HomeGlas islamaAnalizeSandžački prvaci u posjeti Luksemburgu 28. Februara 2012. Analize 915 U nedjelju večer (26.02.), Bošnjaci u Luksemburgu su bili u prilici da se druže sa članovima visoke delegacije iz Sandžaka, koju su sačinjavali Jahja Fehratović, Emir Elfić i Hako Duljević. U njihovom društvu su se nalazili i ugledni Bošnjaci iz dijaspore – Ahmet Ahmetović iz Cassela, Šefadil Ličina iz Pariza, te Mithat Bećirović iz njemačkog grada Bielfelda. Svi nabrojani se nalaze na čelu važnih institucija za Bošnjake, kako u Sandžaku i Bosni, tako i u dijaspori. Takoðer, značajno je napomenuti i podatak da su većina od pomenutih, ujedno i vrlo uspješni privrednici. Skup je održan u prostorijama džemata AIC SUD, koji se nalazi u drugom luksemburškom gradu, po broju stanovnika – Ešu (Esch/Alzette), dok je organizator bila Bošnjačka kulturna zajednica u Luksemburgu (BKZL). Nakon što je prisutnima izražena dobrodošlica od strane imama džemata, Nedžada ef. Zilkića, a nakon toga i od strane predsjednika BKZL-a, Faruka Ličine, članovi delegacije su se obratili prisutnim Bošnjacima, meðu kojima je bio primjetan veliki broj omladine. Tema njihovog obraćanja se vezala za ponosni Sandžak, te o izazovima i perspektivama koje se vežu za proces povratka njegove ukinute autonomije. Uistinu, slušaoci su bili u nesvakidašnjoj prilici da uživaju, u punom smislu te riječi, tokom izlaganja pomenutih članova delegacije. Njihov nastup se odlikovao visokom dozom samouvjerenosti, britkosti jezika i ideja, te iznošenju jasnih ciljeva za budućnost. Takoðer, ono što nas je posebno radovalo je njihova zavidna pozicija u smislu da su se uistinu mogli pohvaliti i sa odličnim, do sada postignutim rezultatima, proisteklim iz njihovog angažmana i odgovornosti koje su ponijeli. To njihovo samopouzdanje, odlučnost, samouvjerenost, istrajnost, ponos i idejnost, uspjeli su u značajnoj mjeri prenijeti i na prisutne slušaoce. Bosna – ime, Sandžak – prezime, dijaspora – nadimak Tokom njihovog stimulativnog izlaganja, doista se moglo čuti veliki broj korisnih informacija i mudrosti, ali bih ovom prilikom želio da u prvi plan stavim samo jednu, sa željom i neskrivenom nadom da će je svaki Bošnjak koji pročita ovaj prilog, duboko urezati u svoje pamćenje, te da će se za istom tokom svog života i djelovanja povoditi. – Naime, neko od prisutnih izlagača je primetio da – „svaka osoba zasniva i očituje svoj identitet prvenstveno kroz svoje ime, prezime i nadimak. U tom kontekstu, moramo zapamtiti da za svakog Bošnjaka Bosna predstavlja ime, Sandžak prezime, a dijaspora nadimak“. Tri cjeline koje se ne mogu zamisliti jedna bez druge, iz razloga jer jedna drugu nadopunjuju, te na taj način sačinjavaju jednu zaokruženu cjelinu. S okončanjem njihovih obraćanja, uslijedila su pitanja prisutnih slušaoca, te naravno, doista kvalitetni odgovori. Radna večera Po završetku tribine, organizirana je zajednička večera, a nakon toga vrlo konstruktivan sastanak delegacije i članova Odbora BKZ u Luksemburgu. Prisutni su takoðer bili i predsjednik Islamske zajednice u Luksemburgu (SHOURA), kao i predsjednik bošnjačkog omladinskog udruženja – Unija mladih aktivista (UMA). Tom prilikom, u prijateljskoj i bratskoj atmosferi, razgovarano je o projektima za koje je predviðeno da se realiziraju u bliskoj budućnosti, a koji će, nadati je se, biti od velike koristi za bošnjački narod. Po okončanju sastanka, delegacija je nastavila svoj put ka Francuskoj, gdje je takoðer predviðeno održavanje tribina i susreta sa tamošnjim Bošnjacima. U tom kontekstu, podsjećamo da je i tribina u Luksemburgu bila samo jedna u nizu koju je navedena delegacija obavila, tokom njihove svojevrsne turneje i posjete bošnjačkoj dijaspori u Zapadnoj Evropi. Naime, tribini u Luksemburgu i Francuskoj, prethodile su uspješne tribine u Njemačkoj, Holandiji i Belgiji. Autonomija Sandžaka je neminovnost Nakon ovog uspješnog skupa, Bošnjaci u Luksemburgu su i više nego uvjereni da je projekat povratka autonomije Sandžaka realnost čije je realizacija neminovna i samo je pitanje vremena, kada će do nje doći. Do takvog utiska su došli iz više razloga, a jedan od njih je i taj što su bili u prilici ponovno se uvjeriti i posvjedočiti, da su sandžački prvaci tu autonomiju izgradili u sebi, te da ona u potpunosti prožima njihova, a sigurno i naša bića, i da snažno utiče na odreðivanje našeg osjećaja pripadnosti i identiteta. Takoðer, primjećujemo da nije samo Muftija, taj koji je sebe uvakufio i podredio plemenitom cilju oživljavanja autonomije, to jest povratka ravnopravnosti i ponosa Bošnjačkog naroda. Naprotiv, takvih uspješnih, harizmatičnih pojedinaca je još puno, i svakim danom ih je sve više, kako u sjevernom, tako i u južnom dijelu Sandžaka, ali ništa manje ni u matici Bosni, te naravno – dijaspori. Takav će biti, ako Bog da, čitav naš Pokret. Muhamed Æeman
