ZEKAT JE INSTITUCIONALNI PROPIS

Vaninstitucionalno bavljenje zekatom u mjestu gdje postoje uređene vjerske institucije muslimana i jasan stav o načinu prikupljanja, kako je slučaj kod nas, štetno je, suprotno izvornoj praksi i sunnetu Allahovog Poslanika a.s. i zabranjeno. Nepoštovanje ovog stava ili namjerno suprotno postupanje dovodi u pitanje ispravnost zekata, a to znači da takav davalac rizikuje da od svog zekata neće imati očekivanu nagradu.

 

PITANJE: Kakav je status posta i namaza osobe koja je obveznik zekata, a ne izdvaja ga?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah je namaz, zekat, post i hadž, zajedno sa iskrenim šehadetom, učinio temeljima vjere koje je svaki musliman dužan prakticirati u svom životu i uskladiti ga prema poukama i porukama ovih propisa.

Čudno je i nerazumljivo kako i zašto jedan ogroman broj muslimana nije svjestan svoje potrebe da pomenute propise prakticira u svom životu, lišavajući sebe mogućnosti da osjeti sreću i zadovoljstvo života. Posebno je neshvatljivo kako jedan također veliki broj muslimana parcijalno prakticira neke od pomenutih temelja, a druge zapostavlja, dajući sebi za pravo da odabira i lično vrjednuje ono što je Allah dž.š. izjednačio, postupajući suprotno Allahovoj naredbi, što ukazuje na slabost imana i nerazumijevanje vjere, tj. neznanje.

Tačno je, namaz je stub vjere i to je prvi dokaz i pokazatelj imana jedne osobe, ali su isto tako i zekat, post i hadž posebni stubovi vjere koje je Allah dž.š. propisao i svaki od ovih stubova ima svoju posebnu funkciju, koju ne može zamijeniti vršenje drugog propisa.

Allah dž.š. je na skoro 30 mjesta u Kur'anu zajedno sa namazom spomenuo i obaveznost zekata, tako da onaj ko obavlja namaz i uči Kur'an, vjerujući da je od Allaha, ne smije zanemariti ovu činjenicu, to jest razdvojiti zekat i namaz, pa jedno obaviti, a drugo zapostaviti.

U svakom slučaju, na Sudnjem danu će svako odgovarati za svoja djela, gdje će za svako učinjeno dobro postojati sevab, a za učinjeni prijestup i neizvršene obaveze grijeh, tako da će se uporediti količina sevaba sa količinom grijeha, to jest sevabima će se potirati i brisati grijesi, a od konačnog rezultata će zavisiti nagrada ili kazna, to jest da li će osoba uz Allahovu milost ući u Džennet, ili će zbog većeg broja grijeha morati da trpi džehennemsku kaznu u vremenu koje Allah propiše. Stoga, onaj ko želi sebe spasiti džehennemske patnje i poniženja, te učiniti da mu nagrada za namaz i post ne propadne uz potiranje grijeha za neizvršeni zekat i slično, dužan se u potpunosti pokoriti Allahu dž.š., izvršiti sve ono što On traži i čuvati se činjenja onoga što je On zabranio.

 

PITANJE: Da li je bolje zekat izdvojiti u Ramazanu ili se to može učiniti u bilo kojem dijelu godine?

ODGOVOR: Obaveznost izdvajanja zekata nastupa onda kada se ispune uslovi obaveznosti, od kojih je i da imovina pregodini. To znači da se kod većine različitih vrsta imovine zekat daje jednom godišnje, to jest nakon isteka godine dana. Za razliku od ove vrste imovine gdje je potrebno da ona pregodini kod vlasnika, postoje i vrste imetka na koje se zekat daje odmah kada se dođe do prihoda, kao što je slučaj sa poljoprivrednim proizvodima, na koje se zekat daje odmah nakon što se izvrši ubiranje plodova ili žetva.

U slučaju kada je riječ o imovini na koju se daje zekat odmah nakon ubiranja prihoda onda ne postoji potreba da se čeka mjesec Ramazan da bi se izdvojio zekat, ali ako osoba odloži davanje do Ramazana, zbog njegove blizine i želje da to učini u ovom mubarek mjesecu, onda se to dozvoljava.

Kada se radi o imovini kod koje se uslovljava da pregodini kod vlasnika, onda vlasnik imovine može ustanoviti praksu da zekat daje svake godine u Ramazanu, tako da izvršavajući ovaj propis dobije dodatnu nagradu koju Uzvišeni Allah obećava dobročiniteljima u ovom odabranom mjesecu, u kojem se obavljeni farz nagrađuje nagradom do 70 puta većom i više od toga, a za izvršenu nafilu ili sunnet Allah daje nagradu koja je ravna nagradi za izvršeni farz izvan mjeseca Ramazana, shodno hadisu kojeg prenosi Selman r.a., koji kaže: „Allahov Poslanik s.a.v.s. nam se obratio na kraju mjeseca ša'bana, rekavši: – Ljudi, dolazi vam veliki mubarek mjesec. U njemu je noć vrjednija od hiljadu mjeseci. Allah dž.š. je u tom mjesecu strogo naredio post, a noćni namaz (teraviju) je učinio  dobrovoljnim. Ko se Allahu dž.š. u njemu približi kakvim dobročinstvom, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu.“

 

PITANJE: Kako se daje zekat na zlato, srebro i novac?

ODGOVOR: Zlato, srebro i novac su vrste imovine na koju je vlasnik dužan izdvojiti zekat nakon što one pregodine kod njega.

Da bi vlasnik zlata bio dužan izdvojiti zekat potrebno je da pored općih uslova davanja zekata količina zlata dostigne ili bude veća od 20 miskala, tj. 91,6 grama (kod hanefija), od čega će izdvojiti 2,5% na ime zekata. Visina nisaba na srebro je 200 dirhema, tj. 642 grama, od čega će se također izdvojiti 2,5%, dok se visina nisaba na novac izračunava prema vrijednosti nisaba na zlato, a on za Ramazan 2017. godine iznosi 3.340 eura.

Ukoliko osoba dostiže nisab pojedinačno u svim pomenutim vrstama imetka dužna je izdvojiti zekat posebno na svaku vrstu, međutim ukoliko posjeduje manje od nisaba u nekoj od spomenutih vrsta onda će vrijednost pomenute vrste imovine dodati, tj. sabrati sa drugom ili trećom vrstom od spomenutih i izdvojiti zekat na ukupnu vrijednost pomiješanog imetka koja dostiže ili premašuje iznos nisaba.

 

PITANJE: Kakvi su propisi davanja zekata na poljoprivredne proizvode?

ODGOVOR: Poljoprivredni proizvodi se također ubrajaju u imetak koji se mora čistiti zekatom, po principu utemeljenom na hadisu Allahovog Poslanika da se na ono što se zalijeva prirodnim putem izdvoji 10% od prinosa, a od onoga što se zalijeva vještački 5%.

Imam Ebu Hanife, čiji stav lično preferiram, jeste od onih koji smatraju da se zekat daje na sve poljoprivredne proizvode koje čovjek uzgaja i koji mu donose prinos, bez obzira na vrstu, i to da se od viška koji premašuje osnovne potrebe uzgajivača izdvoji 5 ili 10%, shodno pravilu.

Dakle, prema ovom mišljenju, ne postoje poljoprivredne kulture koje su oslobođene davanja zekata, jer sve one donose dobit onima koji ih uzgajaju sa tom namjerom.

 

PITANJE: Kome je najbolje namijeniti izdvojeni zekat i ko ima pravo ubirati zekat od muslimana?

ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje je sasvim jasan i jednostavan, a glasi da se, kako nalažu osnovni izvori vjere, Kur'an i Sunnet, mora poslušati preporuka i ispoštovati stav ulu-l-emra, to jest vrhovnih predvodnika muslimana, a shodno fetvama prethodnog i aktuelnog reisu-l-uleme, koje su potvrđene od strane fetvai emina i predsjednika Mešihata, koja glasi da je jedino Islamska zajednica nadležna vjerska institucija koja je nasljednica ranijih sličnih institucija iz vremena hilafeta i šejhul islama, sve do vremena Allahovog Poslanika a.s. koji je vršio ovu funkciju i prvi praktično primijenio propis zekata.

Dakle, svako vaninstitucionalno bavljenje ovim poslom u mjestu gdje postoje uređene vjerske institucije muslimana i jasan stav o načinu prikupljanja, kako je slučaj kod nas, štetno je, suprotno izvornoj praksi i sunnetu Allahovog Poslanika a.s. i zabranjeno, tako da svako ko izdvaja zekat i stalo mu je da od njega ima koristi sve pomenuto mora imati na umu. Nepoštovanje pomenutog stava ili namjerno suprotno postupanje dovodi u pitanje ispravnost zekata, a to znači da takav davalac rizikuje da od svog zekata neće imati očekivanu nagradu. A Allah najbolje zna.

 

PITANJE: Da li su dužne davati zekat osobe koje posjeduju razna prijevozna sredstva koja koriste za prijevoz putnika i robe: taksi vozila, autobusi, limuzine, kamioni, brodovi, avioni i slično?

ODGOVOR: Vlasnici spomenutih prijevoznih sredstava čiji rad donosi dobit i drugih vrsta imetka čije korištenje donosi prihod dužni su izdvojiti zekat.

Pravilo po kojem se postupa kod većine uleme jeste da vrijednost imovine koja donosi dobit ne ulazi u ukupni iznos na koji se daje zekat, već se zekat izdvaja samo na ostvarenu dobit od rada ili korištenja pomenutih sredstava.

Dakle, ko posjeduje određeni broj taksi automobila neće izdvajati zekat na ukupnu vrijednost vozila, već samo na dobit koja se ostvari radom tih vozila, ili vlasnik fabrike ili određenih mašina neće prilikom obračuna zekata računati vrijednost mašina niti fabrike već samo ostvarenu dobit od proizvedene i plasirane robe, iz čega se može zaključiti da je osnova čiji rad ostvaruje dobit oslobođena davanja zekata, jer da nema nje ne bi bilo ni dobiti.

Što se tiče načina izdvajanja zekata na pomenutu imovinu, tj. dobit, nalazimo različite stavove, od kojih izdvajam dva kao moguća i slična po snazi argumenta.

Prvo, po kojem će se na ostvarenu dobit izdvojiti 2,5%, kao i na brojne druge vrste imovine: zlato, novac, itd.

Drugo, po kojem će vlasnik imovine izdvojiti 5 ili 10% od dobiti, po pravilu da 5% izdvoji od bruto ostvarene dobiti, a 10% od neto dobiti ukoliko je moguće izračunati neto – čistu dobit.

Ukoliko obveznik zekata iz ove kategorije primijeni bilo koje od spomenutih mišljenja njegov postupak će, inšaAllah, biti ispravan, a njegova imovina čista i od Uzvišenog Allaha blagoslovljena i zaštićena.

Glas islama 283, strana 16-17, Pitanja i odgovori, Dr. Rešad-ef. Plojović