PRINCIPI KOJI VODE KA USPJEHU

Svaka ideja, ideologija, metodologija, knjiga… imaju svoje principe na kojima se zasnivaju.

Činjenica je da ljudsko društvo danas nije zadovoljno. Mnogi pojedinci, organizacije, države propadaju. Svjedoci smo i kako mnoge muslimanske organizacije nižu neuspjeh za neuspjehom. Izgubljene u očaju nemoći da shvate svoje razloge.

Hajde sada da razmislimo sami sa sobom i iskreno sebi odgovorimo: Kako da znamo koji su principi dobri, a koji nisu? Na koga da se ugledamo? Ko nam je učitelj, uzor na kojeg se ugledamo, da ne bi pogriješili?

Naš uzor treba biti najbolji. Naš vodič kroz život treba biti najveći među ljudima. Naš učitelj treba biti nepogrešivi, onaj ko je odgojen direktno od Boga dž.š. A ko to zaslužuje da bude bolji uzor od Poslanika Muhammeda s.a.v.s.!? Najbolje stvorenje koje je ikada hodalo zemljom.

Ko god je bio relativno uspješan u historiji, držao se većine ovih principa.

Istraživali smo njegove principe djelovanja i življenja i evo do kojih zaključaka smo došli:

Princip postepenosti

Analizirajući djelovanje Poslanika Muhammeda s.a.v.s. vidimo da je njegova plemenita i najbolja da'va prošla kroz sedam perioda:

Prvi stepen mekanske da've
Drugi stepen mekanske da've
Treći stepen mekanske da've
Mekansko-medinska da'va
Prvi stepen medinske da've
Drugi stepen medinske da've
Treći stepen medinske da've

Svaki period imao je svoje specifičnosti, način djelovanja i posebnost odnosa sa drugima.

Prvi period u konzervativnoj Mekki karakteriše nezvanično misionarstvo, koja je se odnosilo na odabrane grupe ljudi.

Drugi period je period zvaničnog djelovanja sa suprotstavljanjem tadašnje mekanske vlasti.

Treći period u Mekki je period djelovanja uz diskriminaciju i segregaciju koju su muslimani proživljavali.

Mekansko-medinski period je kratki period u mjestu Kuba gdje je postojala određena vrsta autonomije.

Prvi period u Medini je period osnivanja države, socijalne, etničke i diplomatske harmonije.

Drugi period je period agresije i borbe za slobodu.

Treći period je period pobjede i apsolutne dominacije u regionu.

Musliman će se zapitati: Šta ja da slijedim? Koji period se odnosi na moje vrijeme?

Odgovor: Bez obzira naše trenutno stanje, na koji period bude ličilo, musliman mora naučiti osnove i lekcije iz prethodnih perioda. Musliman može živjeti u Arabiji gdje se primjenjuje šerijatsko pravo, a može živjeti i u metropoli u kojoj ne poznaje ni jednog muslimana, ali bez osnovne, temeljne, prve lekcije iz prvog stepena mekanske da've bit će jako teško postići dugoračan uspjeh!

Izgrađena muslimanska država, ili regija muslimana, ili Islamska zajednica koja ima autonomiju, bez obzira koliko bile jake, ako njeni članovi – muslimani nisu naučili osnovne lekcije iz mekanske da've, bojati se je da se takva država ili takva zajednica njiše da se sruši, jer joj temelji nisu najčvršći, a oluje konstantno udaraju sa svih strana!

Možda će neko reći: „Nemoguće je!“ Ali, takve scene su već viđene mnogo puta u prošlosti i konstantno se gledaju u sadašnjosti.

Muslimani, od pada hilafeta u prošlom vijeku, islamski ummet, nakon što je izgubio potpunu slobodu u svakoj muslimanskoj državi i mogućnost da čini hidžru – da se seli u bolji sistem života, po prvi put se našao u periodu jako sličnom periodu života Poslanika s.a.v.s. sa ashabima u Mekki.

Svaki musliman koji je čitao islamsku literaturu saznao je da je muslimanima na kraju svijeta obećana ponovna slava i dominacija, kao što je to bilo u početku, ali da bi se do toga došlo ima samo jedan način – slijeđenje stepenica, metodologije (aparski: mendhedža) Poslanika s.a.v.s.

Prvi stepen mekanske da've

U redu. Shvatili smo da trebamo uzimati lekcije iz prvog stepena mekanske da've Poslanika s.a.v.s. i da je to jako važno za temelj svake organizacije. Ali koji nam je izvor, šta da čitamo i proučavamo? Kur'an je kniga života svakog muslimana. Ima 114 poglavlja u 600 stranica. Odakle da počnemo?

Počinimo onamo gdje je počeo Poslanik s.a.v.s. i njegovi drugovi – ashabi. Počnimo onamo gdje počinje svako dijete kada pođe u mekteb. Počnimo od posljednjeg dijela Kur'ana – Amme džuza, od najkraćih i za pamćenje najlakših sura u Kur'anu. One su objavljene u najranijem periodu Mekke, osim Fatihe – Majke Kur'ana.

Danas imamo mnogo muslimana. Džamije su relativno pune, naročito džumom i na dženazama. Žalosno je da musliman godinama na namazu ponavlja Allahov govor – Njegove riječi kao što su u surama Fatiha, Ihlas, Felek, Nas, Leheb, Asr, Tekasur, Duha, Inširah, Kewser, a ne znaju ništa o njima. O čemu one govore? Šta one hoće? Koje su pouke i poruke tih sura? Kako ih konkretno primjenjujemo u svom životu?

Kur'an se ne može preko noći primijeniti u djelo. Nekada samo jedan ajet da bi uticao na čovjeka i promijenio navike koje su ukorijenjene u njemu potrebno je jako dugo vremena. Preko 6200 ajeta ima u Kur'anu, a to je preko 6200 stavova i navika.

Shvatamo sada da je potrebno jako dugo da bi se Kur'an stacionirao u našim srcima. Pa nije ni čudno, jer Poslaniku i ashabima, po Allahovoj odredbi, trebalo je 23 godine, i to najbrže i najidealnije što je moguće da se izvede. Ako bi mi pošli stopama ashaba, nama bi sigurno trebalo puno više od 23 godine! Možda 50 godina, možda 100 godina, možda i više…

Omladinci naši dragi odslušaju par predavanja, pokupe najškakljivija pitanja i proglase sebe za velike znalce, jer ne razumiju princip postepenosti!

Nakon što se složimo da ćemo se baviti problematikom života po prioritetima, krenuvši od mekanske da've, potrebno je složiti se da treba sve teme skloniti po strani i fokusirati se na kur'anske teme i rješevati jedan po jedan problem – stepen po stepen, sve dok ne stignemo na vrh!

Princip razumijevanja prioriteta

Allah dž.š. nam je dao Kur'an kao uputstvo za pobjedu u trci koja se zove život. Ko god želi pobjedu bez primjene jasnih uputstava koje je dao Kreator, kroz neku manipulaciju ili korupciju, rizikuje da bude veliki gubitnik na kraju.

Neće pobijediti nijedan pojedinac dok mu životni prioriteti ne budu jedino kur'anski prioriteti. Hoćemo muslimana koji govori najviše ono što Kur'an govori. Koji radi najviše ono što Kur'an podstiče da se radi. Koji malo radi ono što Kur'an malo podstiče, a koji zanemaruje ono što Kur'an zanemaruje!

Razumijevanje prioriteta je lekcija koja se jako malo uči, a vrlo često mladi muslimani koji su prigrlili vjeru i ne znaju za ovu granu Šerijata i misionarstva, te budu podložni zapasti u razne pokrete štetnog djelovanja ili ne daj Bože u sekte.

Ako ste nekada osjetili, posmatrajući sebe i druge, da je islam težak, znajte, nedostaje vam ovaj princip.

Princip umjerenosti – srednjeg puta

Nakon što smo se složili na principima prioriteta i postepenosti, potrebno je obratiti pažnju na princip umjerenosti – srednjeg puta. Kada god budemo rješavali jednu stepenicu, ne smijemo dozvoliti da skrenemo udesno ili ulijevo, pa da padnemo sa te stepenice u provaliju! Stepenište kojim se krećemo nije obično stepenište. To je Pravi put pun izazova, avanture i zanimljivosti.

Princip zaustavljanja propadanja i unapređivanja zatečenog stanja

Kada islam uđe u naše srce, počnemo primjećivati stvari koje ranije nismo primjećivali. U srcu nam se javi žaljenje zašto ranije nismo spoznali ovu najsjajniju ideologiju. Tada se zapali vatra u našim prsima i želimo da svako shvati odmah ono što smo mi shvatili. Zaboravljamo: Allah nije žurio da nas uputi, dao nam je vremena da shvatimo, pa zašto mi požurujemo druge, dajmo im vremena da shvate!

Kada se probudimo iz kome neznanja, prvo što treba da uradimo je da detektujemo činjenično stanje. Može se i na parčetu papira zapisati:

– Da li se psuje Bog i vjerske svetinje?

– Da li se ljudi ismijavaju sa životom poslije smrti?

– Šta ljudi znaju o nevidljivim bićima i kakav odnos imaju prema tome?

– Koliko je poštenje ili nivo korupcije u institucijama?

– Koliko prosječni građanin čita?

– Zna li prosječni građanin da ispravno definiše „sudbinu“? Znamo li mi?

– Da li prosječni musliman klanja redovno?

– Kakav je odnos ljudi prema svom vremenu i zdravlju?

– Kakva je svijest o produktivnosti – rade li ljudi da pokrenu svoj mali biznis ili čekaju jer su „nezaposleni“?

– Poštuju li muslimani svoje svetinje? Šta hodočaste i šta proslavljaju?

– Kako se prosječni građanin ophodi prema porodici, komšijama, gostima, prijateljima?

– Kako izgleda prosječno odjeven musliman i muslimanka?

– Šta prosječni musliman i muslimanka jedu?

– Koliko je prosječni građanin politički i nacionalno osviješćen?

– Žive li muslimani bezbjedni i bezbrižni za svoje sutra?

– Žive li sretno, okruženi porodičnim ambijentom, blagostanjem, baščama, ili žive u konzervi okruženi zagađenim vazduhom, zagađenim moralom i zagađenim životom?

Kada detektujemo činjenično stanje sljedeći zadaci su nam:

– da učimo i istražimo što više sve ono gdje postoje ozbiljni problemi, najmanje godinu dana,

– sljedeće godine ponovo radimo presjek i upoređujemo rezultate sa prošlom godinom,

– tek tada ćemo imati prvu sliku o najoboljelijim dijelovima muslimanskog tijela i bit će potrebno da se pobrinemo za njegovo liječenje.

Ako se ne zaustavi najveća bolest, uzalud liječimo manje prehlade i upale – umrijet će nam pacijent. Ali za tešku bolest je potrebno veliko znanje da bi je izliječili. Mi nemamo vremena da čekamo deset godina, proučavajući znanje da bi počeli da djelujemo, ali također nemamo ni luksuza da dajemo terapije, a pojma nemamo o toj bolesti. Moramo učiti i oprezno, u hodu, djelovati.

Tek kada značajno usporimo propadanje, imamo pravo da krenemo u akciju unapređenja.

Glas islama 283, strana 20-21, Islamijet, Usame Zukorlić