Mozak matematičara radi drugačije od mozgova drugih ljudi

Priroda je ogromna knjiga u kojoj je napisana nauka. Ona je stalno otvorena pred našim očima, ali je čovjek ne može razumjeti ukoliko prethodno ne nauči jezik i slova kojim je napisana. A napisana je ona jezikom matematike. (Galio Galilei)

Mali broj ljudi uspijeva da napreduje od obavljanja prostih aritmetičkih do razvijenih matematičkih operacija i razmišljanja na nivoima apstrakcije koji zbunjuju ostatak svjetske populacije. Naučnici su počeli da istražuju da li mozak matematičara na određeni način prenosi konceptualno mišljenje na viši nivo. Oni su dugo istraživali da li je visoko razvijeno matematičko mišljenje povezano sa onim centrima u mozgu koji obavljaju jezičke operacije ili onim dijelovima koji su zaduženi za prostorno rezonovanje i obradu brojeva. Od bavljenja matematikom, ali i uopće razmišljanja, ljude često „boli“ mozak. U nastavku ćemo analizirati nekoliko istraživanja koja se odnose na ponašanje mozga prilikom različitih zahtjeva.

Istraživači sa Univerziteta u Čikagu izmjerili su moždane aktivnosti 28 odraslih osoba, među kojima je njih 14 pokazivalo znake visoke matematičke uznemirenosti i straha, dok preostalih 14 nije. Svakoj osobi data je serija jezičkih i matematičkih pitanja dok im je mozak bio skeniran. Rezultat je sljedeći: kod onih koji osjećaju visok stepen straha, samo iščekivanje matematičkih zadataka je pokrenulo aktivnosti u dijelu mozga koji reaguje na bol i opasnost. Kada su počeli da rješavaju probleme, bol je nestala. To nas dovodi do zaključka da nije sama matematika bolna, već boli pomisao na nju. Druga grupa ispitanika nije pokazala ovakav odgovor.

Također, tim francuskih naučnika nedavno je došao do zaključka da su u obavljanju matematičkih operacija uključeni drugačiji dijelovi mozga u odnosu na one koji su zaduženi za jednako kompleksne nematematičke zadatke. Tim je koristio funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) kako bi snimio moždanu koru 15 matematičkih stručnjaka i 15 fakultetski obrazovanih ljudi koji nemaju dodirnih tačaka sa matematikom. U toku istraživanja oni su imali zadatak da daju odgovore na 72 pitanja iz oblasti više matematike, kao i na 18 jednako teških pitanja iz drugih nematematičkih oblasti. Istraživači su došli do zaključka da su se samo kod matematičara u obavljanju matematičkih zadataka uključivali pojedini dijelovi mozga koji nisu bili uključeni u toku obrade nematematičkih pitanja. Meri Amalrik, jedan od koautora istraživanja, kaže: „Naši rezultati su pokazali da viši matematički zadaci kod pojedinaca uvode u upotrebu dijelove mozga povezane sa urođenim znanjima brojeva i prostora.“

Ostaje misterija kako se stvara veza između tog urođenog smisla za brojeve i viših matematičkih funkcija. Danijel Ansari sa Univerziteta u Zapadnom Ontariju kaže: „Većina ljudi uspijeva da savlada osnove aritmetike, što znači da svi koriste ove regione mozga  u obavljanju lakših zadataka. Ipak, samo šačica ljudi stigne do usavršavanja viših matematičkih kompetencija.“

Još jedna studija o funkcionisanju mozga kod matamatičara došla je do još jedne zanimljive pretpostavke. Meri Amalrik smatra da mozak matematičara, upravo zbog upotrebe dodatnih zona, slabi i redukuje aktivnosti u vizuelnoj zoni. To znači da moždani resursi, potrebni za obavljanje viših matematičkih funkcija, ujedno iscrpljuju druge kapacitete mozga.

Danijel Ansari, koji nije učestvovao u ovom istraživanju, kaže da je bez obzira na to da li se rezultati ove studije pokažu ispravnim, od velikog značaja činjenica da savremena tehnologija danas obezbjeđuje mogućnosti da odgovorimo na kompleksna pitanja o ljudskom mozgu.

Sve studije ukazuju na to da oni koji se bave matematikom i rješavanjem matematičkih zadataka aktiviraju posebne dijelove mozga koji mu olakšavaju da slike i pojave percipira drugačije od onih koji nemaju priliku ili volju da se uhvate u koštac sa sličnim zadacima.

P.S. Anatomski gledano, mozak svakog čovjeka je isti, ali zavisi koji dio njega ćemo odabrati za korištenje.

Endnotes:

Scientific American Magazine

Danijel Ansari, Neuroscience in Education: The Good, the Bad, and the Ugly, Oxford, 2012.

nationalgeographic.com

Glas islama 284, strana 26, Rubrika: ISLAM U DRUŠTVU, Autor: Muhedin Hadžić