Ekonomija bez kamate (I dio)

  „Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.“ (El-Bekare, 275-276)

Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.

Definicija kamate

Riječ kamata se u Kur'anu spominje čak osam puta: Er-Rum, 39; En-Nisa, 161; Ali Imran, 130; El-Bekare, 275, 276 i 278. Prvi put se spominje u sljedećem ajetu:

„A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi neće se kod Allaha uvećati, a za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilili – takvi će dobra djela svoja umnogostručiti.“ (Er-Rum, 39)

Arapska riječ riba (kamata) znači uvećanje, višak. U kur'anskom kontekstu riba znači zabranjeni višak, tj. kamata i zelenaštvo. Kada je objavljen prvi ajet o kamati, nije sadržao zabranu, već upozorenje da od nje nema nikakve koristi. Ta formulacija je slična prvom spominjanju alkohola u Kur'anu, nakon čega je zabrana alkohola ostvarena u tri faze:

„Pitaju te o vinu i kocki. Reci: – Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi.“ (El-Bekare, 219)

Dakle, slično prvom spominjanju kamate, alkohol nije nedvosmisleno zabranjen, već je ukazano na njegovu štetnost. Međutim, drugi ajet o alkoholu je strožiji:

„O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta izgovarate.“ (En-Nisa, 43)

Konačna i nedvosmislena zabrana alkohola je uslijedila u trećem ajetu:

„O vjernici, vino, i kocka, i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.“ (El-Maide, 90)

Nakon što je ovaj ajet objavljen, ulicama Medine su tekle rijeke alkohola, sve posude su ispražnjene i nikada više nisu napunjene njime.

Kada je objavljen prvi ajet o kamati, sadržao je samo opomenu. Međutim, drugi ajet je strožiji:

„I zbog teškog nasilja Jevreja mi smo im neka lijepa jela zabranili koja su im bila dozvoljena, i zbog toga što su mnoge od Allahova puta odvraćali i zato što su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato što su tuđe imetke na nedozvoljen način jeli.“ (En-Nisa, 160-161)

Već u 130. ajetu sure Ali Imran Uzvišeni kaže:

„O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer ćete tako postići ono što želite.“

Danas neki pokušavaju opravdati kamatu argumentirajući ovim ajetom, tvrdeći da Kur’an zabranjuje samo zelenaštvo, ali ne i kamatu. Analizirajmo šta znači zelenaštvo, a šta znači kamata.

Prema Oksfordskom rječniku, kamata je iznos novca dodat na založen novac, a zelenaštvo je visok procenat kamate na posuđeni novac. Međutim, kao što sam već rekao, kur’anski termin riba znači nedozvoljen prirast i višak na prvobitnu sumu novca. Ovim su obuhvaćene obje zabranjene kategorije: i zelenaštvo i kamata, bez obzira da li se radilo o malom ili velikom procentu.

Neki se pravdaju riječima: “Kamata je dio trgovine. Zato, ne vidimo ništa sporno u kamati.” Odgovor na ovu zabludu se nalazi u Časnome Kur’anu:

„Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.“ (El-Bekare, 275)

Ovdje Allah jasno daje do znanja da je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Svi koji imaju veze sa prometom kamate, završit će kao stanovnici Vatre. U sljedećem ajetu Uzvišeni kaže:

„Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.“ (El-Bekare, 276)

Neki, opet, pokušavaju dokazati da se u ovom ajetu misli na riba el-istilah, tj. kada odredite kamatu na pozajmicu u novcu, koju će taj koji je pozajmio iskoristiti za kupovinu osnovnih životnih namirnica. Druge vrste kamate, kažu oni, poput kamate na štednju u bankama i pozajmice za biznis, ne spadaju u zabranjenu kamatu. Analizirajmo šta Kur’an kaže o tome.

„O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.“ (El-Bekare, 278)

Kad je ovaj ajet objavljen, Muhammed a.s. je rekao: “Ja sam prvi koji će poništiti svoja potraživanja u kamati prema Abbasu ibn Abdul-Muttalibu r.a.”

U predislamskoj Arabiji funkcionisala su dva sistema trgovine. Prvi se zvao mudareba. To je trgovina u kojoj čovjek daje robu trgovcu, a zarada na prodatu robu se dijeli. Drugi sistem je bio kamatni: osoba daje trgovcu novac za potrebe posla i potražuje od njega fiksni iznos kamate.

Kada su objavljeni ajeti kojima se zabranjuje kamata, muslimani su se odrekli svih kamatnih potraživanja, bez obzira da li su el-istilah (kamata na pozajmice za osnovne životne namirnice) ili neka druga vrsta kamate. Zar mislite da je Abbas ibn Abdul-Muttalib r.a. bio poput Jevreja, koji su u ono vrijeme bili zelenaši? Ne. On je davao pozajmice samo trgovcima i na njih potraživao fiksni iznos kamate. Nakon objavljivanja ajeta o kamati, odrekao se svih kamata. Isto su učinili i ostali muslimani.

Objava rata od Allaha

„Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostat će vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti.“ (El-Bekare, 279)

Osim kamate, Uzvišeni Allah u Kur’anu zabranjuje i druge poroke, poput alkohola, kocke, gatanja i slično. Međutim, jedini grijeh za koji Allah objavljuje rat je kamata. Ko se smije usuditi izazvati Allaha i Njegovog Poslanika!? Ako ste umiješani u poslovanje sa kamatom, već ste ih izazvali!

U nastavku, Uzvišeni Allah kaže:

„A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.“ (El-Bekare, 280)

Osim u Kur’anu, kamata je zabranjena u hadisima Allahovog Poslanika s.a.v.s. El-Buhari bilježi od Aiše r.a. da je Vjerovjesnik s.a.v.s., nakon objavljivanja posljednjih ajeta sure El-Bekare, otišao u džamiju i ljudima zabranio trgovinu alkoholom. Ibn Abbas r.a. navodi: “Posljednji objavljeni ajeti su oni o zabrani kamate.” To su ajeti iz sure El-Bekare, 275-281. Ubrzo nakon objavljivanja tih ajeta, Vjerovjesnik s.a.v.s. je preselio na Ahiret. Zbog toga ashabi nisu imali dovoljno vremena upoznati se sa detaljima šerijatskih implikacija zabrane kamate. Omer r.a. je rekao da bi volio da je Vjerovjesnik s.a.v.s. detaljnije objasnio sve u vezi tri stvari: kamate, hilafeta i kelale[1].

Ipak, analizirajući sve ajete o kamati i vjerodostojne hadise koji govore o njoj, dolazimo do dovoljno informacija. Po jednoj podjeli, postoje dvije vrste kamate: riba en-nesia, tj. kamata na pozajmicu za trgovačku robu i riba el-fedail, tj. razmjena jedne vrste kvalitetnije robe za veću količinu iste vrste robe. Ma koliko vrsta kamate imalo, sve su zabranjene.

Imam Muslim, također, bilježi hadise koji zabranjuju kamatu, u III tomu, poglavlje broj 623, hadisi 3.845-3.849.

Ciljevi islamskog ekonomskog poretka

Zašto Časni Kur’an promoviše ekonomiju bez kamate? Postoje četiri osnovna cilja islamskog ekonomskog poretka:

– ekonomska stabilnost u okviru islamskih principa;

– univerzalno bratstvo i pravda;

– jednaka raspodjela dobara;

– individualna sloboda u kontekstu društvenog blagostanja.

Preveo: Senad Redžepović

(Nastavit će se)

(Glas islama 265, Rubrika: Islamske teme,Autor: Dr. Zakir Naik)

[1] Podjela imovine nekoga ko nije ostavio nasljednike (primj. urednika)