Uticaj modernih tehnologija na inteligenciju čovjeka  

  
Neprestano preskakanje s jedne na drugu aktivnost pozitivno utiče na lučenje dopamina, tj. hormona sreće, ali su naučnici sa univerziteta u Londonu dokazali da negativno utiče na inteligenciju. Multitasking smanjuje IQ više od marihuane ili nespavanja. Štaviše, tada se i ukupna efikasnost smanjuje u poređenju sa tim da se zadaci obavljaju jedan za drugim.

Tehnološki progres je neosporno olakšao i upotpunio naš život. Čini nam se da nas tehnologija čini svemoćnim i sposobnim. Ali to je, nažalost, iluzija. Tehnologija napreduje, ali ne i naš mozak. Istraživanja pokazuju da izlaganje milionima podataka ima svoju cijenu. Nesumnjivo da nikada u historiji širenje informacija nije bilo toliko brzo kao danas. Umjesto da šaljemo pisma klasičnom poštom i čekamo odgovor danima, sada sa osobama na bilo kojoj udaljenosti možemo da komuniciramo instantno, putem različitih uređaja opremljenih različitim programima, sa skoro bilo kojeg mjesta na Zemlji. Najkompliciranija matematička izračunavanja, koja su se nekada radila postupno na papiru, danas mogu da se obave za par sekundi na računarima ili pametnim telefonima.

Međutim, čovjek se sve više oslanja na tehnologiju u svakodnevnim aktivnostima. Neki stručnjaci smatraju da to može da dovede do otupljivanja i zapostavljanja mentalnih aktivnosti, uzrokujući pasivnost i niži stepen inteligencije. Prema istraživanjima objavljenim na sajtu psychologytoday.com pokazano je da pretjerano korištenje tehnoloških uređaja mijenja moždane aktivnosti čineći nas, jednostavno rečeno, glupljim. Pokušat ćemo konkretno objasniti kako to tehnologija utiče na naš mozak.

GPS uređaji – Pretjerano oslanjanje na GPS uređaje negativno utiče na mozak čovjeka. Hipokampus je dio mozga koji je, između ostalog, odgovaran za memoriju i navigaciju. Vježbamo ga svaki put kada se orjentišemo u prostoru. Ako ga ne vježbamo dovoljno, sa godinama se mogu pojavljivati problemi. Stoga, preporučuje se da isključimo GPS kada god je to moguće i sami pronađemo put, kako bi vježbali mozak.

Internet dovodi do slabljenja pažnje i „plitkog“ razmišljanja – Na internetu je prisutno konačno mnogo informacija o svim temama koje interesuju savremenog čovjeka. Međutim, brojne studije pokazuju da upravo to obilje podataka čini da naša koncentracija slabi, lako nam se odvlači pažnja nebitnim detaljima i izostaje podrobnije razmišljanje. Vrijeme koje ljudi provode na internetu svodi se na kratkrotrajne stimulanse koji negativno utiču na naše nerve veze, mijenjaju procese u mozgu i čine da počnemo da razmišljamo veoma površno. Ali to nije sve. Internet može da negativno utiče i na našu sposobnost pamćenja,  jer nestaje potreba da bilo šta pamtimo, pošto sve postoji na „njemu“. Međutim, sposobnost memorisanja je jedan od osnovnih pokazatelja inteligencije.

Pametni telefoni dodatno remete pažnju – Pametni telefoni, internet, igrice, novinski portali, mejlovi i sve što nam odvlači pažnju i remeti koncentraciju konstantno su sa nama. Primjećujemo da posljednjih godina mnogi ljudi ne dižu glavu sa telefona satima. Sve to doprinosi da određeni dijelovi mozga bivaju nedovoljno iskorišteni. Također, istovremeno obavljanje nekoliko zadataka istovremeno dovodi do povećanja stresa, koji uzrokuje da češće griješimo.

Neprestano preskakanje sa jedne na drugu aktivnost pozitivno utiče na lučenje dopamina, tj. hormona sreće, ali su naučnici sa univerziteta u Londonu dokazali da negativno utiče na inteligenciju. Multitasking smanjuje IQ više od marihuane ili nespavanja. Štaviše, tada se i ukupna efikasnost smanjuje u poređenju sa tim da se zadaci obavljaju jedan za drugim.

Uticaj interneta i tehnologija na pravopis – Dostupnost modernih tehnologija omogućava pristup internetu na kojem je prisutan veliki broj društvenih mreža preko kojih ljudi često dugo „ćaskaju“, ne vodeći računa o pravopisu ili pravilnom izražavanju. Riječi zamjenjuju smajlići i skraćenice. Zbog brzine vremena u kojem živimo, nisu mnogo bolji ni internet sajtovi i blogovi koji favorizuju kratke i površne vijesti i informacije. Stoga se javlja fenomen smanjivanja fonda riječi i lošeg izražavanja, koji također sužava našu sposobnost razmišljanja.

Također, neka istraživanja su pokazala kako plavkasta svjetlost koju emitiraju gadgeti poput telefona, tableta i prijenosnih računara može loše uticati na lučenje melatonina. Riječ je o ključnom hormonu spavanja koji reguliše „unutrašnji sat“ te njegov poremećaj loše djeluje na san i kvalitet spavanja, što može imati brojne negativne efekte poput lošeg raspoloženja, smanjene koncentracije, problema s pamćenjem itd.

Loše djeluje na pamćenje – Komfornost tehnologija koje danas uživamo loše djeluje i na dugoročno pamćenje. Nicholas Carr kaže kako postoje dva tipa memorije – radna memorija i dugoročna memorija. Informacije se moraju prebaciti iz radne u dugoročnu memoriju kako bi ostale pohranjene, no svaki oblik ometanja tog procesa, poput provjeravanja mailova ili pisanja poruka, može izbrisati te informacije. Također, on kaže da postoji i limit količine informacije koje radna memorija može odjednom obraditi te zbog čitanja prevelikog broja informacija za vrlo kratko vrijeme, što često radimo na internetu, brojne informacije ne možemo dugoročno zapamtiti.

Ne možemo se koncentrisati na sadržaj koji čitamo – Čak i ako se ljudi uspiju oduprijeti brojnim ometanjima tehnologije, oni i dalje neće moći uspjeti zapamtiti toliku količinu informacija kada čitaju tekstove online, u odnosu na čitanje knjiga. Jedan od razloga za to su linkovi u tekstovima koji vode na druge članke, a koje mi skoro uvijek kliknemo, koji „zaokupljaju“ mozak tako da je manja pažnja posvećena tekstu koji se čita, ali i brojne fotografije i videozapisi koje gledamo i s kojima prekidamo čitanje te oglasi uz tekst koji također utiču na smanjenje koncentracije pri čitanju.

Postajemo ovisni – pretjerano korištenje interneta može izazvati promjene u mozgu koje su slične onima koje izazivaju ovisnost o drogi i alkoholu, pokazalo je istraživanje iz 2012. godine. U ovu kategoriju prvenstveno spadaju „gejmeri“ koji cijele dane igraju video igre, jako malo spavaju i slabo jedu. Kod njih su zabilježeni poremećaji u dijelovima mozga povezanim s emocijama, pažnjom i donošenjem odluka, a slične poremećaje imaju i alkoholičari i ovisnici o drogama.

Ipak, nemojte potpuno zanemariti tehnologiju, ona vam može uštedjeti vrijeme i novac. Ako pametno koristite mogućnosti tehnologije, ona će služiti vama, a ne vi njoj i dobit ćete nova znanja. Loše posljedice možete da umanjite ako pametno koristite vrijeme koje dnevno provodite koristeći mobilni telefon, računar ili neki drugi uređaj. Uistinu su tehnološki uređaji i moderne društvene mreže „okupirali“ čovjekov život informacijama i podacima. To je s jedne strane ponos čovječanstva, dok je s druge strane ozbiljna prijetnja i zvono uzbune za društvo i čovječanstvo.

Glas islama 279, strana 25, Rubrika: ISLAM U VREMENU, Autor: Muhedin Hadžić