Austrija: Rasprava o izgradnji minareta

ImageHrišćani, muslimani i Jevreji žele da
javno praktikuju svoju vjeru, na što u demokratskim državama na to imaju
i pravo. Meðutim, kada se radi o džamijama i visokim minaretima, uvijek
iznova dolazi do žestokih rasprava. 

U Austriji živi 500.000 muslimana, i oni
su, nakon katolika, druga vjerska zajednica po veličini. Na
raspolaganju imaju 200 objekata za molitvu i četiri džamije sa
minaretima: u Beču, Tirolu, Salcburgu i Donjoj Austriji. Meðutim,
muslimanske zajednice u Austriji bi htjele više. Jedan od predstavnika
tih muslimansih zajednica, Anas Šakekfeh, kaže da bi „poželjno bilo da u
svakoj saveznoj državi postoji jedna, izvana prepoznatljiva džamija. Ne
sutra, ni prekosutra, ali jednog dana."

Molitveni prostori da, minareti ne

Ova želja je izazvala burne reakcije
Saveza za budućnost Austrije i Slobodarske partije Austrije. Prvi se za
riječ javio šef Slobodarske partije Austrije, Hajnc Kristijan Štrahe:
„Kuće za molitvu su u redu, ali ne i višenamjenski objekti. Ne trebaju
nam minareti i mujezini u Austriji. Mogu da postoje centralni molitveni
prostori ali ne minareti, oni su simbol pobjede, ali nisu bezuslovno
simboli vjere."

Šef Slobodarske partije Austrije
najoštriji je kritičar islama u Austriji. Činjenica da su minareti
upravo sada tema broj jedan u Austriji njemu odgovara zato što se nalazi
usred predizborne kampanje za gradonačelnika Beča, koji se bira u
oktobru. Cio Beč je izljepljen plakatima sa njegovim likom i natpisima:
„Više hrabrosti za bečku krv – suviše stranog nikome ne čini dobro."

Ni islamizam, ni arabizacija

Za Slobodarsku partiju Austrije džamije
predstavljaju rasadnik radikalnog islamizma. Na kritiku islamske vjerske
zajednice, da je ova partija propovjednik mržnje u Austriji, generalni
sekretar Harald Vilimski kaže: „Želim da zadržim Austriju sa njenom
kulturom. Ne želim ni ekstremizam ni arabizaciju."

Kada je riječ o useljavanju i kritici islama, graðani Austrije imaju različita mišljenja:

„To je pitanje tolerancije – da li
želite da idete preko svojih granica ili ne", kaže jedan graðanin, dok
drugi dodaje: „ Pa ne moram baš da gladam sliku ulice koja nije
austrijska."

Nešto tolerantnije odgovora ova graðanka: "Mislim da je moguće živjeti sa muslimanima. Nije dobro da neko ovdje osjeća strah".

Teološki stručnjaci kažu da minareti ne
moraju neizostavno biti dio džamije. Radi li se dakle o simbolu
političke moći ili o vjeri? Ovo pitanje će okupirati graðane Austrije
još neko vrijeme, bar do izbora za bečkog gradonačelnika.

Izvor: DW-World.de