Eksperti o mogućem napadu na Iran

Image

Izraelski napad na Iran vjerovatno bi uvukao u sukob SAD, nanio štetu globalnoj ekonomiji i ojačao islamski ekstremizam.

Izraelski napad na Iran vjerovatno bi uvukao u sukob SAD, nanio štetu
globalnoj ekonomiji i ojačao islamski ekstremizam, smatraju eksperti i
upozoravaju da bi to ujedno uvjerilo Teheran da treba razviti nuklerno
oružje.

U trenutku kada raste zabrinutost da bi Izrael u
predstojećim mjesecima mogao napasti iranska nuklearna postrojenja, u
zapadnim prijestonicama se ubrzano razmatraju razlozi za i protiv takvog
napada.

Zapadni stručnjaci smatraju da bi Izrael trebao dobro
razmisliti prije nego što uðe u sukob koji bi mogao izazvati širi
konflikt.

"Ko god napadne iranska nuklearna postrojenja, zapravo
donosi odluku da uðe u rat s Iranom", rekao je Reutersu bivši američki
predstavnik na pregovorim o smanjenju strateškog naoružanja Richard Burt
na marginama Meðunarodne bezbjednosne konferencije u Minhenu.

Ko god napadne iranska nuklearna postrojenja, zapravo donosi odluku da uðe u rat s Iranom.

Prema
njegovim riječima, združeni generalštab američke vojske uvijek dosad je
bio dosljedno protiv napada na Iran, jer tako nešto podrazumijeva niz
nepoznanica, i to uglavnom negativnih.

Analitičari, meðutim,
primjećuju sve veći jaz izmeðu izraelskog i zapadnog stava o upotrebi
sile protiv iranskog nuklearnog programa, za koji Teheran tvrdi da ima
isključivo mirnodopsku svrhu, dok Zapad strahuje da bi mogao imati za
cilj izgradnju nuklearnog oružja.

New York Times (NYT) je
nedavno objavio da su izraelski lideri, na osnovu procjena
obavještajnih službi i naučnih studija, zauzeli stav da izraelski napad
na iranska nuklearna postrojenja ne bi imao tako katastrofalne
posljedice.

‘Preuveličane’ mete

Izraelski
lideri, prema pisanju lista, smatraju da su prijetnje Teherana da će
uzvratiti napad na izraelske i zapadne mete "preuveličane" i djelimično
"blef".


Richard Burt [Getty]

Na
pitanje da iznese koje bi bile posljedice napada, izraelski ministar
vanjskih poslova Dani Ajalon je rekao da, iako ne želi odgovorati na
hipotetično pitanje, smatra da bi posljedice bile mnogo manje u odnosu
na opasnost da Iran razvije nuklearno oružje.

"Jedno je jasno:
ukoliko Iran postane nuklearna sila, to će biti kraj svjetskog poretka
kakav poznajemo", rekao je on za Reuters.

Washington Post (WP)
je nedavno objavio da američki sekretar za odbranu Leon Panetta vjeruje
da će Izrael bombardirati Iran u roku od nekoliko mjeseci, na proljeće,
podsjetila je britanska agencija.

Zapadni eksperti i studije u
proteklih nekoliko godina, meðutim, ukazuju da bi posljedice izraelskog
napada na iranska postrojenja bile brojne i destabilizirajuće.

Iran
bi za početak izbacio inspektore Meðunarodne agencije za atomsku
energiju (IAEA) i obustavio sporazum o neširenju nukleranog oružja,
onemogućivši rješenje putem pregovora.

"Nema zemlje na svijetu
koja bi ih za to krivila, svi bi optužili Izrael", ocijenio je Ken
Pollack, ekspert za bliskoistočnu politiku u Instituciji Brookings.

Obama pod pritiskom

Eksperti upozoravaju da bi Iran poslije toga mogao odlučiti da napravi bombu.

Napad
na Iran i reakcija Teherana, ukljućujući pokušaj da zatvori Hormuski
moreuz ili napadne saudijska naftna polja doveo bi do naglog povećanja
cijena nafte, što bi ozbiljno ugrozilo američku ekonomiju, kao i šanse
da aktuelni američki predsjednik Barack Obama bude ponovo izabran.

Saudijska
Arabija bi bila primorana upotrijebiti sve rezervne proizvodne
kapacitete, koji predstavljaju sigurnonsni ventil na naftnom tržištu,
ali trgovci naftom još više strahuju od mogućnosti da Iran minira
Hormuški moreuz i počne napadati brodove kao tokom Iransko-iračkog rata.

Eksperti smatraju da Izrael nema sposobnost da sam dokrajči iranski nuklerani program i otuda bi mu bila potrebna pomoć SAD-a.

Obama
bi vjerovatno bio izložen snažnom pritisku domaće javnosti da podrži
Izrael ili stane u njegovu odbranu ukoliko Iran uzvrati napadom na
izraelsku teritoriju, navodi se u studiji američkog Vijeća za meðunarone
odnose iz 2009. godine.

Eksperti takoðer smatraju da Izrael nema
sposobnost da sam dokrajči iranski nuklearni program i otuda bi mu bila
potrebna pomoć SAD-a.

SAD bi se smatrale saučesnikom i morale bi
se uključiti u odbranu Izraela od napada, što bi bio dodatni pritisak na
americku vojsku, navodi se u jednoj britanskoj obavještajnoj studiji.

Američka
pomoć Izraelu ili utisak da Washington pomaže Irazelu rasplamsali bi
antiamerička osjećanja u muslimanskom svijetu, naročito u Siriji, Libanu
i u Palestini, a napadi Hamasa i Hezbolaha bi postali intenzivniji,
onemogućivši rješenje sukoba na Bliskom istoku.

Upozorenje Davutoglua

Ni
Rusi, ni Evropljani ne bi stali uz Ameriku u konfliktu, a SAD bi bile
istjerane iz regiona, ocijenio je nedavno i bivši Carterov savjetnik za
nacionalnu bezbjednost Zbigniew Bzezinski.


Ahmet Davutoglu [EPA]

Prema
izvještaju Rand korporacije iz 2011. godine, upotreba sile kako bi se
zaustavio iranski nuklerani program bi dovela do okupljanja iranskog
naroda oko vlade u Teheranu, iako neki analitičari ne vjeruju da bi
podrška bila onako snažna kao tokom iransko-iračkog rata.

Ministar
vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu upozorio je u nedjelju u
Minhenu na opasnosti od eventualne vojne intervencije protiv Irana zbog
njegovog nuklearnog programa.

"Vojna intervencija u tom regionu bi bila katastrofa", kazao je on na Meðunarodnoj bezbjednosnoj konferenciji.

Prema njegovim riječima, i oštrije sankcije protiv Teherana „nisu dobre“ kao put da se Iran navede da popusti.

"Najbolji su pregovori", poručio je Davutoglu, dodajući da je važno da se obnovi povjerenje meðu stranama.

Američki senator Joseph Lieberman priznao je da sankcije Iran u prošlosti nisu navele na popuštanje.

Vojni manevri

"Iako
su sankcije pogodile iransku privredu, te posljedice nisu imale
nikakvog utjecaja na ponašanje iranskog režima u vezi nuklearnog
programa", rekao je on.

Ukoliko bi se Obama odlučio na vojno
djelovanje protiv Irana, on bi, kako je podvukao Lieberman, imao podršku
obje stranke u Kongresu.

Iran će napasti bilo koju zemlju čiju
teritoriju upotrijebe "neprijatelji" Teherana za pokretanje napada na
Islamsku Republiku, izjavi je zamjenik komandanta elitne Revolucionarne
garde Hossein Salami.

"Naše vojne snage napast će svaku zemlju koja ustupi svoju teritoriju za napad na Iran", rekao je on.

Revolucionarna
garda počela je u subotu vojne vježbe na jugu Islamske Republike, što
je, prema ocjeni analitičara, posljednje iskazivanje snage nakon
prijetnji da će zatvoriti Hormuski moreuz kao znak odmazde zbog oštrijih
zapadnih sankcija.

Posljednji vojni manevri pokrenuti su nakon
niza upozorenja iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Ali Hameneija, o
mogućim američkim ili izraelskim napadima na nuklearna postrojenja
Islamske Republike.

Zapadne sile takoðer su pojačale svoje pomorsko prisustvo u Persijskom zaljevu, na čelu s nosačem aviona "Abraham Lincoln".

Izvor: Agencije