Uticaj društvenih mreža na kulturu obrazovanja

Društvene mreže imaju mogućnost uvesti promjene u model nastavnog procesa. Takvo okruženje, bez obzira da li se radi o osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju, poboljšava komunikaciju i rješavanje problema povezujući različita mišljenja, znanja i stavove učenika, studenata i nastavnika.

Jedan od najrasprostranjenijih i najinteresantnijih fenomena koji je danas prisutan u društvu jeste fenomen društvenih mreža. Riječ je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućavaju raznovrsne vidove komunikacija sa ljudima širom svijeta, ali i mogućnost lične promocije, te besplatnog dijeljenja različitih sadržaja sa drugim korisnicima. U ovom tekstu nećemo tretirati bilo koju od društvenih mreža posebno, već ćemo općenito ukazati na dva aspekta kako one mogu biti korištene u obrazovnom procesu.

Pozitivni aspekt

Društvene mreže predstavljaju izazov u nastavnom procesu svih nivoa obrazovanja, jer su učenicima i studentima gotovo neizostavni dio slobodnog vremena. Sa tehnološkog aspekta predstavljaju online servise koji korisnicima nude besplatnu komunikaciju. Značajan je broj društvenih mreža na internetu, od onih koje se koriste samo za povezivanje među članovima porodice, prijateljima i ljudima koji su udaljeni od nas, preko informativnih, pa sve do akademskih društvenih mreža koje omogućavaju naučnicima da dijele svoja istraživanja sa drugim naučnicima. Društvene mreže predstavljaju sve važniji prostor za saradnju i razmjenu ideja u svakodnevnim životima generacija 21. vijeka. Obrazovanje takvih generacija poželjno je usmjeriti u onom pravcu koji će zadovoljiti njihove potrebe i motivisati ih na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu.

Stoga, društvene mreže imaju mogućnost uvesti promjene u model nastavnog procesa. Takvo okruženje, bez obzira da li se radi o osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju, poboljšava komunikaciju i rješavanje problema povezujući različita mišljenja, znanja i stavove učenika, studenata i nastavnika. One postaju mediji putem kojih se informacije brže šire, oko njih se okupljaju istomišljenici, iniciraju se promjene, širi se pozitivna, ali i negativna misao pojedinca ili grupe. Širenjem informacija dolazimo do pitanja odgovornosti, koje je nezaobilazno ako društvene mreže uključimo u proces obrazovanja. Društveno umrežavanje dovelo je do razvoja zajednica individualnog obrazovanja. Ljudi imaju mogućnost da vode dijalog sa drugim ljudima koji dijele iste interese kao i oni. Jedna od koristi zajednica koje se baziraju na individualnom obrazovanju jeste anonimnost njihovih sadržaja. Međutim, iako anonimnost nije nikada potpuna, ona nudi ljudima da budu objektivniji u ocjenjivanju poruka, kao i da su ravnopravniji u online diskusijama bez obzira na društveni položaj, pol, itd.

Negativni aspekt

Iako smo ranije pisali o pozitivnim stranama upotrebe društvenih mreža na internetu kada je u pitanju obrazovanje, moramo biti jako oprezni. Korisnici društvenih mreža razmjenjujući različite sadržaje, ideje, emocije,… stvaraju javnu sliku o sebi, čime su izloženi i javnoj kritici. Također, slaba sigurnost određenih mreža ostavlja prostor da hakerskim upadom neko drugi kreira javnu sliku o korisniku. Sa psihološke tačke gledišta upotreba ovakvog načina komunikacije i edukacije, pored pozitivnih, može imati i jako negativne posljedice. Momenat u kome je neki sadržaj kojeg je korisnik postavio postao transparentan doveo je do toga da ljudi imaju pravo da iznesu svoj stav o tom sadržaju u vidu „lajka“, komentara ili dijeljenja istog sa svojim prijateljima. Osjećaj manje vrijednosti, pa čak i jedan oblik straha može da se pojavi kao posljedica toga što se mali broj drugih korisnika izjasnio pozitivno ili se nije nikako izjasnio o sadržaju za koji je određeni korisnik uložio napor da ga predstavi u najboljem svjetlu.

Obzirom da većinu sadržaja na internetu niko ne kontroliše i svaki korisnik može postaviti bilo šta, postoji opravdana sumnja u istinitost mnogih članaka, stručnih tekstova, naučnih istraživanja i svega što se može povezati sa obrazovanjem. To predstavalja još jednu opasnost za korisnika. Ukoliko sadržaj koji ima smisla, ali nije istinit učinimo dijelom literature u obrazovnom procesu, rizikujemo da dobijemo generacije pogrešno obrazovanih ljudi, sve dok se ne pojavi neko ko će uvidjeti da je to pogrešno, ali će imati velikih poteškoća da dokaže drugima.

Činjenica je da se društvene mreže sve više koriste i postepeno zauzimaju centralno mjesto u savremenom procesu obrazovanja. Nagon ljudi da koriste mogućnosti koje društvene mreže pružaju sve više počinje da se primjenjuje u obrazovanju da bi se proces učenja prilagodio potrebama učenika i studenata i učinio što interesantnijim za njih. Ovo bi trebalo da navede i profesore da počnu sa većom upotrebom društvenih mreža da bi učenicima i studentima bili dostupniji i učinili dostupnijim materijale za učenje te podstakli diskusije među studentima kako bi gradivo učinili interesantnijim i lakšim za razumijevanje, a u isto vrijeme ih zašitili od učenja sa pogrešnih izvora na internetu.

Glas islama 290, strana 15, ISLAM U DRUŠTVU, Autor: Mr. Muhedin Hadžić- profesor matematike