Susret evropskih imama i rabina u SAD-u

ImageNa poziv Američke fondacije za etničko razumijevanje, u saradnji sa
Islamskim kulturnim centrom u New Yorku, Svjetskim kongresom Židova i
Islamskim društvom Sjeverne Amerike (ISNA) sa sjedištem u Vašingtonu, u
periodu od 20. do 23. jula, u New Yorku i Vašingtonu boravila su 24 
imama i rabina iz devet (9) europskih zemalja

Na poziv Američke fondacije za etničko
razumijevanje, u saradnji sa Islamskim kulturnim centrom u New Yorku,
Svjetskim kongresom Židova i Islamskim društvom Sjeverne Amerike (ISNA)
sa sjedištem u Vašingtonu, u periodu od 20. do 23. jula, u New Yorku i
Vašingtonu boravila su 24  imama i rabina iz devet (9) europskih
zemalja: Francuske, Velike Britanije, Holandije, Norveške, Rusije,
Njemačke, Italije, Belgije i Švicarske. Iz Njemačke, Francuske i Velike
Britanije su bila po dva imama i rabina, dok je iz ostalih zemalja bio
po jedan imam i rabin. Senaid ef. Kobilica, uz vjerskog lidera Židova
Norveške, predstavljao je muslimane Norveške. Američka fondacija za
etničko razumijevanje, na čelu sa rabinom Markom Snaierom (Marc
Shneier), je htjela da, sa ovom posjetom, upozna europske vjerske
lidere sa dobrim meðuvjerskim dijalogom izmeðu muslimana i židova u
Sjevernoj Americi. Dijalog koji je dobro primljen ne samo u džamijama i
sinagogama, nego je naišao na veliki interes i kod političkih struktura
u Americi. Izmeðu ostaloga, dijalog se ogleda u naizmjenično uzajamnim
posjetama i organiziranjem zajedničkih aktivnosti kako u džamijama tako
u sinagogama.

 

Zato su u bogati program posjete imama
i rabina uključeni sastanci i susreti ne samo sa vjerskim zajednicama i
centrima, nego i sa vlastima, i to na vrlo visokom nivou. Tako je u New
Yorku, 20. jula, u ponedjeljak, radni dan počeo posjetom Svjetskog
kongresa Židova u njihovom sjedištu u centru grada. Riječ je o Kongresu
koji predstavlja i okuplja Židove i židovske organizacije iz 80 zemalja
širom svijeta. Obračajući se prisutnima, generalni sekretar Kongresa
Shneider je hrabro konstatirao da pošto političari nisu iskoristili
šansu da urade nešto korisno za čovječanstvo, a posebno na Bliskom
Istoku, na vjerskim liderima je da preuzmu odgovornost i naprave korak
naprijed u smjeru svjetlije i bezbjednije budućnosti na ovoj planeti.

 

Sjedište Ujedinjenih nacija je bilo
druga stanica. Nakon obilaska zgrade UN, u jednoj od konferencijskih
sala je održana sesija na temu meðuvjerskog dijaloga. Generalni
sekretar UN-a Ban Ki Moon je trebao prisustvovati ovoj sesiji, ali zbog
dešavanja u Kini, nije mogao, pa je poslao jednog od svojih savjetnika.
Na sesiji je takoðer izlaganje imala predsjednica Američke federacije
za mir na Bliskom Istoku Sally Kader. Meðu govornicima su bili i
Russell Simmons, predsjedavajući Fondacije za etničko razumijevanje i
Ambasador dobre volje pri UN-u, kao i dr. Muzammil Siddiqi, predsjednik
Fikhskog vijeća Sjeverne Amerike i bivši predsjednik ISNA-e.

 

 

Nakon UN-a je uslijedila posjeta
Islamskom kulturnom centru, takoðer u centru New York-a. Prelijepa
džamija, sa velikim prostorom oko nje, i to u centru grada. Ovdje je
takðer održana sesija na temu kako identificirati zajedničku platformu
u muslimansko-židovskom dijalogu.

 

Sutradan, 21. jula, u utorak,
nastavljen je program u New Yorku, posjetom Ostrva Ellis (Ellis
Island). Riječ je o Muzeju Imigracije, koji je svojevremeno bio
transitni centar i kroz kojeg je dobra većina današnjih Amerikanaca sa
stranim porijeklom prošla. Svi koji su hljeb tražili u Americi, prvo su
morali proći kroz ovaj centar, pa su odatle po odobrenju ostajali ili
vraćani nazad. Ovdje je takoðer održana sesija na temu: "Uticaj
židovske i muslimanske imigracije na Ameriku i šta židovi i muslimani
mogu zajedno uraditi kako bi se došlo do bolje imigracijske reforme"

 

Nakon Ellis Island-a, delegacija je
posjetila Ground Zero, mjesto gdje su bili tornjevi Svjetskog
trgovačkog centra (World Trade Center). Nedaleko od mjesta Ground Zero,
sljedeća stanica je bila City Hall, sjedište i kancelarija
gradonačelnika New Yorka. Pored susreta sa gradonačelnikom Michael
Bloombergom, prisutnima se obratio i jedini muslimanski član u Gradskom
vijeću New Yorka, Robert Jackson.

 

Na kraju dana, domaćin delegacije
europskih imama i rabina je bila Sinagoga, velika graðevina, takoðer u
samom gradu, sa puno drugih pratećih objekata. Tom prilikom je, uz
večeru, iskorišteno vrijeme za kraća obraćanja kako domaćina tako
članova delegacije i svakako razgovor i razmjena iskustava.

 

U srijedu, 22. jula delegacija je već
bila u Vašingtonu. Prvo mjesto, koje je po pogramu delegacija trebala
posjetiti bio je Muzej Holokausta. Ovdje je program bio podijeljen u
dva dijela, prvo je bio obilazak Muzeja, koji je uistinu besprijekorno
organiziran, ureðen i maksimalno ispunjen svakojakim materijalom i
dokumentima, a drugo planirana je i sesija na temu: "Islamofobija i
Anti-semitizam". Prethodno je planirano da se Senaid ef. Kobilica
obrati na ovome mjestu, jer je bilo poznato da je Senaid ef. rodom iz
BiH, a posebno je poznat genocid nad Bošnjacima u BiH. Tako je Senaid
ef. u svom obraćanju podsjetio prisutne na sva dogaðanja u BiH za
vrijeme srpsko-četničke agresije, kao i stalna nastojanja dušmana u
današnje vrijeme da, kroz negiranje, relativiziranje, minimiziranje i
izjednačavanje krivice, dovedu u pitanje sve što se desilo. Podvukao je
važnost mjesta na kojem se nalaze, tj. Muzeja, kao jednog od
najznačajnih mehanizama kako, kroz obrazovanje i podsjećanje mladih
generacija na prošlost, ne zaboraviti i na taj način doprinijeti da se
više nikada i nikome ne dozvoli Holokaust i genocid. Takoðer je upoznao
prisutne sa rezolucijom Europskog parlamenta o Srebrenici, kao što je
uputio riječi hvale i Kongresu SAD-a na njihovoj rezoluciji vezano za
genocid u Srebrenici. Senaid ef. je posebno izrazio veliku zahvalnost
Upravi Muzeja na ustupanju jednog dijela Muzeja genocidu u Srebrenici.
Na tom mjestu su postavljene slike sa prizorima iz Srebrenice i kasnije
masovnih grobnica. Uz svaku sliku je napisano i nekoliko riječi.

 

Nakon Muzeja Holokausta, delegacija se
uputila prema Kapitol Hilu (Capitol Hill), gdje su u američkom Kongresu
imali susret sa tri kongresmena, dva muslimana i jedan židov. Jedina
dva muslimana u američkom Kongresu, s kojima se delegacija imama i
rabina iz Europe sastala su kongresmen Andre Carson iz Indiane i
kongresmen Keith Ellison iz Minnesote. Treći kongresmen je Jerrold
Nadler iz New Yorka, inače židov. U kraćem razgovoru sa imami i
rabinima, kongresmeni su pozdravili inicijativu zajedničke posjete
europskih imama i rabina Americi i podvukli važnost uloge vjerskih
lidera u vraćanju povjerenja i stvaranju klime za bolji i bezbjedniji
život na planeti. Kongresmen Jerrold Nadler je, izmeðu ostaloga,
naglasio da je Amerika napravila dosta grešaka u prošlosti i da proces
vraćanja povjerenja i popravljanja imidža Amerike na meðunarodnom
nivou, imajući u vidu iskustvo iz prošlosti, uzima i do 30 godina. Ali
je kategoričan bio u konstataciji da je proces već počeo i da obećava
da će sa svoje strane učiniti koliko može da se sami proces ubrza. Da
je proces uistinu počeo to se vidi i u politici i pristupu predsjednika
Baraka Obame.

 

Po završetku posjete u američkom
Kongresu, uslijedio je prijem kod Islamskog društva Sjeverne Amerike u
Adams centru (Adams center-Sterling) u predgradu Vašingtona, inače
prelijep kompleks sa džamijom i drugim pratećim objektima. Tom prilikom
je se prisutnima obratio director ISNA-e dr. Sayyid Syeed, izrazavajući
svoju radost i optimizam zbog posjete europskih imama i rabina Americi.

Na zadnji dan boravka delegacije u
Americi, u četvrtak, 23. 07. 2009. godine, upriličena su dva susreta od
izuzetne važnosti. Prvi je bio u Državnoj vladi SAD-a (US Department of
State), gdje je delegaciju primila Farah Pandith, specijalna
predstavnica SAD-a za muslimanski svijet, inače muslimanka iz indijskog
dijela Kašmira. Farah je dobar poznavalac stanja muslimana u Europi i u
proteklom periodu je posjetila i imala susrete sa muslimanima u skoro
svim europskim zemljama. Tamo gdje nije bila planira svakako otići u
narednom periodu. Takoðer je rekla da je svjesna izazova, pred kojima
se nalaze vjerske zajednice, kao i političke strukture u Europi, pa će,
zahvaljujući svojoj današnjoj poziciji, pokušati doprinijeti koliko
može u cilju otvaranja posebno muslimana prema društvu i obratno.

 

Šlag na sve sastanke i susrete
europskih imama i rabina u Americi je bila posjeta Bijeloj kući, gdje
je planirano bilo da delegaciju primi američki predsjednik Barak Obama
zajedno sa svojim specijalnim predstavnikom za odnose sa vjerskim
zajednicama Joshua Duboisom, ali je nažalost Predsjednik bio spriječen,
pa je se delegacija susrela sa pastorom Joshua Duboisom. Obračajući se
prisutnima Joshua Dubois je ponovio i podvukao odlučnost predsjednika
Baraka Obame u jačanju i investiranju u dijalog sa i meðu vjerama i
vjerskim zajednica. Njegovo opredjeljenje u tom smislu se najbolje
moglo vidjeti u kairskom govoru. To svakako i danas mislimo i na tome
radimo. Zato ste i vi ovdje, jer hoćemo da vam čestitamo i pozdravimo
ovu vašu opredjeljenost da se jedino kroz dijalog možemo osloboditi od
velike doze nerazumijevanja i nepovjerenja. I dijalog je nužno potreban
na svim nivoima društva, riječi su Joshua Duboisa.

 

Na ovome sastanku se ispred europskih
imama prisutnima obratio Senaid ef. Kobilica. Tom prilikom je Senaid
ef. izmeðu ostaloga posebno apostrofirao da je divan osjećaj vidjeti s
kakvom otvorenošću, prepoznatljivošću i priznanjem vjera i vjerskih
lidera, kao partnera u dijalogu za bolji i bezbjedniji svijet, politika
admistracije predsjednika Baraka Obame pristupa. U odnosu na Ameriku, u
Europi postoje neki znakovi da bi se stvari mogle kretati u pravome
smjeru, ali preovladava takvo stanje da dobra većina europskih
političara nije sigurna dali uopšte ili koliko se otvoriti prema
vjerskim zajednicama i njihovim liderima u cilju iznalaženja rješenja
za mnoge probleme u europskom društvu i šire, što zapravo više govori o
njihovom neozbiljnom, nego ozbiljnom pristupu u adekvatnom tretiranju
vrlo problematičnog stanja u Europi i svijetu. Iskreno je se nadati da,
pored sjajnog norveškog primjera, gdje dijalog na svim nivoima već duže
vrijeme ekzistira i dobrih znakova u još nekoliko europskih zemalja,
opredjeljenje američke administracije na čelu sa predsjednikom Barakom
Obamom otvori oči i ostalim europskim političarima i konačno počnu
slijediti lijepe primjere, ako ništa, radi bolje budućnosti generacija
koje dolaze.

 

Na kraju je delegacija europskih imama i rabina predala u Bijeloj kući zajedničku deklaraciju, u kojoj se izmeðu ostaloga kaže:

 

"Dijalog i kooperativni projekti izmeðu
muslimana i židova u Europi, Sjevernoj Americi i drugdje u svijetu su
potrebni za postizanje komunikacije i pomirenja meðu našim zajednicama.
Uvjereni smo da kontinuirani kontakt je vitalno važan za obje
muslimanske i židovske zajednice u društvu u kojem živimo, kao i za
dobro svih ostalih društava.

 

Ovakav dijalog i kooperativni projekti trebaju se temeljiti na meðusobnom razumijevanju i poštivanju drugih religija.

 

Potrebno je da zajedno istražujemo ono
zajednicko u našim vjerama i tradicijama. Ovdje potvrðujemo da ćemo
uzajamno poštivati svetost Božije kuće i da ćemo zajedno stajati u
slučaju nekog napada bilo na džamiju ili sinagogu. Takoðer zajednički u
solidarnosti jedni s drugima potvrðujemo da su oboje Islamophobija i
antisemitizam pogrešni i neprihvatljivi, i da ćemo se zajedno boriti
protiv njih

 

Odbacujemo sve oblike nasilja u ime
bilo koje religije ili ideologije i učinit ćemo sve što možemo kako bi
se spriječilo širenje ekstremizama u ime bilo koje vjere, uključujući i
naše vlastite".