IFIMES: Srbija i Republika Srpska udruženo protiv Bosne i Hercegovine

ImageMeðunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dogaðanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualnih dešavanja povodom hapšenja u Londonu Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1991-1996) i posljedicama njegovog hapšenja na situaciju u regiji Zapadnog Balkana. Iz opširne analize sa naslovom „Srbija i Republika srpska udruženo protiv Bosne i Hercegovine" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove. 

Tadić-Dodikova kuhinja protiv BiH
Da li je hapšenje bivšeg člana Predsjedništva Republike Bosne i
Hercegovine (1991-1996) Ejupa Ganića na Dan nezavisnosti BiH
1.marta/ožujka 2010.godine u Londonu novo kršenje meðunarodnog pravnog
poretka i jurisdikcije ICTY (Meðunarodnog tribunala za bivšu SFRJ) od
strane Srbije? Kakva je strategija Srbije u pogledu meðunarodnih sudskih
institucija i na koji način želi zaustaviti Bosnu i Hercegovinu u
dokazivanju odgovornosti Srbije za počinjene zločine u BiH?
Meðunarodni institut IFIMES je istražio, da je inkriminirajući dosje
protiv Ejupa Ganića sačinjen u vojnim-istražnim, obavještajnim krugovima
i u Generalštabu Vojske Jugoslavije (VJ) u Beogradu te da je 2002.
godine prebačen u Republiku Srpsku (RS) sa zahtjevom da RS preda dosje
protiv Ganića i drugih osumnjičenih za navodni zločin u Dobrovoljačkoj
ulici u Sarajevu 3.maja/svibnja 1992.godine na ocjenu i mišljenje ICTY,
shodno Pravilima puta Rimskog sporazuma.
Krivična prijava protiv Ganića i drugih je podnesena 17.5.1993. godine
vojnom tužiocu pri Generalštabu VJ od strane potpukovnika Danka Simića,
koji je ujedno bio sekretar tima za prikupljanje podataka o ratnom
zločinu pri Generalštabu VJ, dok je istraga otvorena 21.7.1994.godine
rješenjem donesenim od strane istražnog sudije Zdravka Petrovića, majora
VJ. Nakon što je vojni istražni Sud u Beogradu  31.1.2002.godine
cjelokupni dosje uputio u vojno Tužilaštvo u kojem su se našle izjave
raznih oficira bezbjednosti i generala JNA/VJ od Milutina  Kukanjca do
Aleksandra Vasiljevića, srbijanske vlasti donose odluku da iskoriste RS i
da preko RS-a predaju dosje na mišljenje i ocjenu ICTY. Dosje je po
hitnom postupku u julu 2002.godine preko Sekretarijata za saradnju RS
predat ICTY u Den Haagu. Predsjednik Srbije Boris Tadić i premijer
Republike Srpske Milorad Dodik aktivno su se uključili u dešavanja u
vezi „slučaj Ganić".

ICTY zaključio slučaj Ganić i drugi
ICTY je 17.6.2003. godine dopisom sa potpisom Carle del Ponte
obavijestio srpskog oficira za vezu sa haaškim Tribunalom Trivuna
Jovičića, da nema dovoljno dokaza prema meðunarodnim standardima, da se
Ejup Ganić može smatrati odgovornim za teško kršenje meðunarodnog
humanitarnog prava zaključivši da je slučaj "Dobrovoljačka" ustvari
insinuacija Beograda i ako postoji eventualna odgovornost, onda je to
odgovornost generala Milutina Kukanjca zbog tadašnjeg hapšenja
predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića. Mišljenje ICTY je
proslijeðeno u RS, a prema dostupnim informacijama preko RS i u Beograd.
Raspisivanje meðunarodnih potjernica od strane Srbije protiv Ganića i
drugih  je pitanje zloupotrebe pri­mje­ne Evrop­ske kon­ven­ci­je o
ek­stra­di­ci­ji čiji potpi­sni­ci su i BiH i Srbi­ja i Ve­li­ka
Bri­ta­ni­je, te bilateralnog spo­razuma izmeðu Srbi­je i Velike
Britanije potpisanog 1901. go­di­ne. Žrtva zloupotrebe prava od režima u
Beogradu je Ilija Jurišić, državljanin BiH, koji je uhapšen i osuðen u
montiranom procesu na 12 godina zatvora u vezi slučaja „Tuzlanska
kolona" iz maja 1992.godine.
Postavlja se pitanje i odgovornosti Velike Britanije što  nije uvažila
stav i mišljenje Interpola, koji je početkom jula 2009. godine
suspendirao srbijanske tzv. crvene potjernice i stavio pod reviziju
bilateralni zahtjev Srbije za hapšenjem Ganića i drugih, ali i  mišljenje ICTY-a, imajući u vidu osjetljivost cijelog slučaja.
Velika Britanija će iduće sedmice biti država koja će analizirati tajne
istrage i dosjee bivše JNA/VJ, vojske koja je učestvovala u najvećim
zločinima nakon II svjetskog rata i njene dosjee koji su podvalom preko
RS podneseni ICTY na ocjenu.
Meðunarodni institut IFIMES smatra, da nadležni organi Velike Britanije
treba da poštuju stav ICTY i Interpola, da hitno suspendiraju srbijanske
potjernice u slučaju „Dobrovoljačka" i oslobode Ejupa Ganića.
U pozadini dogaðanja Srbija svim silama pokušava lobirati, da se Ganić
prebaci u Srbiju, pa čak da se britanski sud proglasi nadležnim, kao što
se proglasio u slučaju August Pinoche, kada je ispoštovao zahtjev
Španije.

Tajanstvena uloga Geoffrey-a Nice-a
U vezi sa lobiranjem postavlja se pitanje uloge Sir Geoffrey Nice,
bivšeg tužioca ICTY, britanskog državljanina, u odnosu na  mnoge procese
u regionu. Njegova aktivnost neposredno se povezuje sa tajnim službama
te sa savjetodavnom ulogom u Srbiji i njegovu vezu sa meðunarodnim
nevladinim sektorom u Srbiji. Sir Nice je takoðer pokušavao pronaći
angažman na Sudu i Tužilaštvu BiH, što mu nije uspjelo. Značajno bi bilo
provjeriti šta o slučaju Ganić zna ovaj britanski odvjetnik-savjetnik
imajući u vidu da je vodio slučaj protiv Slobodana Miloševića, kada je
zbog dužine slučaja Milošević naposljetku umro u zatvorskoj ćeliji.
Meðunarodni savjetnici Srbije intenzivno rade na tome da se spor pred
ICJ (Meðunarodnim sudom pravde) u Den Haagu sa Hrvatskom završi
dogovorom i tako izbjegne sudski proces, ali i istovremeno savjetuju da
Srbija uloži reviziju na presudu ICJ u sporu BiH i Srbije te da Srbija
pokuša srušiti sudsku odgovornost po presudi iz 2007.godine zbog ne
sprječavanja i zbog ne kažnjavanja genocida. Takoðer meðunarodni
savjetnici, a što je postala državna strategija Srbije, savjetovali su
da Srbija ne izručuje Ratka Mladića, jer je procjena da nakon promjene
optužnice na ICTY protiv Karadžića postoji realna opasnost da izručenjem
Mladića Srbija bude dovedena u opasnost, jer presudama protiv dvojca
Karadžić-Mladić, sa novim dokazima BiH ima realne izglede za reviziju
tužbe protiv Srbije na Meðunarodnom sudu pravde (ICJ) za koju je ostalo
još sedam godina.
Zbog toga, prioritet srbijanske politike je postao ICTY i Tadić je
podržao Dodika na predstojećem referendumu, jer je jedno od
referendumskih pitanja, da li graðani RS-a podržavaju saradnju sa ICTY.
Cilj je operativno opstruirati i zaustaviti ICTY u konačnici rada i
izazivati diplomatsko-obavještajnim djelovanjem napade na ICTY, pa čak
uz pomoć Rusije i Kine pokušati konačno i zatvoriti ICTY. Aktualna vlast
u Srbiji kontinuirano realizira ankete u kojima se preko 70% graðana
Srbije protivi izručenju generala Mladića. Takoðer su putem nevladinog
sektora realizirali istraživanja po kojima navodno Hrvati, Bošnjaci i
Albanci imaju isti procent nezadovoljstva radom ICTY kao što imaju Srbi.
Zvanična verzija srbijanske politike koju su ponudili glavnom haaškom
Tužiocu Serge  Bramercu je, da se Ratko Mladić nalazi u Rusiji i da
Rusija namjerno želi usporiti ulazak Srbije u EU, a u suštini postoji
jedini i najjači dogovor, a to je dogovor Rusije i Srbije da što duže
održi status države na čekanju, jer je poznato da je taj status
„najprofitabilniji"za jednu državu.
Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine? BiH je diplomatski razdijeljena i
obavještajno pod dominacijom srbijanske Bezbjednosno-informativne
agencije (BIA), nasljednice nekadašnje Službe državne bezbjednosti
(SDB), koju je vodio haaški optuženik Jovica Stanišić. Državni organi
BiH su blokirani državnom politikom Srbije preko premijera Republike
Srpske Milorada Dodika i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole
Špirića. Nezamislivo je, da jedna država kao BiH nema fond pomoću kojeg
bi platila kauciju za bivšeg šefa države! BiH je u ovom trenutku nemoćna
država i ukoliko se ne uspije izboriti da se zaustavi srbijanska
pogromaška ofanziva prema meðunarodnim institucijama kao sto su ICJ,
ICTY, Interpol, ali i trenutna prema Velikoj Britaniji velike su
mogućnosti, da će preko 10000 patriotski orijentiranih Bosanaca i
Hercegovaca biti taoci srbijanske politike, jer se upravo toliki broj
Bosanaca i Hercegovaca nalazi na spisku srbijanskog režima.

BiH vječni taoc srbijanskog režima?
Ukoliko Bosna i Hercegovina prokocka završnicu pred ICTY i ne osigura
realizaciju odgovarajuće državne strategije u BiH, postoji realna
mogućnost, da ostane vječni taoc srbijanskog režima i raznih pojedinaca
koji simboliziraju režim u Beogradu kao što su Dobrica Æosić, Kosta
Čavoški, Matija Bećković…, ali i zbog svojih politika koje još uvijek
nemaju izlaz iz ove situacije. Meðunarodni institut IFIMES će u narednom
periodu nakon rješavanja slučaj Ganić objaviti analizu o odgovornosti
odreðenih politika, pojedinaca i grupa vezano za ovaj slučaj.

Izvor: Rijaset.ba