Muftija Dudić na otvaranju Atik džamije u Bjeljini

Image

Delegacija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji predvoðena predsjednikom muftijom dr. Mevlud-ef. Dudićem, koju su činili i dekan Fakulteta za islamske studije dr. Enver Gicić i direktor Vakufske direkcije Sead Šaćirović, dana, 16.08.2014. godine, prisustvovala je svečanosti u povodu otvaranja Atik džamije u Bjeljini.

Svečanosti su prisustvovali najviši predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i okruženju, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, ambasador Turske u BiH Cihad Erginay, gradonačelnik Bjeljine Mićo Mićić, te više hiljada vjernika.

Muftija Dudić je kazao da je ovo veliki dan, veliki trenutak, radostan dan za sve one koji grade, a ne ruše, a mi muslimani pripadamo vjeri koja gradi, a ne ruši.

Reisu-l-ulema Kavazović je u obraćanju poželio dobrodošlicu svima koji su danas došli na otvorenje Atik džamije u Bijeljini.

“Nakon tegoba i rana, dolazi i vlast, dolazi olakšanje. Valja nam liječiti ove rane, valja nam zajedno živjeti na ovom prostoru. Naravno, ne možemo zaboraviti ono što se desilo. Volio bih da naša djeca, koja sada odrastaju, koju sada odgajamo, da ovu našu prošlost, koja nije lahka, pogledaju iz budućnosti.”, poručio je Kavazović.

Atik džamija je izgraðena izmeðu 1520. i 1566. godine, za vrijeme Osmanskog carstva, a do sada je više puta rušena, posljednji put 13. marta 1993. godine u ranim jutarnjim satima, u svetom mjesecu muslimana ramazanu.

Obnova džamije je počela 2002. godine, a proglašena je i nacionalnim spomenikom BiH. U obnovi su učestvovali mnogi pojedinci, udruženja i institucije. Meðu njima je rahmetli Hasan Talović, koji je za izgradnju džamije donirao 100.000 konvertibilnih maraka ušteðevine.

Izgradnju su podržali još i Rijaset IZ BiH, državno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, Opština Bijeljina i mnoge druge institucije. Osim toga, izgradnju džamije su pomogli i Srbi iz Bijeljine pojedinačnim donacijama.

Atik džamija je najstarija džamija u Bijeljini. Spominje se u pisanima izvorima ime tadašnjeg vladara sultana Sulejmana Veličanstvenog, po njemu i je i nazvana kao Carska džamija.

Džamije i turbe su 13. marta 1993. godine srušeni, a materijal je u cijelosti odnesen sa prostora džamijske cjeline. Već 2003. godine su iskopani ostaci temelja stare džamije u toku iskopu za temelje nove džamije.

Izvor: SANA/AA