Od 1992. do sad u svijetu poginulo 713 novinara

ImageU svijetu je u posljednjih 16 godina poginulo 713
novinara od čega je ubijeno njih 72 posto, u unakrsnoj vatri ili u
borbama poginulo je njih nešto više od 17 posto, a tijekom drugih
opasnih zadaća stradalo ih je deset posto, prema podacima Odbora za
zaštitu novinara (CPJ), nevladine organizacije sa sjedištem u New Yorku
koja od 1992 vodi evidenciju stradavanja novinara.

U
tu evidenciju još nisu uključeni suvlasnik Nacionala Ivo Pukanić i
direktor marketinga Niko Franjić, ubijeni u četvrtak u Zagrebu.

Prema statistici CPJ-a u 88,5 posto slučajeva nikad nije
pronaðen počinitelj ili nikad nije odgovarao pred sudom, dok su tek u
pet posto slučajeva počinitelji utvrðeni i privedeni pravdi te osuðeni.

Prema podacima ove novinarske meðunarodne organizacije gotovo
trećina novinara (28,8 posto) primila je prijetnje prije nego su
ubijeni, dok ih je 18,7 posto zatočeno prije nego su ubijeni.

U
31,2 posto slučajeva počinitelji ubojstava bili su iz redova političkih
skupina, vlasti su bile odgovorne za 18,5 posto ubojstava, a
organizirani kriminal stoji iza 11,1 posto ubojstava novinara u
svijetu. Paravojne skupine i vojne snage odgovorne su za 7,2, odnosno
5,8 posto ubojstava novinara. Lokalno stanovništvo sudjelovalo je u
ubojstvu 2,1 posto novinara, a rulja u slučaju 1,2 posto novinara.

U svakom petom ubojstvu novinara, odnosno u 22 posto slučajeva nikad nije utvrðeno tko bi mogao stajati iza toga.

Meðu
novinarima najviše je ubijeno izvjestitelja koji su radili u tiskanim
medijima (31,6 posto) i elektronskim medijima (20,9 posto), a nakon
toga sljedeći na listi stradavanja bili su urednici (16 posto). U toj
strukturi najmanje čine izdavači odnosno vlasnici medija (3,9 posto) te
tehničko osoblje (2,2 posto).

Za novinare je, prema
statistici, najopasnije raditi u vlastitoj zemlji. Naime, od ukupno 713
novinara u vlastitoj je zemlji ubijeno njih 86 posto dok je na zadacima
u inozemstvu ubijeno njih 14 posto.

Ubojstva su najčešće
počinjena ručnim vatrenim oružjem, poput pištolja ili puške (53 posto),
dok su eksplozivi korišteni u 10,5 posto ubojstava. Premlaćivanjem ili
davljenjem usmrćeno je pet posto novinara.

Od početka voðenja
detaljne statistike za novinare je najsmrtonosnija zemlja bio Irak u
kojem je život izgubilo 135 novinara, zatim Alžir (60 novinara) i
Rusija (49 novinara). Meðu 20 najopasnijih zemalja u posljednjih 16
godina ušlo je i područje bivše Jugoslavije, no s obzirom na to da se
statistika vodi tek od 1992. godine u taj broj nisu uključeni novinari,
snimatelji i fotografi poginuli na području Hrvatske tijekom 1991.

Prema
statistici CPJ od 1992. u Bosni i Hercegovini poginulo je ili je
ubijeno 19 novinara, a na području tadašnje Jugoslavije njih osam.

Posljednjih
nekoliko godina bilježi se kontinuirani porast broja ubijenih novinara.
Tako je 2005. ubijeno njih 48, 2006. njih 56, 2007. njih 65, a ove
godine 38, bez dvojice hrvatskih novinara ubijenih u četvrtak u
Zagrebu.

Statistički najopasnije novinarske teme bile su rat,
politika, korupcija i kriminal. Ubijeni novinari izvještavali su o ratu
u 33,7 posto slučajeva, o politici u 26,1 posto, korupciji 20,1 posto i
kriminalu 12,8 posto slučajeva.

(FENA)