Aktuelnost islamskog bankarstva

ImageSvjetska finansijska kriza uzdrmala je povjerenje u banke, jer je do
krize dovela nezasitost menadžera. Kako u takvim vremenima posluju
islamske banke? U skladu sa Kur'anom zabranjeno je uzimati kamate, ali
ne samo to.

Bankarsko poslovanje bez kamata – na to se zacijelo namršti svaki
zapadni bankar. Ali, bankari koji su muslimani moraju se držati tog
načela. Jer, u Kur'anu stoji: "Oni koji daju i uzimaju kamate, onaj
koji svjedoči u takvom ugovoru, pa i onaj koji takav ugovor napiše –
svi su oni grešnici, koji će na kraju krajeva završiti u paklenom
ognju."

Na prvi pogled izgleda ka trik

To zna i Zaid El-Mogadeddi, ekonomski stručnjak koji vodi Institut
za islamsko bankarstvo u Frankfurtu (Institute for Islamic Banking).
Ali, on zna i da su ljudi dovitljivi. Pa i muslimanski vjernici mogu
kupiti auto na kredit. Tako što ga zapravo kupi banka, pa ga proda svom
klijentu, a klijent onda otplaćuje rate.

"Na prvi pogled izgleda da se radi o triku. Ali, islamska ekonomija
polazi od toga da novac nema stvarne vrijednosti, da je čisti
instrument za razmjenu. U tom smislu banka ima sasvim drugu funkciju:
banka se brine za cirkulaciju novca. Ona sama učestvuje u
transakcijama. Tako se novac uvijek upotrebljava, da bi od njega
koristi imala nacionalna privreda."

Drugim riječima, prema islamskim kriterijumima finansijske ustanove
su jače povezane s realnom privredom. Špekulacije s devizama,
preprodaja kreditnih dugova kao kod američke hipotekarne krize – sve je
to u islamu zabranjeno.

Kamate zabranjene i u Starom zavjetu

I kod hrišćana i kod Jevreja ranije je bilo zabranjeno uzimati
kamate. To se može naći na puno mjesta u Starom Zavjetu. Ali, s
vremenom je zabrana olabavljena, a onda i potpuno ukinuta. Slično je i
u većini islamskih zemalja. I u njima postoji konvencionalni bankovni
sistem uključujući i središnju banku koja odreðuje osnovne kamatne
stope. Ali, islamsko bankovno poslovanje u posljednje vrijeme jača. S
jedne strane, jer je islamski fundamentalizam ojačao, posebno meðu
mladim ljudima, a s druge strane, jer su se brojne islamske zemlje
obogatile naftom, da ljudi ne znaju šta će s novcem.

U Maleziji je islamsko bankarstvo jedna od najvećih grana na
finansijskom tržištu sa stopama rasta od 20 odsto godišnje. Ne čudi da
od toga žele profitirati i zapadne banke. Američka Sitibanka bila je
jedna od prvih koja je ponudila specijalne proizvode za islamsko
tržište, u meðuvremenu to čini i Dojče banka (Deutsche Bank). Već
desetak godina postoji i islamska inačica najvažnijih berzanskih
indeksa – na primjer Dow-Jones-Islamic-Market-Index.

Islamic banking unosan posao

U islamu nije zabranjeno samo uzimanje i davanje kamata, nego i
investicije u preduzeća koja zaraðuju na prodaji duvana, alkohola i
oružja ili koja su prezadužena. Prije nego što neki finansijski
proizvod izaðe na islamsko finansijsko tržište mora dobiti potvrdu da
je u skladu sa šerijatskim pravom. Takvu potvrdu može dobiti od
povjerenstva koje se sastoji od trojice islamskih teologa. Ali, nema
puno teologa koji dobro poznaju i šerijatsko pravo i bankarski sistem.

Pa ipak, islamic banking može biti unosan posao i u Njemačkoj, na
primjer ponuda životnih osiguranja koja će biti u skladu sa šerijatskim
pravom. Jer, u Njemačkoj živi više od 3,5 miliona muslimana. Njemačke
štedionice su zato dale nalog za istraživanje želja muslimanskih
klijenata.

(www.dw-world.de)