Knjiga za razumom obdarene

„Da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili“

„Ko želi da sazna da li voli Allaha i Njegovog poslanika neka se priupita, pa ako voli Kur'an onda voli i Allaha i Njegovog Poslanika.“

Rekao je Allahov Poslanik, alejhis-selam, Abdullah ibn Mes'udu: „Prijašnje knjige su objavljene na jedan način, dok je Kur'an objavljen na sedam načina i sedam ‘harfova’ – halal i haram, muhkem i mutešabih, pouke, naređenja i zabrane. Stoga, smatrajte halal dozvoljenim a haram zabranjenim; radite po muhkem (jasnim) ajetima, a uzdržite se mutešabih ajeta; uzmite pouku u primjerima jer je sve to od Allaha, a shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.“

Kur'an je objava i proglas čovječanstvu u kojem su sadržane vijesti o onome što je bilo, kao i vijesti o tome šta će se dogoditi, naređeno i zabranjeno, o osnovama vjerovanja koje ostaju nepromijenjene od dolaska prvog čovjeka „halife“ na Zemlji, pa sve do Dana obračuna. Rekao je Allahov Poslanik, alejhis-selam, Abdullah ibn Mes'udu: „Prijašnje knjige su objavljene na jedan način, dok je Kur'an objavljen na sedam načina i sedam ‘harfova’ – halal i haram, muhkem i mutešabih, pouke, naređenja i zabrane. Stoga, smatrajte halal dozvoljenim a haram zabranjenim; radite po muhkem (jasnim) ajetima, a uzdržite se mutešabih ajeta; uzmite pouku u primjerima jer je sve to od Allaha, a shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.“

Ono čemu nas upućuju mnogi ajeti i hadisi Allahovog Poslanika, alejhis-selam, jeste da je čovjek obavezan razmišljati i uzimati pouke u Allahovoj, dželle ša'nuhu, Knjizi, a to nalazimo u sljedećim ajetima:

„A zašto oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge proturječnosti.“ (Nisa: 82)

„Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srcima katanci!“ (Muhammed: 24)

„Zato kazuj događaje da bi oni razmislili.“ (A'araf : 176)

„Život na ovome svijetu sličan je bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s kojim se ona izmiješa, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli.“ (Junus: 24)

U ovim ajetima upotrijebljen je izraz tedebbere i tefekkere gdje prvi izraz označava razmišljanje o posljedicama i onome što proizilazi iz određenih stvari, dok je drugi izraz sa značenjem unošenja srca u shvatanju nečega. Ovim dolazimo do zaključka da su ova dva izraza povezana, a u određenim slučajevima i oba bivaju primijenjeni te na taj način čovjek prvo razmišlja srcem „يتفڪر “ o uzrocima, a zatim razmišlja o posljedicama „يتدبر “ da bi na kraju uzeo pouku „اعتبرأمثالَه“. Osim ova dva izraza, u Kur'anu možemo naći još izraze teemmele „تأمل “ i teakkale „تعقل“, a svi ovi izrazi zajedno su povezani i odnose se na spomenute u ajetu:

„Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.“ (Sad : 29)

Kur'an može čitati i dijete i onaj koji ne razumije arapski jezik, kao što to može činiti i onaj koji je mentalno zaostao, ali da li od njih možemo očekivati da potpuno razumiju, shvate te u praksi primjene ono što pročitaju.

Kaže Allahov Poslanik, alejhis-selam: „Ostavio sam među vama dvije stvari, nećete zalutati ako ih se budete pridržavali: Allahovu Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika, alejhis-selam.“

Zar je moguće očekivati od nekog da slijedi Kur'an i Sunnet bez prethodnog razmišljanja i bez praktične primjene nakon njegovog shvatanja? Ovo je bio put naših prethodnika, najboljih tumača Božje objave, onih koji su najbolje poznavali povode Objave, derogirane ajete, gdje je i šta objavljeno i samim tim praktično nam pokazali kako postići svojstvo „oni koji su razumom obdareni pouku primili“. Ovdje moramo spomenuti i preduslove koji su veoma bitni prilikom shvatanja i razumijevanja kur'anskih ajeta, a koje nalazimo kod ashaba – drugova najčasnijeg i najmilijeg Allahovog stvorenja, Muhammeda alejhis-selam, a među njima ćemo spomenuti:

1.Ljubav prema Kur'anu: Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda da je rekao: „Ko želi da sazna da li voli Allaha i Njegovog Poslanika, neka se priupita, pa ako voli Kur'an onda voli i Allaha i Njegovog Poslanika.“

2.Postepenost u razmišljanju i primjeni kur'anskih ajeta: Noću su razmišljali, a danju primjenjivali. Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda da je rekao: „Kada neko od nas nauči deset ajeta, ne bi učio više sve dok ne sazna njihovo značenje i ne primjeni ih u praksi.“

3.Noćni namaz propraćen učenjem i razmišljanjem: Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda da je rekao: „Zastanite kod njegovih ajeta koji začuđuju, pokrenite njima svoja srca, a neka vam ne bude jedina briga (čitanjem) doći do kraja sure.“

4.U skladu sa ovim principima, razmišljanje, promišljanje, shvatanje moguće je primijeniti u svim ajetima i mi ćemo u narednom periodu, u skladu s mogućnostima, obuhvatiti neke ajete iz Allahove Knjige i pritom pokušati dati, za neke možda, sasvim nov način razmišljanja i pogled koji će pomoći mnogima u boljem i jasnijem shvatanju Allahove riječi.

Za početak, zadržat ćemo pažnju na tefsiru ajeta o Allahovim lijepim imenima. Imamo nekoliko napisanih djela na ovu temu, ali veoma mali broj onih koja su prevedena na bosanski jezik, nedovoljan za mnoge koji žele više saznati i obogatiti svoj život lijepim manirima na koje nas ona upućuju. Ova tema je neiscrpna i aktuelna u svakom vremenu i uvijek možemo još puno toga otkriti i dati čitaocu „da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili“.

Glas islama 264, strana 20, autor. Dževad ef. Hot