Rasadnik elite

ImageJa svugdje govorim da su obrazovne ustanove Mešihata Islamske zajednice u Srbiji najljepše vijesti koje smo, u ovih deset-petnaest godina, čuli o Bošnjacima. Fakultet na kome i ja predajem meni je posebno drag, njegovi studenti su radoznali, smjerni, poštuju profesore i znanje, ambiciozni su, uredni… Žao mi je što nisam svaki dan sa njima… Studenti koji su izašli ispod krova pomenutog fakulteta najvažniji su nukleus sandžačke samosvijesti, pa su stoga oni za sve nas posebno važni.

Biografija

Roðen je u
Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa 1957. god.

Završio „Gazi
Husrev-begovu“ medresu u Sarajevu, zatim Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i
Filozofski fakultet (Odsjek jugoslavenske književnosti i
srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika, kao i prvi stepen na Odsjeku za
filozofiju i svjetsku književnost).

Zbog islamskih
aktivnosti i političkih ideja komunistički režim ga uhapsio 1983. god. i u
poznatom Sarajevskom procesu protiv muslimanskih intelektualaca osudio na 6,5
godina zatvora. Osloboðen na intervenciju Meðunarodnog PEN-centra 1986. god. Po
izlasku iz zatvora bio zamjenik glavnog urednika „Preporoda“, islamskih
informativnih novina, a pokrenuo je i sedmične listove „Muslimanski glas“ i
„Ljiljan“, čiji je glavni urednik bio od 1990. do 1994. god. Od 2000. do 2004.
god. bio glavni i odgovorni urednik „Glasa islama“, magazina koji izlazi u
Novom Pazaru (Sandžak).

Dugogodišnji
politički saradnik predsjednika Stranke demokratske akcije i Predsjedništva
Bosne i Hercegovine, rahm. Alije Izetbegovića, s kojim je pokrenuo Bošnjačku
radio-televiziju. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Svjetskog
društva muslimanskih pisaca sa sjedištem u Rijadu.

Magistrirao na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek svjetske književnosti).

Doktorirao na
Fakultetu islamskih nauka 1999. god. na temu „Stil kur'anskoga izraza“.

 

Glas islama: Vi
ste jedan od poznatih autora mnogih djela na bosanskom jeziku.  Kažete uopšteno o stanju pisane riječi kod
Bošnjaka?

Latić: Danas
Bošnjaci imaju svoje pisce koji se, osim nekoliko žalosnih slučajeva, ne
izjašnjavaju drukčije nego kao Bošnjaci i u tom smislu kod nas je došlo do nove
faze u historiji bošnjačke književnosti. Svim svojim studentima objašnjavao sam
u kojoj mjeri, kada i sa kakvim posljedicama je tokom moderne povijesti
dolazilo do posezanja za našim književnim blagom i prisvajanjem tog blaga od
strane srpske, hrvatske i crnogorske književne historiografije, počevši od
neprevaziðene naše balade „Hasanaginice“ do Mehmeda Meše Selimovića. Taj proces
je završen. Pitanje je samo da li su djela savremenih bošnjačkih pisaca
napisana na nivou djela koja nam Srbi, Hrvati i Crnogorci prisvajaju. Nažalost,
malo je takvih djela i to je ono što me brine više nego dojučerašnje
prisvajanje.

 

Glas islama: Kavo
je interesovanje Bošnjaka za knjigu i čitaju li dovoljno?

Latić: Bošnjaci
ne mogu živjeti i ne žive pod staklenim zvonom. I njih pogaða moderna
civilizacija, koja je civilizacija površine, lehwa we le'iba – igre i zabave,
kako bi rekao Kur'an. To je civilizacija koja od ljudi i ne traži da misle, da
se pitaju o ozbiljinim stvarima života i svijeta, Boga i čovjeka. Otuda je
zabrinjavajuće koliko i Bošnjaci malo čitaju, tj. malo čitaju ozbiljne i
vrijedne knjige. U Sandžaku, čini mi se, stanje je nešto bolje. Mislim da
Sandžaklije više čitaju knjige o vjeri, da su privrženiji naučnim
istraživanjima, mišljenju, razvoju… A što su knjige o vjeri ponekad plitke,
neke gotovo da zaglupljuju čitaoce, od vjere prave lakrdiju i flipere za
postizanje „sreće“ – za to nisu krive džematlije već neko drugi…

 

Glas islama: Kao
profesor predmeta bosanske književnosti na Fakultetu za islamske studije u
Novom Pazaru možete li nam reći  kakav je
pristup studenata pomenutoj oblasti?

Latić: Najprije
bih izrazio svoje zadovoljstvo što Uprava Fakulteta za islamske studije ima
osjećaj za književnost, kako onu bošnjačku, tako i za najviše domete svjetske
književnosti… Na mom fakultetu u Sarajevu nema obaveznog predmeta bošnjačke
niti svjetske književnosti! Raduje me uvijek kada kod studenata u Novom Pazaru
osjetim interesovanje i za ovaj predmet, važan predmet u njihovom opštem
obrazovanju i duhovnom zrijenju.

 

Glas islama: Od
osnivanja ste profesor na FIS-u. Šta nam možete reći o ovoj obrazovnoj ustanovi
i kakvi su Vaši utisci o cjelokupnom obrazovnom procesu na njoj?

Latić: Ja svugdje
govorim da su obrazovne ustanove Mešihata Islamske zajednice u Srbiji najljepše
vijesti koje smo, u ovih deset-petnaest godina, čuli o Bošnjacima. Fakultet na
kome i ja predajem meni je posebno drag, njegovi studenti su radoznali,
smjerni, poštuju profesore i znanje, ambiciozni su, uredni… Žao mi je što
nisam svaki dan sa njima… Studenti koji su izašli ispod krova pomenutog
fakulteta najvažniji su nukleus sandžačke samosvijesti, pa su stoga oni za sve
nas posebno važni.

 

Glas islama: Šta
bi ste poručili našim čitaocima i budućim potencijalnim studentima?

Latić: Svim našim
studentima često sam govorio, a to poručujem i našim budućim studentima, da
nema zvanja koje se može mjeriti sa zvanjem onoga ko izučava našu uzvišenu
vjeru i prenosi je ljudima. Takvi su „nasljednici vjerovjesnika“, kako je rekao
Muhammed s.a.v.s. Neka se ni oni ni njihovi roditelji ne brinu za nafaku – nju
daje Allah dž.š. Neka se ne brinu za karijeru, ugled, rejting – istinski ugled
je kod Allaha dž.š., Poslanika i vjernika! Neka se brinu o tome koliko će
učiniti i koliko čine za Allahovu vjeru.

Za Glas islama razgovarao:
mr. Hajrudin Balić