Konferencija o pitanju religije, demokracije i medija u Beču

ImageNa poziv CIVIS Media Foundation for integration and cultural diversity muftija dr. Nedžad Grabus sudjelovao je 7. oktobra 2009. godine, na konferenciji u Beču o temi Religija, demokracija i mediji.

Program je imao dva dijela. U prvom dijelu su predstavljena
istraživanja i projekti eksperata iz te oblasti, a u drugom dijelu organizirana
je diskusija u kojoj su sudjelovali: Dr. Heinz Fischer  predsjednik Republike Austrije, kardinal dr.
Christoph Schönborn, bečki nadbiskup i predsjednik austrijske biskupske
konferenije, dr. Nedžad Grabus, ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata IZ-e
u Sloveniji, profesor Paul Eisenberg, glavni rabin Jevrejske zajednice u Beču,
Monika Piel, generalna direktorica WDR i predsjedavajuća upravnog odbora CIVIS
media fondacije i dr. Alexander Wrabetz, generalni direktor Austrijste
Radio-televizije (ORF).

U prvom dijelu konferencije koja je održana u prostorijama
Austrijske Radio-televizije govorili su eksperti sa univerziteta iz Italije i
Njemačke. Eksperti su predstavili svoja istraživanja o najvažnijim pitanjima iz
oblasti teme religija, demokracija i mediji. Profesor dr. Stefano Allievi sa
Univerziteta u Padovi, odsjek za sociologiju govorio je o temi Dobri i loši
konflikti – Izgradnja džamija i munara u Europi. Dr. Allievi postavlja pitanje
koliko je Europa spremna prihvatiti pluralizam i naglašava kako se često pod
izgovorom stavova koji izražavaju negativan pogled na pitanje izgradnje džamija
čak i u zemljama koje ranije nisu imale te probleme krije ustvari pitanje
sposobnosti da se razvija i njeguje pluralizam mišljenja i prakse u Europi.
Prof. dr. Barbel Beinhauer-Kohler predstavila je temu Džamije u Njemačkoj na
temelju studije koju je zajedno uradila sa više istraživača u Njemačkoj.
Profesor dr. Andreas Zick i dr. Beate Kupper predstavili su istraživanje koje
su proveli u više europskih država o odnosu ljudi prema manjinskim grupama u tim
zemljama. Jedan od zanimljivijih zaključaka jeste da su ljudi koji su
religiozniji izrazili manje tolerancije prema ljudima drugačijeg vjerskog
uvjerenja.

U drugom dijelu konferencije organizirana je diskusija u
kojoj se raspravljalo o najvažnijim pitanjima i izazovima u globalnim odnosima
izmeðu pripadnika različitih vjera, te o integrativnim procesima i načinu
prevazilaženja konflikata koji su izazvani izmeðu različitih kulturnih i
vjerskih izraza. Razmatrano je i pitanje vjerske organizacije i statusa
vjerskih zajednica u Europi. Posebno zanimljivo pitanje jeste izgradnja džamija
odnosno munara u europskim gradovima. To pitanje je postalo jedno od važnijih
političkih pitanja u mnogim zemljama u Europi. Muftija dr. Nedžad Grabus
govorio je pitanju izgradnje džamije u Ljubljani i o potrebi takvog objekta za
muslimane u Sloveniji. Muftija je naglasio da je u svijesti i kulturi evropskih
muslimana džamija vjerski objekt koji ima munaru. Munara je vjerski simbol.
Različite interpretacije o značaju munare u nekim političkim krugovima u Europi
svode to pitanje na puku politizaciju. Muftija je naglasio da je jedan od većih
problema za funkcioniranje vjerskih zajednica u Europi nepostojanje adekvatnoga
kadra koji je u stanju artikulirati probleme i izazove s kojim se suočavaju
muslimani u modernom kontekstu. Muftija je naglasio da postoje dobra rješenje u
nekim zemljama ali da ne postoji model koji je primjenljiv i koji može
funkcionirati u svim zemljama, pogotovo iz razloga što su muslimani u većini
europskih država organizirani kroz udruženja graðana, a ta udruženja nemaju
formalni status vjerske zajednice kakav je slučaj sa crkvama, pa i Jevrejskom
zajednicom. Još jedna od otežavajućih okolnosti jeste da ne postoje obrazovne
institucije na kojima bi se mogli obrazovati kadrovi koji bi uživali povjerenje
vjernika iz oblasti islamskih nauka. Stoga su muslimani organizirani na
etničkom principu, njihovi imami najčešće su iz zemalja odakle je većina
džematlija. Pa, ipak moramo biti zadovoljni s napretkom koji je postignut u
posljednjih deset godina, jer je sve više mladih imama koji tečno govore jezik
zemlje u kojoj djeluju i na takav način služe kao povezujući faktor izmeðu
džemata i šire društvene zajednice. Muftija dr. Nedžad Grabus smatra da na tom
polju moraju više raditi i džemati ali i da se mora tražiti način kako dobiti
adekvatnu pomoć od nadležnih organa u državi za obrazovanje imama u onom
segmentu koji je od općeg interesa i za džemat i širu društvenu zajednicu. S
obzirom da demokracija podrazumijeva i pluralizam mišljenja postoji živa debata
i meðu muslimanima kako pronaći bolja rješenja za integrativne procese unutar
europskih država te u ovoj raspravi moraju sudjelovati eksperti iz različitih
oblasti. Muftija dr. Nedžad Grabus zaključio je da svi moramo biti strpljivi u
procesu  traženja rješenja koja će
omogućiti da se afirmira atmosfera meðusobnoga uvažavanja i poštovanja drugog i
drugačijeg vjerovanja, jer je to i red Uzvišenog Boga da na Zemlji žive ljudi
različitih vjera i uvjerenja.