Lukšić: Izvjesna gradnja auto-puta Bar-Boljare

Vlada će nakon dobijanja tehno-ekonomske studije razmotriti pitanje izgradnje autoputa Bar-Boljari, iako još nije donijela odluku o načinu njegovog finansiranja – kazao je premijer Igor Lukšić danas u Skupštini, odgovarajući na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata.

– Očekujem da izvještaji o tehničkim opcijama i ekonomskoj analizi
budu završeni do kraja mjeseca, tako da se završetak kompletnog posla
može očekivati do sredine ili kraja avgusta – rekao je Lukšić.

Premijera je o izgradnji auto-puta pitao Goran Danilović (Nova).

Poziv za šetnju

– Da li Vlada navodni izvjestan posao izgradnje auto puta
Bar-Boljare, koji bi se povjerio kineskim finansijerima izvoðačima
planira da počne u jeku predstojeće predizborne kampanje? Nijesam krio
jednu vrstu cinizma u pitanju jer na to imam pravo nakon 15 godina
praćenja rada ove vlade. Predlažem da Vi i ja odemo nakon ove sjednice
posjetimo gradilište i u cipelama prošetamo prve kilometre ovog puta –
rekao je Danilović.

On je, podsjećajući na pitanje šefa kluba poslanika SDP-a Borislava
Banovića o izgradnji kraka gasovoda kroz Crnu Goru, rekao da mu je tek
sad jasno zašto se sve vrijeme čeka gradnja auto-puta.

– Čekamo da provučemo cijevi za gasovod ispod auto puta – kazao je Danilović.

Lukšić je poslaniku Nove sugerisao da ozbiljnu alternative vašeg
pozorišnog nastupa iskoristite u vremenu kada ne budete poslanik”.

– Vjerujem da ćete tamo mnogo bolje zaraðivati nego što zaraðujete od
Vašeg aktuelnog rada – rekao je Lukšić, ističući da je izgradnja
autoputa „sve izjesnija i pored cinizma Danilovića”.

– Izrada tehno-ekonomske studije o opcijama realizacije autoputa, uz
izradu elaborata o socijalnom i uticaju na životnu sredinu po evropskim
standardima uz podršku Evropske investicione banke, povjerena je
londonskoj kompaniji Skot Vilson. Grant za te namjene u iznosu od 500
hiljada eura osigurali smo iz programa Evropske unije, Investicioni
okvir za zapadni Balkan. Vlada će, nakon dobijenih rezultata studije,
odgovorno razmotriti opcije realizacije tog projekta. Bez obzira na to
za koji model realizacije projekta da se odlučimo, inputi studije
poslužiće kao sastavni dio dokumentacije na osnovu koje će biti
evaluiran kako projekat tako i njegov socio-ekonomski značaj – istakao
je Lukšić.

Čeka nas težak put

Premijer je, u odgovoru na pitanje Milutina Simovića (DPS), rekao da
su pred Crnom Gorom nove, zahtjevnije obaveze i predaniji rad u narednoj
fazi integracija, ali to ne treba da obeshrabri.

– Koristi od procesa evropskih integracija možemo očekivati smao kada
uložimo adekvatne napore i ostvarimo vidljive i mjerljive rezultate, ne
zanemarujući ni zahtjeve Brisela, ni naše obaveze, ali prije svega
radeći u interesu svih graðana. To je jedna od naučenih lekcija, koja
nas je učinila prepoznatljivo uspješnim u ovom procesu – kazao je
Lukšić.

Prema njegovim riječima, otvaranje pristupnih pregovora potvrda je
posvećenosti, usvojenih i primijenjenih znanja, dosegnutih kapaciteta i
kredibiliteta Crne Gore.

– Stigla je ta potvrda kad je EU, uprkos aktuelnim izazovima i
ograničenjima, postala istrajna u politici rpoširenja, spremna da uvaži
posvećenost i napore država poput Crne Gore da valorizuju temeljne
evropske vrijednosti. Početak pristupnih pregovora je uspjeh svih –
graðana, Vlade i Skupštine, kao i civilnog društva – rekao je Lukšić.

On je istakao da će ulaskom u NATO Crna Gora dobiti siguran, efikasan
i održiv odbrambeni sistem, u kom će razvijati odbrambene kapacitete
usklaðene sa njenim ekonomskim i demografskim kapacitetima.

Poštuje se sporazum o jeziku

Premijer je, odgovarajući na pitanje Veselinke Peković (SNP), kazao
da se politički dogovor o jeziku u nastavnom programu primjenjuje se
dosljedno u svim školama.

– Zavod za udžbenike i nastavna sredstva je u susret 2011/2012 na
zahtjev Ministarstva prosvjete blagovremeno izvršio isporuku udžbenika
za nastavni predmet i književnost svim bibliotekama osnovnih i srednjih
škola na teritoriji Crne Gore – rekao je Lukšić.

On je podsjetio da Komisiju za izradu programa za jezik čine eksperti
sva četiri jezika, koji su počeli sa radom u novembru prošle godine,
kako bi pripremili to do 31. decembra.

– Nažalost, spremnost da se potpiše sporazum nije praćena spremnošću
za angažovanjem svih članova Komisije u cilju njegove pripreme – kazao
je Lukšić.

On je rekaoa da se članovi komisije, koji već neko vrijeme ne
učestuju u njenom radu, moraju uključiti i sa ostalim članovima preuzeti
odgovornost za donošenje programa u što skorijem roku.

Premijer je poručio da je odlučan da učini sve za afirmaciju Crne
Gore kao društva bogatog različitostima, a ne odvajanja po bilo kom, pa
ni pitanju jezika.

– Kome ide u korist insistiranje da učenici učenju i primjeni znanja prilaze selektivno? Nadam se nikome – rekao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, nema prepreka da se program pripremi i da
objedini sve osobine jezika. Program se, meðutim, može koncipirati
jedino ako svi članovi Komisije učestvuju aktivno u radu i daju puni
doprinos da se posao uradi pravovremeno i kvalitetno – istakao je
Lukšić.

Branko Radulović (PzP) pitao je Lukšića zašto graðanima Crne Gore
jasno i glasno ne saopšti punu istinu o složenom stanju u kojem se
nalazi država i njenoj neizvjesnoj budućnosti.

– Zašto ne kažete graðanima da su resursi Crne Gore zatočenici
interesnih grupacija, da su Vam interesi, braće, pašenoga i raznih
bjelosvjetskih protuva mnogo važniji nego interesi Crne Gore? Zašto ne
kažete da je ova država na ivici nbankrotstva i dužničkog ropstva –
kazao je Radulović.

Lukšić je kazao da je Radulovićevo izlaganje razumio kao pripremu za
perdizbornu kampanju. Odgovorio mu je da procjene govore da će Crna Gora
i ove godine zabilježiti rast, da su nam poreske stope najniže, te da
nam je bolji standard nego u Srbiji, BiH, Albaniji, Rumuniji, Bugarskoj.

Lukšić je, Borislavu Banoviću (SDP) na pitanje o izgradnji kraka
gasovoda, odgovorio da su aktuelna tri projekta – Trans-jadranski
gasovod, odnosno Jadransko-jonski gasovod, drugi je gasni prsten, a
treći Južni tok. On je istakao da su Crna Gora i TAP konzorcijum, koji
čine evropski energetski lideri, norveška kompanija Statoil, njemački
EON Rurgas i švajcarski EGL, potpisali Memorandum o razumijevanju i
saradnji sa ciljem prepoznavanja razvoja tržišta prirodnog gasa.

Prema njegovim riječima, Vlada pažljivo prati sve dogaðaje u vezi
razvoja projekata gasifikacije i aktivno učestvuje u svim aktivnostima
koji bi za rezultat imali izgradnju gasne infrastrukture i uključlivanje
Crne Gore u neke od budućih regionalnih sistema za transport gasa.

Posvećeni manjinama

Genci Nimanbegu (Klub albanskih partija) pitao je premijera mogu li
Albanci očekivati rješavanje njihovih zahtjeva oko izbornog
zakonodavstva, punopravne opštine Tuzi, pravedne restitucije,
informisanja na albanskom jeziku, depolitizacije i decentralizacije
školstva i zdravstva, te primjene vladavine prava u privatizaciji
preduzeća, izjednačavanje regionalnog razvoja do stepena zasutavljanja
emigriranja.

Lukšić je rekao da je Vlada posvećena unaprjeðenju poožaja manjinskih
zajednica, pa i albanske. Rekao je da je izborno zakonodavstvo u
direktnoj nadležnosti Skupštine, ted a Vlada podržava dijalog o ovom
pitanju.

Izvor: Pobjeda.me