Ko će biti novi bh. reis?

BiH, Islamska zajednica, Mirnes Kova%u010D, izbori, Reisu-l-ulema, Mustafa ef. Ceri%u0107U izboru za novog reisu-l-ulemu, razni politički krugovi u BiH, a i van nje, itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora.

Autor: Mirnes Kovač

Sa 31. julom, ove godine istekao je rok za evidentiranje ličnosti za
kandidate za izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i
Hercegovini.

Iz 13 izbornih okruga za kandidaturu je predloženo
pet ličnosti, četiri aktuelna i jedan bivši muftija. Naime, cijelo
vrijeme se u bh. medijima govori o kandidatima, ali zbog specifičnosti
procedure, treba naglasiti da se još uvijek radi o "evidenciji za
kandidate". Dakle, konačnu listu od tri kandidata odreðuje Sabor,
najviše zakonodavno tijelo Islamske zajednice.

Primopredaja dužnosti bit će obavljena 19. novembra 2012.

Jedan
od te trojice biće četrnaesti reisu-l-ulema u povijesti Islamske
zajednice u BiH. Inače, ove 2012. godine, 17. oktobra, navršava se tačno
130 godina rada i djelovanja institucije reisu-l-uleme kao "simbola
vjere i zajednice muslimana."

Prvu "menšuru", odnosno, ovlaštenje o
poglavarstvu prvom bosanskom reisu-l-ulemi Mustafi Hilmi ef.
Hadžiomeroviću izdao je istanbulski šejhu-l-islam, vrhovni vjerski
autoritet Osmanskog carstva, devetog februara 1882. godine.

Tu ovlast je 17. oktobra iste godine potvrdio austrougarski car Franjo Josip, prvi suveren carevine koja je tada vladala Bosnom.

Glasanje za jednog od trojice

Nakon
završetka ovogodišnjeg ramazana, predviðeno je da se održi sjednica
Sabora IZ, na kojoj će se od evidentiranih pet, izabrati tri kandidata
izmeðu kojih će se izabrati budući poglavar Islamske zajednice.

Izborno
tijelo, pored članova Sabora IZ sačinjavaju svi članovi Rijaseta, sve
muftije, svi direktori/dekani obrazovnih institucija Islamske zajednice,
te svi glavni imami i predsjednici medžlisa IZ.

Ono broji oko 350
glasova, a glasanje će se obaviti tajno na posebnoj sjednici koja je
planirana u oktobru. Primopredaja dužnosti biće obavljena 19. novembra,
2012. godine, kada će aktuelni reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić funkciju
vjerskog poglavara predati svome izabranom nasljedniku.

Slijede kratki osvrti i značajke o dosadašnjem angažmanu i radu evidentiranih za kandidature za novog poglavara IZ u BiH.


Muftija mr. Husein ef. Kavazović je evidentiran iz najviše izbornih okruga – prema saznanjima Al
Jazeere, njih 11. Za neke je to već indikator njegove favoritske
pozicije, meðutim, to ni nije izvjesna i sigurna stvar. Najmlaði je od
petorice kandidata.

Roðen je 1964. godine u Gradačcu. Potiče iz
ugledne porodice imama i hafiza. Diplomirao je 1990. godine na
Univerzitetu Al-Azhar u Egiptu, a muftija je postao 1992. godine.

Danas
predvodi najveći muftiluk u okviru Islamske zajednice BiH, u Tuzli. Iza
sebe ima zavidnu listu rezultata, posebice u organiziranju institucija i
novih agencija IZ-a. Njegova posebna društvena uloga je u domenu
povratka i rada na područjima bh. entiteta Republika Srpska koje pokriva
nadležnost Tuzlanskog muftiluka.


Dr. hafiz Halil ef. Mehtić je roðen 1953. godine u Donjem Vakufu.

Bivši
je zenički muftija u periodu od 1993-1997. Smijenjen je 1997. godine
zbog aktivnosti koje je imao kao predsjednik asocijacije vjerskih
učenjaka – ilmijje, a čije se djelovanje tada, od čelnih ljudi unutar
IZ-a, smatralo nekom vrstom paralelizma.

Na istom zasjedanju
Sabora, na kome je u novembru, 1997. godine smijenjen Mehtić, donesen je
i novi Ustav IZ-a, kojim je rad ovog udruženja, inače neke vrste
sindikata imama i uleme, uokviren u institucije Zajednice.

Sam
Mehtić je tada naveo da je njegova smjena imala političku pozadinu.
Danas hafiz Mehtić, koji je evidentiran iz pet izbornih okruga, radi kao
profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, u čijem je
osnivanju 1993. godine bio jedna od ključnih ličnosti.

U proteklih 15 godina izdao je više knjiga, a vodio je i udruženje graðana Selam u Zenici, koje izdaje časopis Novi Horizonti.

Poznat
je i rado viðen predavač na mnogim islamskim manifestacijama, a u
periodu izmeðu 2000-2002. godine bio je i politički angažiran. Kao
kandidat Bh. patriotske stranke (BPS) izabran je u Predstavnički dom
Parlamentarne skupštine BiH.


Muftija mr. Nusret ef. Abdibegović,
pored svog matičnog travničkog okruga, evidentiran je i iz Zenice,
Sarajeva, Ljubljane i Bihaća. Vrlo energičan kao ličnost, muftija
Abdibegović se istakao u organizacijskim sposobnostima.

Manifestaciju
Ajvatovica doveo je u red jednog od najvećih kulturnih i vjerskih
dogaðaja u Bosni i Hercegovini, a tokom njegovog angažmana na mjestu
rukovodioca Ureda za hadž izvršene su značajne novine u organiziranju
ovog veoma zahtjevnog i kompleksnog posla.

Roðen je 1957. godine u
Pruscu, diplomirao je u Medini, Saudijska Arabija. Tečno govori arapski
jezik, a magistrirao je iz oblasti šerijatskog prava na Fakultetu
islamskih nauka.


Muftija mr. Ejub ef. Dautović je na mjesto zeničkog muftije došao 1997. godine nakon smjene Mehtića.
Već 15 godina uspješno predvodi Muftiluk zenički i zaslužan je za neke
od najznačajnijih projekata koji su u domenu obnove i povratka ostvareni
na području ovog muftiluka.

Posebice je to slučaj u općinama koje
se nalaze na teritoriji RS-a, kao što su Doboj i Teslić. Dautović je
roðen 1955. godine u Travniku, a studije je završio na Univerzitetu
Al-Azhar.

Dugo vremena je bio glavni zenički imam, tečno govori
arapski jezik, a magistrirao je iz oblasti savremenog islamskog
mišljenja 2004. godine na Fakultetu islamskih nauka.


Sarajevski muftija mr. Husein ef. Smajić je roðen 1952. godine u Tešnju.

Nakon
diplome na egipatskom Al-Azharu, od 1978. godine radi kao glavni imam u
Zvorniku, gdje je zbog svojih aktivnosti uhapšen od strane komunističke
vlasti 1983. godine i osuðen zbog verbalnog delikta. U zatvoru je
proveo tri godine, nakon čega se zaposlio kao imam Čaršijske džamije u
Kiseljaku.

Od marta 1990. godine muftija Smajić je prvo glavni
imam Medžlisa IZ Sarajevo, najvećeg medžlisa na području BiH, da bi u
martu 1993. godine bio postavljen za muftiju sarajevskog.

Magistrirao
je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a posebno se istakao u radu u
Meðureligijskom vijeću BiH. Muftija Smajić je oštar kritičar vlasti,
posebice u slučaju vjeronauke u Kantonu Sarajevo i protivnik rigidne
sekularizacije društva.

‘Demokratska’ atmosfera

Proces
izbora reisu-l-uleme prati veliko interesovanje, kako bh. tako i
stranih krugova, i onih sa Istoka, ali i onih na Zapadu.  Kolikogod bilo
nagaðanja, jedna od glavnih odlika ovog procesa jeste slobodni izbor i
činjenica da nema izravnog i nametilačkog mješanja u izbore od strane
države ili odreðene politike.

Dakako, politički krugovi zbog same
uloge i mjesta Islamske zajednice, te njenog značaja i van granica BiH,
itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na
bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora na bilo
koji način.

Vjerodostojno je, stoga, kazati da je stepen
pluralizma mišljenja i slobode u ovoj vjerskoj zajednici doveo do jedne
uvjetno kazano "demokratske" atmosfere. Ona je veoma važna, kako za
zajednicu, tako i za njen odnos prema društvenim procesima.

Najveće
zasluge za ovakvo stanje i klimu u Islamskoj zajednici nakon 19 godina,
7 mjeseci i 5 dana njenog (pred)voðenja ipak pripadaju odlazećem
reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću.

O ovome će se, zasigurno,
složiti i njegovi najžešći kritičari koji su ga godinama optuživali za
sve i svašta. Upravo, u posljednje vrijeme, meta njihovih žestokih
kritika i nagaðanja bila je: hoće li demokratski otići ili zatražiti
doživotni mandat.

Svih pet evidentiranih ličnosti za kandidate,
cjelokupni proces i procedure oko njega, ukazuju upravo na tu zrelost
očuvanja procedura koje su trajne vrijednosti jedne autohtone evropske
islamske zajednice koja ulazi u svoju petnaestu deceniju života.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera