PRIČA O STAROBARSKOM VAKUFU BULINA VODA

 

Jedna od višestoljetnih česama je Bulina voda u Velembusima. Među Baranima poznata po kvalitetnoj i, kako kažu, ljekovitoj vodi. Vakuf poznate porodice Ibrišimović, o čijoj starosti su svjedočila dva tariha: jedan kameni sa uklesanim arapskim pismom, usljed vremena nečitak sa jedva vidljivom godinom izgradnje 1187. H. (1773. g.) i druga, mermerna, sa ćiriličnim natpisom: VODU OBNOVIO I SAKUPIO NEDŽMI H. IBRIŠIMOVIĆ ZA DUŠU SVOJIH RODITELJA 10. VII 1928.

Lazo Božović, pomorac iz Bara, u spomen na svog prijatelja i kolegu rah. Rama Peročevića, želio je da obnovi ovu česmu. Prethodno je tražio dozvolu od Nedžiba Ibrišimovića, koji je potomak onih koji su ostavili tu zadužbinu. Na izradi projekta rekonstrukcije česme Lazu je pomogao arheolog Omer Peročević, a česmu su kamenom ozidali braća Meho i Musa Hasanković. Na česmu je, potom, uzidana i nova mermerna ploča: PRED DUŠU SVOJIH PREDAKA I SJEĆANJE NA SVOG DRUGA I KOLEGU POMORSKOG OFICIRA RAMA A. PEROČEVIĆA OVU VODU SAKUPI I OBNOVI LAZO V. BOŽOVIĆ, OKTOBAR 2007.

Nedžib Ibrišimović, inače unuk Nedžmi Ibrišimovića, rekao nam je s tim u vezi da ne zna ni gdje se nalazi hajrat Bulina Voda, a “nije ni zainteresovan”. Zvao ga je neko prije nekoliko godina da pita da obnovi tu česmu…

Od g-dina Peka, iz starobarske porodice Pukić, dobili smo fotografiju česme Bulina voda prije “rekonstrukcije”.

U međuvremenu smo saznali da je crvenom bojom kamene blokove na česmi obilježavao hadži Šabo Mustafić, kao pripremu za njenu rekonstrukciju (do koje nije došlo)…

Nesporno, ova česma je morala i trebala sačuvati izvorni izgled. Nažalost, nepovratno je izgubljena, a pogubnost onoga što je uslijedilo mogao je spriječiti arheolog Omer Peročević, jer ga je na to, ako ništa drugo, struka obavezivala.

Namjera Laza Božovića je, zasigurno, bila iskrena, jer izgradnja nove česme iz temelja nije bila jeftinija niti manje zahtjevna od rekonstrukcije stare… Osim potpuno drugačijeg izgleda, možda je trebalo razmisliti da kamene ploče sa starim natpisima budu postavljene približno prvobitnom položaju, a ne na dnu česme?

Nedavno smo, obilazeći ovu česmu, primijetili da je neko do neprepoznatljivosti uništio uklesano ime Laza Božovića.

Čime je bio motivisan nepoznati vandal? Da li je nekom smetao Lazo Božović lično, ili ime i prezime kao nacionalna, tj. vjerska pripadnost?

Obzirom da su ovdašnji muslimani, generalno, bili nezainteresovani za sudbinu ovog vakufa, zvuči malo vjerovatno da bi im sada, volšebno, zasmetalo da o istoj brine tamo neki kršćanin?

Glas islama 280, strana 47, RUBRIKA: BAŠTINA, Autor: Mirsad Kurgaš