobljavanju imama i hatiba u džematima, ali i
vjeroučitelja u predškolskom, školskom i fakultetskom vjerskom odgoju.
Koliko mi je poznato, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, kao i
Islamski pedagoški fakultet u Zenici stalno rade na razvoju svojuh
programa. Ni Islamski fakultet u Bihaću ne zaostaje za Sarajevom i
Zenicom. Važno je da ovdje kažem da podržavam projekat izgradnje
studenskog doma FIN-a u Sarajevu. To je prijekat koji može dobiti
podršku od donatora iz Islamskog svijeta a mnogo će značiti ne samo
studentima FIN-a nego cjelokupnom islamskom obrazovanju kod nas.     

Zašto su muslimani bezutjecajni u današnjem svijetu

13. U zadnje vrijeme meðu muslimanskim  intelektualcima
raznih profila vodi se živa rasprava zašto su muslimani bezutjecani u
globalnom natjecanju – u nauci, u politici, u umjetnosti, itd. Šta Vi
misliti o tome?
Reisu-l-ulema: Muslimani su „bezutjecajni“
zato što su izgubili sposobnost da proizvode znanje. U cijelom
muslimanskom svijetu od 57 zemalja postoji samo 500 univerziteta.
Uporedite to sa Amerikom koja ima 5.758 i  Indijom koja ima 8.407
univerziteta. Nadalje, ni jedan univerzitet u muslimanskom svijetu nije
na top-listi 500 najboljih univerziteta u svijetu. Pismenost u
kršćanskom svijetu je 90%, dok je u muslimanskom svijetu pismenost 40%;
u petnaest glavnih zemalja sa kršćanskom većinom pismenost je 100%.
Nažalost, ni u jednoj glavnoj muslimanskoj zemlji pismenost nije 100%;
u kršćanskom svijetu 98% djece dobiju osnovno obrazovanje, dok u
muslimankom svijetu tek 50% djece završi osnovnu školu; u muslimanskom
svjetu 12% je univerzitetski obrazovanih, dok je u kršćanskom svjetu
40%;  glavne muslimanske zemlje imaju tek 230 znanstvenika na milion
stanovnika, dok samo Amerika ima 5000 znanstvenika na milion svojih
graðana; za naučna istraživanaj i opći razvoj muslimanske zemlje
odvajaju tek 0,2% od nacionalnog dohotka, dok kršćanski svijet za to
odvaja 5% od svog nacionalnog dohotka. Zaključak je jednostavan:
muslimanski svijet nema kapaciteta za proizvodnju znanja; muslimanski
svijet nema sredstva za širenje znanja, npr., Pakistan ima 23 dnevne
novine na 1000 stanovnika, dok Singapur ima 360 dnevnih novina na
hiljadu svojih graðana; u Engleskoj se objavi 2000 naslova na milion
ljudi, dok se u Egiptu objavi 20 naslova na milion njezinih graðana.
Ovi podaci ne treba da nas obeshrabre, već da opomenu da se vratimo
izvorima naše vjere koja nas uči da je znanje izjednačeno sa imanom
(mu’min i alim), dok je nevjera izjednačena za neznanjem (džahil i
kafir). Posebno, muslimani moraju svoje idelano znanje pretvoriti u
primijenjenu životnu praksu.
14. Nisu li gore spomenuti
skromni podaci o stanju proizvodnje znanja u musliamsnkom svijetu
razlog što razmišljate o Gazi Husrevbegovom univerzitetu, koji bi
odgovorio zahtjevu Gazi Husrevbegove vakufname u kojoj se kaže da se
ovdje kod nas treba izučavati „sve šti zahtijeva vrijeme i mjesto“.
Nije li ta ideja inspiracija za neke evropske poglede, te se čak govori
da bi Evropa podržala otvaranje takvog univerziteta, gdje bi se
školovali kadrovi koji će odgovarati zemljama koje čine ovu zajednicu
država?
Reisu-l-ulema: Postoji vrlo ozbiljno razmišljanje
da se na tragu Gazi Husrevbegove vakufname ustanovi Gazi Husrevbegov
univerzitet u Bosni i Hercegovini, koji bi, poput Oxforda i Sorbone,
odgovorio izazovima 21. stoljeća u smislu zbližavanja Istoka i Zapada.
Europa traži rješenje za muslimansko pitanje. Dosadašnji slijepi odnos
prema zahtjevima muslimana ne može se više podnositi. Europa je
progledala i shvatila da se muslimansko pitanje u Europi mora rješavati
uzajamnim odnosom, a to znači ne može se samo pričati o muslimanima,
već treba pričati sa  muslimanima. Najbolji način je da se sa
muslimanima priča kroz odgoj i obrazovanje, a to znači muslimani treba
da artikuliraju svoje poglede na svijet, ne samo kroz medijsku
kampanju, već i kroz akademski diskurs. Otuda je važno da se osiguraju
uvjeti mladoj generaciji muslimana da budu sretni u svojoj vjeri i
ponosni u svojoj domovini Europi. Tu je uloga našeg višestoljetnog
iskustva vrlo važna i poželjna za Europu. U stvari, naše iskustvo
islama je unikat, neki kažu brend, pred kojim Europa ne može ostati
ravnodušna. Postoje ozbiljna razmišljanja da se Gazi Husrevbeg upiše na
listu zaslužnih ličnosti za razvoj europskih obrazovnih institucija na
temelju njegove vakufname u kojoj je prije 470 godina napisao ono što
danas svima treba, a to je da ljudi uvijek uče ono što „zahtijeva
vrijeme i mjesto“. To bi za Bosnu i Hercegovinu bila najuvjerljivija
kontribucija na njezinom putu ka Europskoj uniji. Veliki broj Bosanaca
studira širom svijeta, koji na Gazi Husrevbegovom univerzitetu treba da
naðu svoje mjesto, gdje će proizvoditi znanje za djecu prinčeva i
šejkova iz Arabije. To ne samo da je moguće, već je i poželjno da Bosna
bude mjesto gdje će se buduće generacije muslimana sa svih meridijana
učiti primijenjenoj toleranciji i suživotu u multikulturnom ambijentu
kakav je naš bosanski. Ako se danas na Oxfordu izučava šerijatsko pravo
i dobiva diploma koja vrijedi u islamskom svijetu, zašto se ne bi moglo
sutra na Gazi Husrevbegovom univerzitetu izučavati anglosaksonsko pravo
i dobiti diploma koja će važiti u Engleskoj.         

Dijalog nema alternativu

15. Krajem maja u Sarajevu je, po prvi put, održano 19.
zasjedanje Svjetskog vijeća islamske misije (WICC), organizacije koja
se zalaže za suživot meðu narodima i vjerama, a početkom augusta
održana je na Jelskom univerzitetu (SAD) konferencija o zajedničkoj
riječi izmeðu muslimana i kršćana. U meðuvremenu se desilo otvoreno
pismo 138 muslimanskih uglednika povodom Papinog predavanja na
Regensburškom univerzitetu. U svim ovim aktivnostima i Vi ste bili
jedan od direktnih aktera. Možete li ukratko naznačiti stanje današnjeg
meðuvjerskog dijaloga i koji su daljni koraci u tom pravcu?
Reisu-l-ulema:
Dijalog je proces koji nema kraja i u kome se ne vide instantni
rezutati. Mislim da je važno da se predstavnici različitih vjera i
kultura sastaju i razgovaraju. To je naizgled beskorisno, jer vidimo da
nasilje u svijetu ne jenjava. No, možda bi nasilja bilo i više da
dijaloga uopće nema. Dijalog nema alternativu i zato ću dok god mogu
uvijek  zagovarati meðuvjerski i meðukulturni dijalog ovdje kod nas i u
svijetu.  
16. I na kraju jedno pomalo privatno pitanje. Vi
ste i dedo osmomjesečnog unuka. Imate li vremena za unuka i kakva
osjećanja on u Vama budi?
Reisu-l-ulema: Uvjerio sam se –
unuče ima posebno mjestu u djedovom i neninom srcu. Unuče je jedan od
najljepših darova Allahovih. Volio bih da mogu provoditi više vremena
sa svojim unukom. No, radujem se danu kad ću završiti reisovanje i
posvetiti se svojoj porodici.  
17. Čestitajući Vam
predstojeće bajramske mubarek dane, Vama i Vašoj porodici, redakcija
“Preporoda” želi Vam sve najbolje u radu i životu.
Reisu-l-ulema:
Želim i ja tebi, Azize, kao i tvojoj porodici sve najbolje za mubarek
dane Bajrama i zahvaljujem ti na svemu što činiš za dobrobit islama i
muslimana kroz tvoje višegodišnje ureðivanje „Preporoda“. 
Razgovarao: Aziz Kadribegović