Bošnjaci Sandžaka nikada neće zaboraviti Srebrenicu

 

SONY DSC

PRVA POSJETA ZVANIČNE INSTITUCIJE FBIH SANDŽAKU

Muftija dr. Dudić svečano otvorio manifestaciju “Dani Srebrenice u Sandžaku”

Direktor arhiva BIH Ademir Jerković, u veoma emotivnom govoru, pozvao je Bošnjake da sa svojom djecom obilaze Srebrenicu na, kako je kazao, čas historije.

Manifestacija „Dani Srebrenice u Sandžaku“ otvorena je u Kulturnom centru Internacionalnog univerziteta pod nazivom Sandžački inferno povodom sjećanja na genocid od 1992. do 1995. godine koji se desio u BiH, a posebno u Srebrenici. Izložbu je otvorio predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud-ef. Dudić

Bošnjačka kulturna zajednica u sklopu manifestacije “Dani Srebrenice u Sandžaku“ otvorila je u Kulturnom centru Internacionalnog univerziteta izložbu Srebrenički inferno koja je trajala do 13. juna 2015. godine.

Predsjednik BKZ dr. Admir Muratović kaže da je ova institucija imala čast ugostiti prvu instituciju iz Bosne i Hercegovine koja zvanično dolazi u Sandžak, ako izuzmemo Islamsku zajednicu, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine, na čelu sa njegovim direktorom Ademirom Jerkovićem. Dr. Muratović navodi da Bošnjaci Sandžaka nikada neće zaboraviti genocid u Srebrenici.

Direktor Arhiva BIH Ademir Jerković, u veoma emotivnom govoru, pozvao je Bošnjake da sa svojom djecom obilaze Srebrenicu na, kako je kazao, čas historije.

“Pozivam vas da vaše sinove i vaše kćeri vodite u Srebrenicu, na ovo bosansko stratište, na mjesto gdje svjedoče mezar do mezara. Vodite ih na čas historije“ – istakao je Jerković

Predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud-ef. Dudić kazao je da na ovaj način želimo da pošaljemo poruku da ćemo mi govoriti o genocidu u Srebrenici. „Neće nama drugi govoriti šta se desilo u Srebrenici. Preko osam hiljada nedužnih muškaraca ubijeno je samo zato što su bili muslimani” – istakao je muftija Dudić.

Naglasio je da će o ovom genocidu uvijek govoriti “ne da bi kopali po ranama”, već da se zna da je te 1995. godine, na pravdi Boga, preko 8.000 puta ubijeno čovječanstvo” – kazao je dr. Dudić

Na slikama se mogu vidjeti svi užasi rata koji su zadesili Bošnjake u Srebrenici od 1992. do 1995. godine. Manifestacija „Dani Srebrenice u Sandžaku“ trajat će narednih mjesec dana.

 

 

Govor dr. Admira Muratovića na otvaranjuu izložbe Srebrenički inferno

SONY DSC

Uvaženi Muftija, poštovani gospodine Jerkoviću, poštovani prisutni, draga braćo i sestre, es-selamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu.

Dobrodošli na prvi dan manifestacije „Dani Srebrenice u Sandžaku“ koju Bošnjačk kulturna zajednica tradicionalno organizuje u povodu sjećanja na genocid od 1992. do 1995. godine u Bosni, a posebno na genocid koji se 1995. desio u Srebrenici. Kao što je poznato, ove godine se navršava dvadeset godina od strašnog planetarnog zločina genocida nad civilima, uglavnom muškarcima Bošnjacima, u zaštićenoj zoni UN-a u Srebrenici.

Bošnjaci Sandžaka nikada neće zaboraviti Srebrenicu. U tom smislu BKZ ima čast ugostiti, u saradnji sa Kulturnim centrom IUNP-a u Novom Pazaru, prvu instituciju iz Bosne koja zvanično dolazi u Sandžak, ako izuzmemo Islamsku zajednicu, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine na čelu sa direktorom Ademirom Jerkovićem. Izložba Srebrenički inferno Arhiva Federacije velika je međunarodna izložba održana širom svijeta: Kairo, Ankara, Trabzon, Minhen, Frankfurt, Berlin, Varšava, Kopenhagen, Split, Rijeka, Bursa, Adapazar, Jalova, Gospić, Instanbul, Kajseri, Pula i Novi Pazar. Međunarodnu izložbu otvarali su istaknuti pojedinci iz političkog života određenih zemalja. Izložbu u Varšavi otvorio je prvi nekomunistički premijer Poljske i specijalni predstavnik UN-a Tadeuš Mazovjecki. Drago nam je što je danas sa nama u Novom Pazaru direktor Arhiva i nekadašnji savjetnik predsjednika Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića, gospodin Ademir Jerković, veliki čovjek i humanista. Hvala Vam što ste u Novom Pazaru.

Islamska zajednica u Srbiji, u nedostatku svijesti i hrabrosti ostalih institucija, uvijek je činila sve da otrgne od zaborava Sjeverin, Štrpce i genocid u Srebrenici. Islamska zajednica je 2010. godine, kada su je nažalost sve bošnjačke institucije u Sandžaku i Bosni prihvatile, decidno kazala da u ime svih Bošnjaka svijeta odbija deklaraciju koju je usvojio Parlament Republike Srbije, kao nipodaštavajuću i nedorečenu, jer nije zločin u Srebrenici nazvan pravim imenom genocid, i to najveći nakon Holokausta, tj. Drugog svjetskog rata. Zato nam je posebno drago što je danas u ovom trenutku sa nama predsjednik Mešihata dr. Mevlud-ef. Dudić kao garancija da će Islamska zajednica učiniti sve što je u njenoj moći kako bi obezbijedila sigurniju budućnost za Bošnjake Sandžaka i šire.

Dvadeset godina nakon Srebrenice mi moramo dalje. Situacija u regionu podsjeća na period neposredno prije genocida. Negatori genocida ponovo uzimaju maha i, nažalost, prijete novim. Postavlja se pitanje kako dalje? Dvadeset godina nakon Srebrenice vrtimo se u krug. Postavlja se pitanje ko treba da dā rješenje? Bošnjaci.

Bošnjaci su jedini kolektivitet koji je iz ratova izašao čista obraza, to znamo mi i svi ostali, samo neće uvijek to da priznaju. Čistog obraza uz velike žrtve mi nudimo ruku dijaloga i strateškog partnerstva. Na kojim osnovama?

Mi ispod ovog ne možemo. Veću cijenu nismo kadri platiti nego što već jesmo. Ako se nama Bošnjacima desi ponovo da nam neko siluje majku, suprugu, sestru, kćerku – bolje da nismo i ne zaslužujemo da smo živi. To je ispod dna od dna. Pripadnici žrtava nude mir onima u čije ime je izvršen genocid, uz sjećanje na ono što se desilo, a što treba ostaviti nauci i sudu historije. Veći ustupak ne postoji.

Nikada nećemo odustati od istine o genocidu nad nama. Istina je potrebna i pripadnicima naroda žrtve kao minimalna satisfakcija, ali i pripadnicima naroda u čije ime je to počinjeno kao oslobađanje od kolektivne odgovornosti. Ova današnja izložba ima to za cilj. Zašto to činimo? Vrlo jednostavno – Bošnjake i Srbe ni genocid nije uspio razdvojiti. Ostali su da žive na istom prostoru uprkos planetarno teškom zločinu. Ako ne nađemo rješenje svi ćemo biti na gubitku. Niti su oni jaki kao devedesetih, niti su Bošnjaci više one svijesti perfidno građene u utopiji bratstva i jedinstva. Ja hoću da vjerujem u dijalog Bošnjaka i Srba, ne zato što oni mnogo vole Bosnu, Sandžak i Bošnjake, već zato što znam da jako vole sebe i Srbiju.

Bez stabilne Srbije nema stabilnog Balkana, bez zadovoljnih Bošnjaka u Bosni i Sandžaku nema stabilne Srbije. To znaju svi oni koji donose odluke. To je to. Ono što je važno znamo i mi.

(Glas islama 266, strana 19, aktuelno)