HomeGlas islamaAnalizeU POVODU 480 GODINA POSTOJANJA 19. Aprila 2017. Analize, Glas islama 1545 ZNAČAJNA MONOGRAFIJA O GAZI HUSREV-BEGOVOJ MEDRESI “…Ovih dana navršava se 480 godina neprekinutog rada i djelovanja Medrese. U čast ovog važnog jubileja pririđena je Monografija. To je treća samostalna monografija o Gazi Husrev-begovoj medresi u kojoj smo nastojali ponuditi sadržaje koji nisu obuhvaćeni prvim dvijema monografijama, a samo su neke važne informacije ponovljene radi potvrde kontinuiteta njezina djelovanja…” (Hfz. mr. Mensur-ef. Malkić, direktor Medrese) Citirane riječi na početku ovog priloga, o važnoj legitimaciji Gazi Husrev-begove medrese, ukazuju da je na svjetlo dana došlo djelo monografskog karaktera, koje na univerzalan način, slikom i riječju, oslikava djelatnost jedne važne institucije bošnjačke i islamske duhovnosti u Bosni i Hercegovini, bez dvije decenije, punih pet stoljeća djelovanja. Ako bi se Bošnjaci, i uopće bošnjački muslimani, služili metodom, kako to čine naše komšije Hrvati, sa svojim povijesnim katoličkim srednjim školama, kojim su označili i početak Sveučilišta, u tom kontekstu, mogli su i istim putem vijećnici ovog značajnog jubileja proglasiti 480 godina djelovanja Bosanskog univerziteta. No, da li će to ubuduće učiniti, od vrha uleme, kao i rukovodstva Fakulteta islamskih nauka i drugih univerziteta u Bosni i Hercegovini, jer tu su i drugi jubileji, kao što je značajan datum iz bosanskog kalendara Rječnik M. H. Uskufija (1584-1644), te filozofsko djelovanje H. K. Pruščaka (1544-1615). To su neke značajne paradigme koje, naravno, pokreću monografije kao studijska djela značajna za kulturu i obrazovanje jednog naroda. Jasno, ona je predmet našeg razmatranja i značajno je obogatila sadržaje manifestacija koje su se tom prigodom organizirale u Gazi Husrev-begovoj medresi, koja je na jednom mjestu okupila najznačajnija imena islamske uleme i bosanske intelektualne javnosti, iz Bosne i Sandžaka, na čelu sa uvaženim reisu-l-ulemom dr. Husein-ef. Kavazovićem. Struktura Monografije o Medresi Monografska studija o Gazi Husrev-begovoj medresi donosi pregledne i sadržajne članke značajnih autora, kao i povijesne fotografije koje odražavaju estetiku islamske arhitekture na prostorima Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Posebna dimenzija ove monografije su kaligrafski zapisi koji prikazuju duhovnost znanja i genezu prosvjetnog duha na prostorima gdje žive Bošnjaci, koji svojim sadržajima podižu moral i samoupozdanje svakog ozbiljnog insana. Mensur Malkić: 480 godina Gazi Husrev-begove medrese; Ismet Bušatlić: Od osnivanja 1537. godine do Drugog svjetskog rata; Ismet Veladžić: Od Drugog svjetskog rata do nezavisnosti Bosne i Hercegovine (1941-1992); Halim Husić: U nezavisnoj državni Bosni i Hercegovini; Behija Durmišević: Gazi Husrev-begova ženska medresa; Enes Karić: Odgoj i obrazovanje; Safija Malkić: Izvannastavne aktivnosti; Dževad Pleh: Istaknuti svršenici Medrese; Benaris Šehić (priredio): Direktori Medrese (1920-2016); Profesori, odgajatelji i stručni saradnici (1932-2016);Svršenici medrese (1932-2013), Svršenici Medrese (1938-2016); Aladin Husić: Gazi Husrev-beg; Esad Duraković: Gazi Husrev-begova vakufanama za Medresu u Sarajevu. Iz tekstova koja smo ovdje spomenuli može se više saznati o genezi islamskog duha, kao i značajke iz života i rada islamskih alima. Sam nastavni proces može se pratiti kroz vijekove, nego iz godine u godinu, kada se su mijenjali nastavni planovi i programi Medrese u kojoj su se izučavale značajne discipline duha, ne samo iz islamske duhovnosti, kao što su predmeti: Kiraet, Akaid, Fikh, Ahlak, Tefsir, Hadis, Povijest islama, već i brojni predmeti iz građanskog nastavnog procesa, kao što su: Bosanski jezik, Arapski jezik, Engleski jezik, Filozofija, Historija, Geografija, Psihologija, Logika, Pedagogija sa didaktikom, Sociologija, Matematika, Fizika, Hemija, Biologija, u novije vrijeme Osnovni informatike, Tjelesni i zdravstveni odgoj, Demokracija i ljudska prava te drugi predmeti. Sve je to uticalo da su tek krajem 80-ih godina svršenici ove medrese mogli upisivati građanski univerzitet, odnosno fakultet. Dakle, ranije su bili diskriminirani. Recimo, jedan primjer: Rasim Muminović iz Sjenice, da bi upisao filozofiju, morao je svojevremeno da završi još učiteljsku školu i gimnaziju. Takvih primjera je bilo više. Monografija donosi i informacije da su među istaknutim svršenicima Medrese sljedeća imena: akademik Enes Karić, akademik Esad Duraković, akademik Mustafa Cerić, akademik Rešid Hafizović, akademik Omer Nakićević, dr. Džemal Latić, dr. Fikret Karčić, dr. Haris Silajdžić, hfz. Ismet Spahić, dr. Hilmo Neimarlija, Šefko ef. Omerbašić, dr. Ahmet Aličić, prof. Muharem Hasanbegović, dr. Safet Halilović, dr. Ismet Bušatlić, dr. Jusuf Žiga, dr. Jusuf Ramić, pravnik Mirsad Ćeman, dr. Husein Kavazović, publicist Husein Smjalović, dr. Adnan Silajdžić, prof. Fehrat Šeta, mr. Muharem Omerdić, književnik Hadžem Hajdarević, prof. Zijad Ljevaković, prof. Senahid Bristrić, Jakup-ef. Selimoski i druge ličnosti. Ovo djelo donosi leksikografske podatke i direktorima Medrese, koji su ovu funkciju obavljali u periodu od 1920. do 2016. godine. To su: Ibrahim Imširović, Muhamed Emin Dizdar, Ahmed Burek, Muhamed Pašić, Sulejman Kemura, Mustafa Ševa, Hazim Muhamed Tulić, Abdulah Dervišević, Mehmet Merzić, hfz. Ibrahim Trebinjac, Džemal Salihspahić, Ferhat Šeta, Senahid Bristrić, Ismet Veladžić, Rešad Bjelalić, Ismet Spahić, Zijad Ljevaković i hfz. Mensur Malkić, koji ovu funkciju obavlja danas. Zatim, među direktoricama Ženske medrese, ovo djelo donosi podatke o Munibi Cerić i Zehri Šoše. Svakako, ovdje valja spomenuti i više istaknutih profesora ove školske institucije: prof. Husein Đozo, dr. Ferid Dautović, Muhamed Radončić, dr. Muriz Idrizović, dr. Dževad Hodžić, dr. Aćif-ef. Skenderović, dr. Ahmed-ef. Smajlović, Nijaz-ef. Šukrić, hfz. Ćamil Silajdžić, Mustafa Spahić i drugi. Završno slovo Sa obilježavanjem ove značajne islamske i bošnjačke obljetnice mnogi prisutni su izgovarali riječi utjehe i nade koje se slivaju u jedinstven poklič: Hvala ti, Gazijo, što izabra Sarajevo. Neka je vječni rahmet istaknutom gaziji Husrev-begu koji je podigao temelje, pored Sarajeva i gradova Novog Pazara, Skoplja i Šapca, po čemu je ova jedinstvena ličnost u povijesti Bošnjaka obezbijedila visoko mjesto u historiji Bosne i Sandžaka. Na taj način, sa redakcijom ovog izdanja koju su činili: Mensur Malkić, Husein Smajić, Ismet Veladžić, Dževad Pleh i Halim Husić, uz lektora, korektora i tehničkog urednika Fatimu Zimić, tehničkog i umjetničkog dizajnera Amela Ferića, ovo djelo može da posluži kao pokaz rukovodstvima svih škola kako da metodološki i orijentaciono, na temelju svojih godišnjaka, urede i objave monografije. To će biti put da se skrene pažnja na značaj knjige, kao i njeno mjesto u akademskoj kulturi Bosne i Hercegovine. Na koncu, ostaje nam da konstatujemo da je ovo monografsko djelo višedimenzionalno i kao takvo veoma je značajno za istraživače koji će moći da obrade pojedine periode iz povijesti Gazi Husrev-begove medrese. Zacijelo, ova islamska škola je bila i ostala rasadnik kadrova, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, Sandžak i Balkan, već istovremeno za cijelo Osmanlijsko carstvo. Ova škola je nosila golemu žudnju ljubavi prema znanju, kako se ističe u Husrev-begovoj vakufnami, gdje se kaže: „Poput zrna iz kojeg iznikne sedam klasova, a u klasu svakome je stotina zrna.“ To su Božiji blagoslovi, kojim je ova institucija šerijatski utemeljena i sazdana, kao izvanredni dokument koji brine o iskazima i značajkama razvoja islamskog duha u šeher Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Glas islama 281, strana 17, Rubrika: KUTUBHANA, Autor: Dr. Šefket Krcić