Nije lahko biti musliman u EU

ImageAgencija Evropske unije za temeljna prava (The European Union Agency
for Fundamental Rights -FRA) nedavno je objavila izvještaj o
diskriminaciji muslimana u Evropskoj uniji.

Rezultati koji se iznose u izvještaju
dio su prvog ikada provedenog sveobuhvatnog istraživanja iskustava
imigranata i etničkih manjina sa diskriminacijom i rasnim zločinima na
prostoru EU ("EU MIDIS"). Istraživanje je pokazalo kako su muslimani
izloženi istom stepenu diskriminacije kao i druge manjinske grupe.Ovo
je jako bitno jer nas dovodi od jednog jako bitnog zaključka, a to je
da je tačno da muslimane u EU često diskriminiraju, ali oni nisu ništa
više ili manje žrtve predrasuda nego druge etničke i druge manjine. To
je bitno jer islamisti različitog kova često eksploatišu netrpeljivost
Evropljana prema muslimanima kako bi ihgurnuli u dodatni izolacionizam
i potvrdili svoju viziju svijeta u kome je bilo kakav oblik suživota
nemoguć. I umjesto da snagu troše na rješavanje problema diskriminacije
i iznalaženje mehanizama bolje zaštite i promovisanja razumijevanja oni
samo produbljuju jaz i stvaraju još veći strah i nerazumijevanje.

Visoka stopa diskriminacije
U
prilogu objavljenom uz izvještaj direktor FRA-a Morten Kjaerum je
izjavio: „Sveukupno, rezultati sugerišu da muslimane u EU tretiraju
jako različito, zavisno od njihovog etničkog porijekla i zemlje boravka.
Nošenje
tradicionalne odjeće jedva da povećava diskriminaciju. Muslimani koji
su obuhvaćeni istraživanjem ne smatraju da je vjera glavni razlog zbog
čega ih diskriminišu."
Od onih muslimana koji su izjavili da su u
proteklih dvanaest mjeseci bili žrtva diskriminacije većina vjeruje
kako se to desilo zbog njihove etničke pripadnosti. Samo 10% njih je
izjavilo kako vjeruju da je razlog zbog čega su bili diskriminirani
čisto vjerske prirode.
Ipak, to što muslimane ne diskriminiraju
prvenstveno zbog vjere ni na koji način ne umanjuje opravdanu
zabrinutost visokom stopom diskriminacije kojoj su u Evropskoj uniji
izloženi oni koji sebe smatraju sljedbenicima islama. Naime, jedan od
trojice muslimana bio je izložen nekom obliku diskriminacije u
posljednjih dvanaest mjeseci, a 11% njih je bilo žrtva nekog oblika
rasnog zločina. Najviši stepen diskriminacije evidentiran je kod
zapošljavanja (tražeći posao 18% muslimana je diskriminirano, dok je
takvo iskustvo na poslu imalo 13% njih) i u korištenju privatnih usluga
(u restoranima, trgovinama i kod vlasnika imanja; ukupno 14%).
Za
direktora Morten Kjaeruma "visok stepen diskriminacije na poslu i
prilikom zapošljavanja naročito je zabrinjavajući jer je zaposlenje
ključni dio procesa integracije. To je naročito bitno jer na taj način
imigranti daju svoj doprinos društvu i to vidljiv doprinos. Zato
diskriminacija, izmeðu ostalog otežava proces integracije."

A sve se i ne prijavljuje
Ono
što dodatno zabrinjava, kako autore izvještaja tako i predstavnike
evropskih institucija jeste zaključak FRA-a prema kojem većinu
rasističkih ispada muslimani još uvijek ne prijavljuju policiji niti
drugim nadležnim institucijama. Uz to evidentirano je i to kao je
poznavanje antidiskriminacione legislative jako slabo kod ove
populacije, te da jako velik broj njih nema povjerenje u mehanizme
žalbi i pritužbi. Kao i kod drugih manjinskih grupa i kod muslimana
većina (79%) ne prijavljuje diskriminaciju niti zločine na rasnoj
osnovi bilo kakvoj državnoj organizaciji, čak ni policiji, ili nekoj
nevladinoj organizaciji. Naročito mladi ispitanici meðu njima su rekli
kako imaju jako malo povjerenja u policiju kao javnu službu. Situacija
sa onima koji nemaju državljanstvo ili u EU borave tek kraći vremenski
period je daleko teža i oni skoro nikada ne prijavljuju bilo kakav
oblik diskriminacije. U brojkama 59% ispitanih muslimana vjeruje kako
se „ništa ne bi promijenilo ako bi prijavili diskriminaciju" dok je 38%
izjavilo kako se takvi incidenti „dešavaju stalno" i zato se oni ne
odlučuju da ih prijave.
Dobro je da je EU napokon počela ozbiljno
pristupati problemu diskriminacije manjina, jer istraživanja poput
ovoga koje je za FRA proveo renomirani GALLUP i u kome je bilo
obuhvaćeno 23 500 imigranata u 27 zemalja članica po prvi put daju
stvarnu sliku razmjera problema. Do sada se o tome više špekulisalo, a
nerijetko se čitavim problemom manipulisalo. Sada znamo pouzdano da
nije lako biti ne samo musliman u Evropi, nego uopće biti drugačiji.
Autori
u izvještaju sugerišu i mjere koje Brisel i vlade zemalja članica
trebaju poduzeti kako bi se problem riješio ili barem umanjio. Izmeðu
ostalog oni sugerišu da se izradi efikasnija od postojeće zakonske
legislative koja bi spriječila, a ako treba i sankcionisala, svaki
oblik diskriminacije naročito na radnom mjestu i prilikom
zapošljavanja. Autori izvještaja takoðer predlažu i izradu strategije
koja bi za cilj imala razvoj boljih mehanizama žalbi i educiranje
imigranata o njihovim pravima i o tome kako prepoznati i prijaviti
diskriminaciju.

Ruski Nijemac ubio njemačku Egipćanku
Nedavno ubistvo jedne mlade Egipćanke usred sudnice u Dresdenu rasplamsalo je raspravu o mržnji prema strancima u Njemačkoj.
Sve
je počelo još u augustu prošle godine kada je 31-dvogodišnju Njemicu
egipatskog porijekla Marvi el-Sherbini napao, takoðer državljanin
Njemačke, 28-godišnji doseljenik iz Rusije (pripadnik njemačke
nacionalne manjine iz Rusije). S obzirom da je El- Sherbini nosila
prepoznatljivu nošnju muslimanskih žena- hidžab, mladić ju je
izvrijeðao nazvavši je "islamisticom" i "teroristicom". El-Sherbini je
podigla tužbu protiv mladića zbog vrijeðanja nakon čega prvostepeni sud
u Dresdenu useljenika iz Rusije Alexa W. osuðuje na 780 eura novčane
kazne.
Tada niko nije mogao ni slutiti da će se ovaj rijetki primjer
sankcionisanja islamofobije i netrpeljivosti prema manjinama doživjeti
krvavi epilog.
U reviziji procesa početkom ovog mjeseca dolazi do
krvoprolića. Alex W. koji je već prilikom prvog procesa nekoliko puta
tužiteljicu vrijeðao na vjerskoj osnovi, izvlači nož i s 18 uboda
smrtno ranjava trudnu Marvu el-Sherbini i nanosi teške ozlijede
njezinom mužu koji joj je pritekao upomoć. Da stvar bude gora,
policajac koji je utrčao u sudnicu nakon što je čuo povike pucao je u
noge nesretnom suprugu žrtve držeći ga za napadača. I sve to pred očima
trogodišnjeg sina obitelji El Sherbin-izvijestio je radio DW. U početku
su mediji izbjegavali čitav slučaj okarakterisati kao zločin iz „mržnje
prema strancima i posebno prema sugraðanima islamske vjeroispovijesti".
Meðutim, kako je vrijeme odmicalo i kako su svi detalji oko slučaja
izašli u javnost, postalo je očito da je čitav slučaj "inspiriran
mržnjom prema strancima, ali počinjen od strane usamljenog ekstremiste."
Da
diskriminacija muslimana u EU, te zločini na etničkoj i vjerskoj
osnovi, poput ovog koji se desio sa Marvom el-Sherbini, lako mogu
postati meðunarodni problem osvjedočili smo se nakon što su u Egiptu
gdje je Marva ukopana, ali i neke drugim muslimanskim zemljama,
organizovane ulične demonstracije onih koji su u njenom ubistvu vidjeli
primjer „otvorene mržnje prema muslimanima u Njemačkoj". Iako bijes sa
ulica Kaira koji se mogao osjetiti i iz priloga na satelitskom kanalu
El-Džezira u Njemačkoj nisu shvatili ozbiljno, ipak bi svi trebali
obratiti više pažnje na slične incidente i ono što ih uzrokuje jer
ignorantski odnos zvaničnih organa prema sličnim incidentima ide naruku
onima koji žele vidjeti da se muslimani nikada ne integrišu u evropsko
društvo i da se razdor izmeðu tzv. muslimanskog svijeta i Zapada još
više produbi.

Vjeronaukom protiv mržnje
Već
25 godina se u Njemačkoj raspravlja o uvoðenju islamske vjeronauke u
sve škole. Kršćanske crkve odavno podupiru taj zahtjev. Sad to, barem
tako izvještava radio Deutsche Welle, zahtijeva i Središnji odbor
njemačkih katolika – krovno udruženje katoličkih laika.
U prilogu
kojeg je za ovaj radio napravio novinar Hajo Goertz prenosi se iskustvo
Bernd Ridwan Bauknechta Nijemca koji je već 20 godina musliman i koji
je studirao islamske nauke, te već pet godina na više škola u Bonnu
podučava islamsku vjeronauku. On je podsjetio kako se „islamska
vjeronauka održava paralelno s evangeličkim i katoličkim vjeronaukom i
predmetom ‘praktična filozofija’. To je predmet o islamu, koji treba
upoznati s islamom, ali istovremeno su svi učitelji muslimani. Predmet
je integriran u nastavu. Za djecu je to vjeronauka."
Po mišljenju
Središnjeg odbora njemačkih katolika poduka o islamu bi trebala biti
dalje razvijena u pravu islamsku vjeronauku. U tome vidi „šansu za
integraciju i meðuvjerski dijalog", kako je naslovljeno njegovo
priopćenje. Hamideh Mohagheghi iz Irana drži predavanja o islamu na
Sveučilištu u Paderbornu. Ona sudjeluje u kružoku Središnjeg odbora
katolika za dijalog kršćana i muslimana. Smatra važnim da muslimanska
djeca „ravnopravno s drugom djecom uče o svojoj religiji i posebno, što
je još važnije, budu u stanju o svojoj religiji se artikulisati na
njemačkom jeziku. Jer, ako je neko siguran u vlastitoj vjeri i svom
svjetonazoru, onda će se moći otvoriti i bez straha izaći ususret
drugima." – navodi se u istom prilogu objavljenom na portalu radija DW.

 

Muhamed Jusić, magazin "Start"