Prvih 100 dana Obamine administracije – Povezivanje sa islamskim zemljama

ImageČak i prije svoje inauguracije u januaru, Barack Obama je nagovijestio
da će pokušati uspostaviti novi odnos sa muslimanskim svijetom,
zasnovan na uzajamnom poštovanju i interesima. Otakako je preuzeo
dužnost, muslimanski svijet je pozdravio neke od odluka predsjednika
Obame, kao što je zatvaranje zatvora Guantanamo u roku od godinu dana i
zabranjivanje grubih tehnika ispitivanja zatvorenika. Ali analitičari
kažu da bi izmjena u odnosima mogla uveliko zavisiti od predsjednikove
sposobnosti da postigne mir izmeðu Izraelaca i Palestinaca.

Kao što je i obećao, predsjednik Obama se na samom početku svog
mandata obratio muslimanskom svijetu. On je ovog mjeseca govorio pred
turskim parlamentom.

Sjedinjene Države nisu niti će ikada biti u ratu sa islamom, rekao
je tada predsjednik Obama, a njegov govor se smatra ključnom promjenom
u odnosu na Bushovu administraciju. Ta promjena je bila očigledna i na
dan inauguracije.

Muslimanskom svijetu poručujem da ćemo tražiti novi put naprijed, zasnovan na zajedničkim interesima i uzajamnom poštovanju.

Za svoj prvi intervju, predsjednik Obama je izabrao arapsku mrežu Al Arabiya.

Mnogi arapski analitičari su taj intervju vidjeli kao njegovu želju
da suraðuje sa miroljubivim islamskim organizacijama koje su poduzele
vjerodostojne korake kako bi se udaljile od naoružanih milicija, kaže
David Patel asistent profesora na univerzitetu Cornell.

Ali neki Amerikanci – muslimani su skeptični kada je prava promjena
u pitanju. Ibrahim Hooper je direktor komunikacija u Vijeću za američko
islamske odnose.

Retorika je dobra ali mi čekamo na akciju i na meðunarodnom i
domaćem frontu, kako bi zapravo promijenili politiku koja bi pozitivno
utjecala na živote američkih muslimana i muslimana širom svijeta, kaže
gospodin Hooper.

U svojih prvih 100 dana, predsjednik je uspostavio politiku koja će
direktno utjecati na muslimane u svijetu.  On je potpisao izvršnu
naredbu za zatvaranje zatvora u Guantanamu u roku od godinu dana i
zabranio grube tehnike ispitivanja.  

Bijela kuća je objavila da je voljna razgovarati sa Iranom o
njegovom nuklearnom programu, što je jasno distanciranje od Bushove
administracije. Po pitanju Iraka, predsjednik je rekao da će ispuniti
svoje obećanje o okončanju američkih borbenih operacija do kraja
sljedeće godine. On fokus pomjera na Afganistan, gdje šalje dodatni
broj vojnika. 

Ali krajnji test za predsjednika Obamu, u očima muslimana, bi se
mogao odnositi na američku politiku prema izraelsko-palestinskom
sukobu. Predsjednika Busha su smatrali osobom koja se uveliko
priklanjala Izraelu i koja nije bila dovoljno uključena u mirovni
proces. Arapski svijet  je uz oprez pozdravio Obamino imenovanje
Georgea Mitchella za specijalnog izaslanika za srednji istok. Neki
meðutim kažu da će šanse za mir kojem posreduju Amerikanci zavisiti od
toga da li je administracija voljna odustati od Bushovog odbacivanja
Hamasa, grupe koja vlada pojasom Gaze.

Ako bi se pokušalo marginalizirati Hamas i pogurati Mahmuda Abbasa,
to bi značilo dvostruki standard, onaj koji kaže da ne priznajemo ne
samo demokratske izbore, već da je jedina vlada koju priznajemo ona sa
našim znakom odobrenja. Nadati se je da Obama neće krenuti tim putem,
kaže John Esposito profesor meðunarodnih odnosa i islamskih studija na
univerzitetu Georgetown.

Izrael odbija da razgovara sa Hamasom, jer ta grupa ne priznaje jevrejsku državu, niti osuðuje nasilje.

Prošle sedmice je državna tajnica Hillary Clinton rekla da bi
američke opcije trebale biti otvorene za moguću palestinsku vladu
jedinstva koja bi mogla uključivati Hamas, što je izjava koja je
razljutila pro-izraelski orjentirane američke zakonodavce. Bijela kuća
je na razgovore pozvala izraelske, palestinske i egipatske lidere.
Sposobnost administracije da moguće privoli strane na rješenje od dvije
države bi vjerovatno uveliko poboljšalo američki imidž u muslimanskom
svijetu.

(www.voanews.com/bosnian)