Konferencija na FIS-u: Obrazovanjem do suživota

ImageDana,13.12.2013 na Fakultetu za Islamske studije u Novom
Pazaru održana je konferencija na temu “Obrazovanjem do suživota”. Učesnici
naučne konferencije bili su: pored Glavnog muftije Muamer ef. Zukorlića, i
dekana fakulteta doc. dr.Enver Gicića, rektor IUNP-a prof. dr Mevlud Dudić, prof.
dr. hfz. Almir Pramenković, prof. dr. Jahja Fehratović, prof. dr. Admir
Muratović, prof. dr. sa Filozofskog fakulteta iz Sarajeva Ismail Palić, direktor
biblioteke Gazi Husrev-beg prof. dr. Mustafa Jahić iz Sarajeva, Doc. dr.
Hajrudin Balić, Doc. dr. Haris Hadžić,  te brojni drugi eminentni gosti.

Organizacijom ovakve vrste skupova FIS nastavlja tradiciju,
u cilju razvoja i unapreðenja obrazovnog sistema.

Dekan fakulteta je na samom početku rekao da ova
konferencija nebi imala toliki značaj da ih svojim prisustvom nije počatio
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji koji je postavio temelje visokom
obrazovanju u Sandžaku.

Muftija Muamer ef. Zukorlić zvanično je otvorio naučni skup.
Na samom početku on je uputio zahvalu Uzvišenom Allahu dž. što je u prilici
biti svjedok decenijskog postojanja stabilnog, kvalitetnog rada Fakulteta za
Islamske studije u Novom Pazaru. FIS prijedstavlja prvu visokoškolsku ustanovu
nastalu u Sandžaku. Govoreći o temi skupa Muftija je skrenuo pažnju prisutnima
da je korijen riječi obrazovanje obraz, a obraz predstavlja čast svakog čovjeka.
Obrazovanje ima velikog udjela u formiranju ličnosti i identiteta, tako ni prva
Kur'anska poruka: Uči u ime Gosodara, nije slučajnost. Navodeći niz ajeta iz Kur'ana
koji su upućeni čovjeku i govore o važnosti sticanja obrazovanja svakog razumom
obdarenog insana.

„Često se zapitam zašto ljudi ne podnose i negiraju jedni druge,
zašto imaju potrebu da eliminiraju nekog, to je suprotno od suživota iako je
ljudska civilizacija doživjela ekspanziju i napredak, ta ekpanzija nije doprinijela
stabilnosti, miru kojem čovjek teži“, rekao je Glavni Muftija. Svaki čovjek
teži da ostvari sreću, a sreća stanuje u istini, poistovećivanje ili borba za istinom
može čovjeku pružiti sreću, u odsustvu istine čovjek je prazan i nesiguran. Oni
koji ne mogu da dosegnu do istine pribegnu putu negacije i eliminacije drugih.

„Mi Bošnjaci smo u posljednjem stoljeću bili na udaru onih
koji hoće da nas eliminiraju i unište, ono do čega sam došao u zaključku je to
zašto se ne može oprostiti Bošnjacima, je veliko kulturno civilizacijsko
bogatstvo. Naše okruženje u nedostatku sopstvene kulture i njenog bogatstva
poseže za našim kulturnim naslijeðem, zato su nas htjeli eliminirati“, istakao
je muftija Muamer ef. Zukorlić.
Istina je vrijednost koja se treba štititi, a najbolje je štite nacionalne institucije.
Sigurnost sa istinom i njena odbrana je najbolji doprinst suživotu zaključio je
Muftija u svom obraćanu prisutnima.

Dr. Almir Pramenković govorio je na temu „Koncept
islamizacije znanja“ . Islamiziranje znanja prije svega predstavlja borbu za
poziciju islamskog znanja u kontekstu savremenog znanja. Jedan od ključnih
elemenata po kome se razlikuje islamsko znanje od znanja zapadnjaka je način
spoznaje stvarnosti. Podvlačeći šta je vjera a šta nauka, odakle nam vjera
dolazi, šta je znanje sa aspekta Muhameda Assada, Farukija i Atasa.

Dr. Ismail Palić osvrnuo se na temu „Uloga jezika u
povezivanju ljudi“ . Jezik predstavlja elementarnu ljudsku sposobnost koja
prima informacije od drugih i povezuje meðusobno, on je sredstvo sjedinjavanja
i zbližavanja i socijalne interakcije. Samim tim jezik se mora podrediti
potrebama i ciljevima povezivanja sa ljudima. Bliskost jezika i kulture
omogućuje da se jezik iskoristi kao sredstvo povezivanja ljudi.

Dr. Jahja Fehratović elaborirao je temu“ Razvoj obrazovanja
u postosmanskom Sandžaku i suživot“ . Bosanska književnost je zaista bogata, on
je pokušao objasniti sistem obrazovanja u vremenu vladavine Turaka našim
prostorima kao i nakon njihovog odlaska sa ovih prostora, kada nastaje to gluho
doba u obrazovnom smislu do 1918 god.

Dr. Admir Muratovic govorio je o Medinskoj povelji i pravima
muslimana u Islamskoj državi. Iako je nastala 1500 godina prije univerzalne deklaracije
o ljudskim pravima i dan danas je neprevaziðena. Nikada se više nije govorilo o
ljudskim pravima i nikada više nije imalo dokumenata koja su ta prava
tretirala, a da se upravo ta prava danas uopšte ne poštuju nego se čak i mnogo
krše, kao na primjeru Nelsona Mendele, ili Muhameda Mursija, nažalost takve
primjere imamo i na lokalu. Medinska povelja može da parira univerzalnoj deklaraciji
o ljudskim pravima kao i to da se može i danas primenjivati, jer su se
poštivala i praktikovala sva prava tom poveljom. Navodeći niz primjera i zakona
koji su se tada primenjivali, a koji su poštovali prava nemuslimana u Islamskoj
državi.

Dr. Mustafa Jahić izlagao je temu „Uloga arapsog jezika u
razvoju islamske kulture i civilizacije“. Na samom početku napravio je osvrt na
značaju ilma i poruke u Islamu, osivanje prvih škola i biblioteka , fakulteta i
drugih institucija, izučavanje ne samo islamskih nauka već i matematike, astronomije,
fzike, osvrnuo se i na osnivanje prevodilačkih centara, govorio je o prenosu
nauke u Evropu preko Sicilije i Španije. Forma obrazovanja je vaspitanje I odgoj.
Na kraju je poručio da se samo kroz nauku trebamo dokazivati kao i to da
sačuvamo DIN vjera i AR obraz se jer to je ono što nas identifikuje.

Dr. Hajrudin Balić govorio je na temu „Muhamed a. s., kao
primjer uspostave univerzalnih ideala“ . Svjedoci smo da živimo u vremenu u
kome nam nedostaje i obrazovanja i suživota. Iako se radi o Poslaniku a. s koji
je djelovao i radio u VII stoljeću svjedoci smo da smo žedni njegovih uputa, da
su njegovi hadisi smjernice i principi na kojima nastaje cjelokupna
civilizacija i islamska kultura itekako aktuelni ma koliko se vremenski
distancirali od Poslanika Muhameda a. s. Ono na šta je on ukazao kao nephodno
to je čovječanstvu danas itekako potrebno. Osnovni i fundamentalni princip
Islama je čitanje i izučavanje. Najbolji primjer suživota je Islamska država. O
koristi izučavanja nauke i obrazovanja dr.Hajrudin Balić navodio je niz ajeta
iz Kur'ana kao i hadisa Poslanika a. s. Na kraju je poručio da je nama muslimanima
traženje nauke obaveza, u čemu nam je Poslanik najbolji primjer i uzor.

Prof. dr. Mevlud Dudić izlagao je na temu „Dijalog šta je
to“. Dijalog se prvo mora uspostaviti sa Stvoriteljem a zatim sa ljudima.
Dijalog je shvatanje sa tolerancijom, zajednički problemi se trebaju rješavati.
Kur'an poziva i ukazuje na važnost dijaloga, pritom ukazujući na meðusobnu
različitost svih ljudi na kugli zemaljskoj. Profesor Dudić svoje izlaganje je
završio citiraući razne Kur'anskie ajete koji se dotiču pomenute teme a takoðer
je naglasio da trebamo itekako obratitit pažnju na bogato kulturološko blago
koje mi Bošnjaci posjedujemo.

Na samom kraju doc dr. Enver Gicić dekan FIS-a zahvalio se
Kacelariji za saradnju vjerskih zajednica, koja je bila jedan od pokrovitelja
ovog naučnog skupa. Izražavajući svoje zadovoljstvo o održanom skupu, kao i
odzivom predavača koji su i sami bili počašćeni zato što su uzeli  učešće u njemu. Fakultet za Islamske studije
je ostao bedem Islama, sa intencijom vjerske, nacionalne i kulturne svijesti. Dekan
je konstatovao da je cilj rukovodioca fakulteta prerastanje u islamski
univerzitet, na kojem će svi vjerno raditi.

Amela Salković (Glas islama)