HomeMediji / AgencijeSvijet islamaAustrija: Rasprava o izgradnji minareta 1. Septembra 2010. Svijet islama 698 Hrišćani, muslimani i Jevreji žele da javno praktikuju svoju vjeru, na što u demokratskim državama na to imaju i pravo. Meðutim, kada se radi o džamijama i visokim minaretima, uvijek iznova dolazi do žestokih rasprava. U Austriji živi 500.000 muslimana, i oni su, nakon katolika, druga vjerska zajednica po veličini. Na raspolaganju imaju 200 objekata za molitvu i četiri džamije sa minaretima: u Beču, Tirolu, Salcburgu i Donjoj Austriji. Meðutim, muslimanske zajednice u Austriji bi htjele više. Jedan od predstavnika tih muslimansih zajednica, Anas Šakekfeh, kaže da bi „poželjno bilo da u svakoj saveznoj državi postoji jedna, izvana prepoznatljiva džamija. Ne sutra, ni prekosutra, ali jednog dana." Molitveni prostori da, minareti ne Ova želja je izazvala burne reakcije Saveza za budućnost Austrije i Slobodarske partije Austrije. Prvi se za riječ javio šef Slobodarske partije Austrije, Hajnc Kristijan Štrahe: „Kuće za molitvu su u redu, ali ne i višenamjenski objekti. Ne trebaju nam minareti i mujezini u Austriji. Mogu da postoje centralni molitveni prostori ali ne minareti, oni su simbol pobjede, ali nisu bezuslovno simboli vjere." Šef Slobodarske partije Austrije najoštriji je kritičar islama u Austriji. Činjenica da su minareti upravo sada tema broj jedan u Austriji njemu odgovara zato što se nalazi usred predizborne kampanje za gradonačelnika Beča, koji se bira u oktobru. Cio Beč je izljepljen plakatima sa njegovim likom i natpisima: „Više hrabrosti za bečku krv – suviše stranog nikome ne čini dobro." Ni islamizam, ni arabizacija Za Slobodarsku partiju Austrije džamije predstavljaju rasadnik radikalnog islamizma. Na kritiku islamske vjerske zajednice, da je ova partija propovjednik mržnje u Austriji, generalni sekretar Harald Vilimski kaže: „Želim da zadržim Austriju sa njenom kulturom. Ne želim ni ekstremizam ni arabizaciju." Kada je riječ o useljavanju i kritici islama, graðani Austrije imaju različita mišljenja: „To je pitanje tolerancije – da li želite da idete preko svojih granica ili ne", kaže jedan graðanin, dok drugi dodaje: „ Pa ne moram baš da gladam sliku ulice koja nije austrijska." Nešto tolerantnije odgovora ova graðanka: "Mislim da je moguće živjeti sa muslimanima. Nije dobro da neko ovdje osjeća strah". Teološki stručnjaci kažu da minareti ne moraju neizostavno biti dio džamije. Radi li se dakle o simbolu političke moći ili o vjeri? Ovo pitanje će okupirati graðane Austrije još neko vrijeme, bar do izbora za bečkog gradonačelnika. Izvor: DW-World.de
