Daytonski sporazum, 16 godina poslije


Godišnjicu dogovora kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini ekskluzivno za Al Jazeeru komentiraju sudionici historijskih pregovora u američkoj vojnoj bazi.

Prije tačno 16 godina u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod
Daytona, u američkoj državi Ohio, parafiran je dogovor političara iz
Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske da bi se zvanično prekinuo rat u
Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995.godine.

Konferencija je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.

Ratifikacija u Parizu

Glavni
učesnici su bili bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović,
srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo
Tuðman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley
Clark.

Sporazum je zvanično ratificiran u Parizu 14. decembra.

Tada
se razgovaralo o budućem upravnom i ustavnom ureðenju Bosne i
Hercegovine, koji danas brojni kritičari sporazuma smatraju u mnogočemu
manjkavim, dapače, kočničarom bh. eurointegracija.

Proteklih
godina u nekoliko navrata intezivnije se i u domaćim i meðunarodnim
krugovima pokušao započeti razgovor o reviziji Daytonskog sporazuma koji
bi državu s glomaznim državnim administrativnim aparatom u dva
entiteta, desetak kantona i distriktu učinio efikasnijim, no o tome se
unutar zemlje nikada nije postigao koncenzus.

Danas, najveći
zagovornici ostanka Daytonskog sporazuma u njegovoj izvornoj formi su
političari iz Republike Srpske, entiteta koji je upravo Daytonski
mirovni sporazum i zvanično oživotvorio i legalizirao.

Svjedoci atmosfere

Šesnaest
godina poslije, ekskluzivno za Al Jazeeru direktni sudionici Daytonskog
sporazuma, svjedoci atmosfere i okolnosti u kojima je postignut taj
dogovor, komentiraju njegove učinke u aktuelnom bh. političkom trenutku i
kakvu budućnost on donosi ovoj državi. 

Specijalno za web Al
Jazeere o tome zašto su bili za ili protiv sporazuma s ove vremenske
distance sasvim otvoreno pišu: Muhamed Sacirbey, u to vrijeme bh.
ministar vanjskih poslova, Mate Granić, tadašnji šef diplomatije
Hrvatske, Krešimir Zubak, predstavnik bosanskohercegovačkih Hrvata i
Živadin Jovanović, tadašnji pomoćnik ministra inostranih poslova Srbije.

Izvor: Al Jazeera