Ekonomija bez kamate (III dio)

Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.

Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika. (El-Bekare, 275-276)

ZAČARANI KRUG

Ekonomija sa kamatom donosi veliki broj zala. Zbog toga je ona Kur’anom zabranjena. Uzimanjem zajmova od banke, da bismo započeli neki biznis, moramo računati na sljedeće: na cijenu proizvoda kojeg prodajemo moramo, osim visine profita, dodati visinu kamate koju moramo isplatiti banci na iznos duga. Tako se zbog kamate u startu povećava cijena proizvoda. Ako cijena proizvoda raste, potražnja na tržištu opada. Kada potražnja opada, smanjuje se obim proizvodnje. Smanjeni obim proizvodnje dovodi do reduciranja potrebne radne snage, što na kraju dovodi do povećanja nezaposlenosti – sve zbog kamate.

Kamata dovodi do velikih socijalnih nepravdi. Osoba koja uzme kamatni zajam od banke, mora vraćati fiksni iznos kamate bez obzira da li poslovao sa profitom ili gubitkom, pa čak iako u nekoj nesreći izgubi kuću i porodicu. To je velika nepravda.

POSAO BEZ MORALA

U poslu sa kamatom ne postoje nikakva moralna načela. Naprimjer, biznismen koji želi otvoriti podrum alkoholnog pića će lakše dobiti povoljan zajam od banke nego čovjek koji želi izgraditi školu. Zašto? Zato što je banka zainteresirana samo za svoj profit, a prodavnica alkohola ima bolje izglede da će ostvarivati profit i na vrijeme vraćati zajam i kamatu. Banci je svejedno da li otvarate kockarnicu, kafanu ili školu. Tokom 80-ih godina 20. vijeka, banke su podržale otvaranje hiljade kockarnica širom svijeta, jer su u njima vidjele priliku za lahak profit.

S vremena na vrijeme, banke naglašavaju svoje učešće u nekim korisnim društvenim projektima. To je samo maska, jer se glavnica njihovog posla ne zasniva na moralnim načelima, već na što većem iznosu kamate.

KONCENTRACIJA MOĆI

Savremene banke podstiču ljude da novac ostavljaju kod njih. Milioni ljudi svu svoju ušteđevinu drže u bankama. To znači da se sav novac i sva moć nalaze u rukama malog broja ljudi – u rukama bankara. Ko kontroliše novac, kontroliše svijet. Pošto najveći broj banaka pripada Jevrejima, nije teško zaključiti u čijim rukama je sva finansijska moć i ko kontroliše dešavanja u svijetu. To je „zasluga“ savremenog bankarskog sistema.

ISLAMSKO BANKARSTVO

Sa druge strane, islamsko bankarstvo je korisno iz velikog broja razloga.

Prvo, nema nikakve kamate. Poslovanje se temelji na dobicima i gubicima. Na taj način, biznismeni mogu računati samo na troškove proizvoda, bez uračunavanja kamatne stope. To dovodi do smanjenja cijene proizvoda. Smanjivanjem cijene proizvoda, povećava se potražnja. Povećanom potražnjom povećava se proizvodnja, što zahtijeva veći broj radne snage. Islamski sistem finansiranja podstiče zapošljavanje i pošteno zarađivanje.

SOCIJALNA PRAVDA

U slučaju poslovnog gubitka, islamska banka dijeli nastalu štetu sa svojim klijentom. U slučaju elementarne nepogode i velike nesreće, klijent neće trpiti dodatni gubitak zbog kašnjenja isplate rata i narasle kamate. Kod banaka na Zapadu, ukoliko kasnite sa isplatom rata, pored osnovne kamate morate plaćati i kaznu za kašnjenje. Kod islamskih banaka, opravdanim kašnjenjem ne trpite nikakve dodatne namete.

MORALAN POSAO

U islamskoj banci ne možete podići kredit za bavljenje bilo kojim poslom koji nije u skladu sa šerijatom, tj. koji je na bilo koji način štetan po društvo. Banka vam neće dati zajam za takav posao, pa makar joj dali 100% svog profita. Dakle, u islamskom poslovanju se vodi računa o moralnim vrijednostima i podstiču projekti koji su društveno korisni, kao što su izgradnja škola i bolnica.

CIRKULACIJA NOVCA

Islamsko bankarstvo vas ne podstiče da na svoj novac gledate kao na božanstvo. Naprotiv, podstiče vas da ulažete novac u posao, jer se islamska banka ponaša kao vaš partner u poslu.

Pošto se u islamskom bankarstvu dobitak i gubitak jednako dijele između biznismena, bankara i klijenta, sva moć nije skoncentrisana u rukama malobrojnih pojedinaca, već je jednako raspodijeljena između navedenih subjekata.

Veliki grčki filozof Aristotel je dao divnu definiciju kamate: „To je neprirodna zarada koju proizvodi novac, umjesto radna snaga.“

TAČKA RAZILAŽENJA

Uporedimo sada islamsku sa savremenom teorijom profita.

Postoje četiri osnovna faktora proizvodnje: zemlja, radna snaga, kapital i organizacija. Prema savremenoj teoriji, za zemlju plaćate zakup. Isto je i u islamskoj teoriji. Za radnu snagu plaćate dnevnice, i po savremenoj i po islamskoj teoriji. Za kapital, prema savremenoj teoriji, plaćate kamatu. Prema islamskoj teoriji, dijelite dobitak i gubitak. Po pitanju organizacije, i savremena i islamska teorija se slažu: ogranizacija je zadužena za prihvaćanje posljedica dobitka i gubitka. Dakle, osnovna razlika između ove dvije teorije nastaje kod trećeg faktora proizvodnje – kapitala. Osim toga, islamska teorija ne pravi razliku između kapitala i orgnizacije. Jer, novac sa kojim banka radi ne pripada njoj, već klijentima. Klijenti su, na taj način, dio organizacije. Novac koji klijent pozajmi kod banke i novac koji založi na čuvanje u banci su dio organizacije. Zbog toga, kapital i organizacija se ne razlikuju u islamskoj teoriji, već su dio cjeline. Zajednička osnova im je podjela dobitka i gubitka.

PRINCIPI ISLAMSKOG BANKARSTVA

Islamsko bankarstvo ima pet principa.

1. Tevhid – vjerovanje u Božiju jednoću.
2. Vjerovanje da samo Allah daje nafaku.
3. Hilafet – čovjek je Božiji namjesnik na Zemlji.
4. Tezkijjeh – čišćenje, čistota.
5. Za svoja djela ćemo polagati račune na Sudnjem danu.

Kada pokrećete biznis, morate imati dvije bitne stvari. Jedna je kapital, a druga je ideja o investiranju tog kapitala. Najbolji primjer saradnje ove dvije komponente biznisa su Vjerovjesnik Muhammed, s.a.v.s., i njegova supruga Hatidža, r.a. Ona je raspolagala velikom količinom kapitala, ali nije bila u stanju baviti se trgovinom i poslovati. Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije imao puno novca, ali je imao sjajne ideje. Oni su ujedinili ono što posjeduju, tj. novac i ideje, i započeli trgovinu. Svu zaradu su pravedno dijelili.

Glas islama 267, strana 28

Nastavit će se….

Dr. Zakir Naik

Preveo: Senad Redžepović