Rasprava o Šerijatu podijelila Holanðanine

ImageNizozemsko društvo se žestoko podijelilo, što se zorno pokazalo u
povodu inicijative vlade da se muslimanima omogući ureðivanje
meðusobnih odnosa prema islamskom zakonu, takozvanom šerijatskom
pravu. Najčešći argument protivnika jest da šerijat predviða drakonske,
krajnje nehumane kazne, zadržane iz primitivnoga, plemenskog društva,
poput odsijecanja ruku lopovima ili kamenovanja preljubnica, prenosi
Slobodna Dalmacija.

Zagovornici djelomične tolerancije
spram islamskog prava kažu kako se i pripadnicima drugih vjerskih
zajednica tolerira štošta što je sukobu s nizozemskim pravom.

Debata o šerijatu čini nervoznim
političare većeg dijela političkog spektra. Svjesni su, naime, da ta
rasprava najviše može koristiti upravo ekstremno desnim antiislamskim i
ksenofobnim snagama, prije svega Stranci slobode Geerta Wildersa koji
se i "proslavio" upravo provokativnim izjavama na račun muslimana.

Ministar unutarnjih poslova Hairsch
Ballin poslao je dopis svim parlamentarnim zastupnicima s uvjeravanjem
da "vlada neće dopustiti nastanak nekakvog paralelnog društva u kojemu
bi pojedinci uzeli zakon u svoje ruke, u kojemu ne bi vrijedila
neovisna pravda".

Neki zastupnici još otprije, inače,
traže da se odmah zatvore džamije u kojima imami propagiraju šerijat. U
raspravi koja zaokuplja Nizozemce čuju se suprotstavljene
argumentacije, tako socijalistička zastupnica Sadet Karabulut upozorava
da islam stavlja ženu u podreðeni položaj.

– Prema šerijatu, žene se mogu prisiljavati na spolne odnose, a muškarcima se dopušta mnogoženstvo, precizira ona.

Drugi sudionici u debati su
tolerantniji. Prema Mauritsu Bergeru, profesoru islamistike na
sveučilištu u Leidinu, šerijat treba odbaciti ako je u nečemu u jasnom
sukobu s nizozemskim pravom.

"Jasno je to, na primjer, kod takvih
kazni kao što je kamenovanje i sklapanje braka s maloljetnom djecom",
napominje ovaj profesor. Zagovornici tolerancije su uvjereni da, ipak,
ima situacija u kojima je moguće dopustiti korištenje islamskog prava.

Prema Bergeru, na primjer, moglo bi se
omogućiti da pripadnici neke vjerske zajednice pri zaključivanju braka
prihvate pravila koja stavljaju, prema toj vjeri, muškarca i ženu u
neravnopravan položaj. Nešto slično faktički se već dogaða kod
ortodoksnih židova ili protestanata, i država se u to ne miješa…

U Nizozemskoj postoje, osim graðanskih
sudova, i sudovi koji se rukovode katoličkim kanonskim pravom. Vlada
crkvene brakove, istina, ne priznaje, ali ih istodobno ne zabranjuje.
Zato ima parova rastavljenih prema graðanskim zakonima, ali su još u
braku prema vjerskim normama.

(www.svevijesti.ba)