Peti internacionalni natječaj za Književnu nagradu Srebrenica, na temu: SANDŽAK

Image”…Otle jesu
azgini junaci šala nisu sandžački Bošnjaci…”

Opjevano je i
ostalo zapisano u najdužem dunjalučkom epskom ostvarenju ”Ženidba Smajilagić
Mehe”. A kako bi danas Sandžak i Bošnjaci u njemu bili opjevani? Šta bi i kako
bi današnji zapisivači utefterili na temu “Sandžaka” i tamošnjih Bošnjaka?

Sandžak je mali komad zemlje čestitih, ponosnih i hrabrih
ljudi, bogate, historije i kulture; raskošnih prirodnih ljepota, gordih i
visokih planina, bistrih vrela, brzih rijeka, mirnih jezera i opasnih vodopada…
I opet historija se nigdje nije tako
poigrala kao sa Sandžakom i Bošnjacima ove regije koja je stoljećima bila na
udaru raznih balkanskih i evropskih previranja koji su ga raskomadali u
potkusurivanju velikih sila od osmanskog pa do austrougarskog carstva kada je
otrgnut od srca, te do jugo-komunističkih vladara koji su mu ukinuli autonomno
ureðenje, i danas kada su dvije nezavisne države, Srbija i Crna Gora, po
sredini njega postavili granicu.

Naglašavamo da je
do balkanskih ratova 1912-1913., Sandžak činio jedinstvenu administrativnu
cjelinu s upravom i kulturnim sjedištem u Novom Pazaru, dok danas prostor
Sandžaka izmeðu sebe dijele četiri nezavisne države i kojeg s pravom neko davno
označi „porobljenom zemljom“. 

Regija Sandžak na
sjeverozapadu se graniči sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa
Crnom Gorom, na jugu sa Albanijom i na jugoistoku sa Kosovom. Ujedno to je
prostor na kojem više od šest stotina godina postoji i opstaje naša uzvišena
islamska duhovnost. A od tih šest vjekova insan bošnjački u Sandžaku više od
tri vijeka se neprestano bori za opstanak i ostanak na svojem topraku. No, Allahovom
odredbom i uz Njegovu pomoć, uspijeva u tome. Jes’ da su iskušenja golema, nemjerljiva,
jazijom, slovom i riječju teško objašnjiva, ali Bošnjak dura i ne da vatana
svojega: Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Prijepolja, Nove Varoši, Priboja Rožaja,
Plava, Gusinja, Berana, Petnjice, Akova, Taslidže, pa do duboke i od puno ruku
hladne, krvave i čemerne Drine, te Æehotine, Lima, Ibra, Tare…

Svi koji želi
sudjelovati na natječaju trebaju tačno upisati ime, prezime, adresu (telefon
obavezan) i kraće biografske podatke. 

Priča koju budete
slali na natječaj ne smije biti objavljivana i publikovana. Web magazin
BOŠNJACI.net zadržava pravo na objavljivanje i publiciranje svih pristiglih
priča koje zadovolje kriterije žiriranja.

Na natječaju nemaju pravo sudjelovati članovi žirija, redakcije
BOŠNJACI.net te članovi njihovih porodica.

Priče isključivo treba slati elektronski (unošenje priče u
obrazac koji će narednih dana posebno biti naznačen u sklupu ovog natječaja), ako
nekome to predstavlja problem – priču sa traženim podatcima možete poslati na e-mail
adrese: natjecaj@bosnjaci.net ili redakcija@bosnjaci.net

Natječaj je
otvoren od 09. maja do 01. augusta 2009. godine.

Rezultati
natječaja bit će objavljeni na web magazinu Bošnjaci.Net 11. augusta 2009. 

Priče ne mogu
biti duže od pet kartica/stranica. 

Prva priča bit će
nagraðena sa plaketom Književna nagrada “Srebrenica”, druga i treća sa
diplomama i novčano: 

Prva nagrada – 1.000
KM,

Druga nagrada – 600
KM,

Treća nagrada – 400
KM. 

Sastav žirija:

Safet Hadrović – Vrbički,
predsjednik žirija, pisac iz Rožaja. Autor je dvadesetak knjiga (eseja, poezije,
peoma) te dobitnik više značajnih nagrada.

Anisa Trumić, dobitnica
Književne nagrade “Srebrenica” na natječaju Bošnjakinja 2008. za priču Azemina.

Mirzet
Ibrišimović, pisac – autor je više knjiga poezije i dobitnik više značajnih
nagrada.

Bajro Perva, pisac
i publicista, autor je pet knjiga, dvije su poetskog žanra.

Šemso Agović, publicista,
autor jedne knjige i član je kolegija Bošnjaci.Net 

Za sva pitanja
možete se obratite na e-mail adrese: natjecaj@bosnjaci.net ili redakcija@bosnjaci.net 

Poznata i
renomirana visokoškolska ustanova Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini je
ovogodišnji sponsor nagrada. Riječ je o prvom univerzitetu usmjerenom izgradnji
karijere u Bosni i Hercegovini i regiji, koji nudi usko specijalizovane
studijske odsjeke, diplome i programe priznate u Sjedinjenim Američkim Državama,
Evropskoj uniji, kao i Bosni i Hercegovini i koji je u cijelosti prilagoðen
pravilima i ciljevima Bolonjskog procesa. 

Za više
informacija posjetite web site Univerziteta:

AUBiH