Delegacija Mešihata na svečanom otvaranju Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

Dana 15 januara
 svečano je otvorena nova zgrada Gazi Husrev-begove bibiloteke u Sarajevu,
čime je ova najstarija javna biblioteka na ovim prostorima dobila adekvatan
prostor za smještaj njenih bogatih knjižnih fondova i graðe, a graðani Bosne i
Hercegovine i istraživači iz cijelog svijeta primjerene uvjete za korištenje
bibliotečkih fondova i istraživačke radove.

Otkrivanjem ploče s natpisom Gazi
Husrev-begove biblioteke u prisustvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini Husein ef. Kavazovića i ministra vakufa Države Katar Gajs bin
Mubarek el-Kuvarija,delegacije Mešihata IZ u Srbiji na čelu sa
novoizabranim predsjednikom dr. Mevlud ef. Dudićem, a u delegaciji su bili i
sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić te preševski muftija Fikret ef. Limani, te brojnih istaknutih vjerskih, državnih, društvenih i kulturnih predstavnika iz
Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta, zvanično je otvorena nova zgrada
Biblioteke koja predstavlja jedan od simbola znanosti i kulture u Bosni i
Hercegovini. Otkrivanje ploče popraćeno je tekbirima, učenjem ilahije Taleal
bedru alejna, te kraćim recitalom glumca Izudina Bajrovića. – bile su
riječi glumca Izudina Bajrovića, kojima je naglašeno da je izgradnja i
opremanje Biblioteke donacija države Katar.  Potom su reisu-l-ulema i
ministar Al-Kuwari predali dvije knjige najboljim studentima u BiH što je
simboliziralo predavanje Biblioteke mlaðim generacijama na čuvanje i
proučavanje. 

Zatim je
uslijedio boravak u tradicionalnoj katarskoj sobi koja je za ovu priliku
pripremljena u prostoru Biblioteke. Nakon toga uslijedio je program u Velikoj
sali Gazi Husrev-begove biblioteke, obilazak nekih od bibliotečkih fondova i
posjeta bosanskoj sobi u Gazi Husrev-begovom hanikahu.

Obraćanje
reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazovića

 Danas je
veliki dan za muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. No,
slobodan sam kazati, ovo je i istinski blagdan kulture i pamćenja za sve
stanovnike naše domovine Bosne i Hercegovine. Današnjim svečanim otvaranjem
ovog zdanja Gazi Husrev-begove biblioteke, naše historijsko pamćenje dobilo je
novi dom, nove odaje i utočište. Dosanjali smo san generacija koje su brižno
čuvale i sakupljale svjedočanstva o nama, našem postojanju, kulturi i
tradiciji. Danas im se zahvaljujemo, odajemo priznanje i počast, moleći
Stvoritelja da i generacije koje dolaze, jednako kao i oni, čuvaju ovo blago.

Otvaranje ovoga
zdanja svojevrsna je oda Sarajevskoj vijećnici i Nacionalnoj i univerzitetskoj
biblioteci Bosne i Hercegovine. Za razliku od nje, Gazi Husrev-begova
biblioteka nije uništena možda i zbog toga što je bila skromnije i skrovitije
smještena. Pitamo se danas, nismo li odveć hrabri što je danas pokazujemo
svijetu koji nas ne razumije, negira i proganja. Svijetu u kojem smo i dalje
neshvaćeni, koji teško podnosi našu slobodu, odvažnost i hrabrost da biramo
vlastiti duhovni put i kulturni obrazac.

S posebnim
poštovanjem i zahvalnošću želim spomenuti dva čovjeka, koji su ispred našeg
naroda u teškim vremenima stajali odvažno i hrabro gledali u budućnost: rahmetli
predsjednika Aliju Izetbegovića i reisu-l-ulemu Mustafu Cerića. Danas se
ispunio i njihov san da se ovoj najstarijoj biblioteci u našoj zemlji osigura
mjesto dostojno njenog imena. Njihovu viziju i predanost ovom zadatku na
najbolji način je realizirao, tada direktor Biblioteke u izgradnji, a danas
član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i njegov stručni tim.

Obraćanje dr.
Mustafe Jahića, direktora Biblioteke

Za biblioteke se
obično kaže da predstavljaju pamćenje o kulturnim i civilizacijskim
dostignućima jednoga naroda a da knjige koje se čuvaju u bibliotekama svjedoče
o bogatstvu njegovoga naslijeða. Rukovoðeni ovom činjenicom odgovorni ljudi u
Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini decenijama su razmišljali kako da
osiguraju prostor i odgovarajuće uvjete za neprocjenjivo vrijedan i bogat
knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke, koji živeći i dopunjavajući se
skoro pola milenijuma služi širenju nauke i kulture. Započete aktivnosti
Rijaseta IZ u 1990. godini na izradi projekta nove zgrade Biblioteke
nastavljene su 1997. godine da bi konačna revidirana verzija bila završena u
prvoj polovini 2003. godine.

Hvala dragome
Bogu da sam i sam bio aktivni sudionik ovih dogaðaja od ideja do realizacije
ovoga projekta. Molim dragoga Boga da primi ovo djelo u Njegovo ime uraðeno i
da nas obaspe svojom neizmjernom milošću.

Obraćanje
ministra vakufa Katara Gajsa bin Mubarek el-Kuvarija

Na samom početku,
izuzetno mi je zadovoljstvo da vam prenesem čestitke vaše braće iz Države Katar
i da vam potvrdim da je Država Katar, uz voðstvo ekselencije šejha Temima bin
Hameda bin Halife Al Thanija, emira Države Katar, neka ga Allah čuva, meðu
svoje prioritete stavila djelovanje na sveobuhvatnoj naobrazbi muslimana u
cilju ostvarenja civilizacijskog napredka islamskog ummeta i izgradnji društva,
koje stremi dijalogu, meðusobnom upoznavanju i neprestanom širenju dobra. Danas
smo se okupili zbog otvaranja nove zgrade, učiteljice civilizacije koja je
uspjela da pronosi svoju poruku 477 godina. Danas upućujemo poruku cijelom
svijetu o neophodnosti čuvanja ljudskog naslijeða za buduće generacije. Kao što
je ta baština naše vlasništvo putem koje smo formirali naše vizije i kojima
potvrðujemo naš identitet, potpuno svjesni nužnosti kulturološkog razlikovanja
i prava na različite poglede koju trebamo prenijeti slijedećim generacijama
kako bi one formirale pozitivne vizije budućnosti, očuvale svoj identitet i
nadograðivale kvalitetne odnose za upoznavanje sa drugima.

 Reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić o
 otvaranju Gazi Husrevbegove biblioteke

Sretan sam što vidim da se višegodišnji trud oko izgradnje
Gazi Husrevbegove biblioteke isplatio. Sretan sam što znam da sad postoji
sigurno mjesto, gdje je smještena riznica našeg duhovnog, kulturnog i
nacionalnog pamćenja, kao uvjet za naš duhovni i nacionalni identitet i
kontinuitet. Jer, ne smije se zaboraviti da je čin paljenja bosanske nacionalne
biblioteke u Sarajevu u augustu 1992. godin, što se poklopilo sa petsto godina
od paljenja andaluzijske biblioteke u Kordovi 1492. godine, bio čin memocida,
odnosno damnatio memoriae "osuda pamćenja"
("condemnation of memory") u smislu zabrane da se o odreðenoj osobi,
u ovom slučaju o jednom narodu i državi, čuva i razvija pamćenje. Paljenjem
sarajevskih biblioteka, pamćenje o bošnjačkom narodu i bosanskoj državi je bilo
osuðeno na nesetanak, kao što se najavljivalo da će "muslimanski narod u
Bosni i Hercegovini nestati". Hvala Bogu, bošnjački narod nije nestao,
niti je nestala bosanska država, već je Islamska zajednica u Bošnjaka uspjela
da nakon genocida podigne lijepo i veliko zdanje mudrosti i nauke u srcu
Sarajeva. To je najbolji dokaz da je bošnjački narod neuništiv, kao i da je
neuništiva bosanska država unatoč silnim granatama. Sretan sam što nam je
Uzvišeni Allah omogućio da budemo sudionici izgradnje Gazi Husrevbegove
biblioteke, koja je nikla iz pepela poput mladog feniksa. I ponosan sam
zato što mi se posrećilo da se u mom mandatu dužnosti reisu-l-ulme počne i uspješno
završi izgradnja Gazi Husrevbegove biblioteke. Siguran sam da je i Gazi
Husrevbega ponosan na nas, jer ponosno čuvamo njegove hajrate i gradimo nove sa
njegovim imenom. Gazi Husrevbegova biblioteka je, zaista, najveći
investicijski projekat kojeg je Islamska zajednica dosad imala. Time se
ostvario moj osobni veliki san, jer biblioteka je žila kucavica vjerske i
kulturne zajednice. Uistinu, biblioteka je motor koji pokreće i održava duhovni
i intelektualni život društva. Naučni i istraživački uspjeh jednog društva
ovisi o kvalitetno opremljenim, dobro ureðenim i dobro voðenim bibliotekama.
Zato je veliki Gazi Husrevbeg pored džamije i medrese dao da se sagradi
biblioteka, rekavši u svojoj vakufnami od 943., odnosno 1537. godine: – A
to što preteće od troškova za gradnju (Medrese), neka se za to kupi valjanih
knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi, ko
ih bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom". 

U izgradnji nove
zgrade najstarije javne biblioteke u BIH koja sadrži najveći fond rukopisa na
orujentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi drzava Katar donirala je 8 850 000
$.Biblioteka je opremljena najsavremenijom opremom za čitanje starih rukopisa
gdje ima oko 10 000 na arapskom, turskom i perzijanskom jeziku.Najstariji
rukopis potiče iz 1105.Biblioteka raspolaže sa dvije velike čitaonice i
kongresnom dvoranom a ima kapacitet za oko 400 000 knjiga.

{gallery}otvaranje GHB biblioteke, 1.2014{/gallery}

Izvor: MINA