Ramazan i društvene promjene

Uvod

Mubarek mjesec ramazan se smatra najboljom prilikom za društvene i lične promjene, jer se u imanskojatmosferiovog odabranog mjeseca sve mijenja i formirajuse duše podložne sopstvenom mijenjanju i mijenjanju drugih, kao i društvo podložno jakoj socijalnoj aktivaciji.

Kako god duše bivaju pogođene umorom, pretrpanošću, dosadom i monotonijom isto tako i društva. I kako god su duše, po svojoj prirodi, pripravne da se na njih utiče i da one na druge utiču isto tako društva posjeduju mehanizme da se na njih utiče i da ona na druge utiču.

Bilo koja društvo biva pogođeno bolestima, problemima i poteškoćama koje ga onemogućavaju u napretku i razvoju. Isto tako ono ima kontinuiranu potrebu da se mijenja na bolje. Atmosfera mubarek mjeseca ramazana puno pomaže u prevazilaženju mnogih poteškoća i problema i liječenju mnogih trenutnih društvenih i drugih bolesti.

Zbog svega toga smo u obavezi da iskoristimo odabrani mjesec ramazan za provođenje istinske društvene promjene čime ćemo uzeti učešća u napretku i razvoju zajednice i njenom uzdizanju na stepene napretka, procvata i slave.

 

Znakovi društvenih promjena

Društvene promjene imaju razne dimenzije i znakove i svadruštva imaju potrebu za pozitivnim promjenama koje će pojačati međusobnu povezanost i snagu zajednice. Među ovim znakovima su najvažniji sljedeći:

 

  1. Održavanje i obnavljanje rodbinskih veza

Mubarek mjesec ramazan je odlična prilika da se poveže ono što je prekinuto i pojačaju porodične veze. Održavanje rodbinskih veza je sastavni dio islamskih i ljudskih vrijednosti koje moramo čuvati. Zato islam podstiče na obavezu održavanja rodbinskih veza. Uzvišeni Allah kaže:“ Rođaci su, prema Allahovoj Knjizi, jedni drugima preči.“ (El-Enfal, 75). I kaže Uzvišeni:“O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drúgu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.“ (En-Nisa`, 1).Uzvišeni Gospodar svjetova također kaže: ”I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini.” (En-Nisa’, 36.)

Održavanje rodbinskih veza uz obaveznost donosi mnogobrojne koristi među kojima su najvažnije: spajanje porodica i rodbine, osjećaj duševnog rahatluka, produženje života .. itd., a sve to se reflektira pozitivno na stvaranje kompaktneporodične atmosfere.

S druge strane islam upozorava i zabranjuje kidanje rodbinskih veza. Tako Uzvišeni Allah kaže:“ Zar i vi ne biste, kada biste se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali! (Muhammed, 22).Isto tako Uzvišeni Allah u hadisi-kudsiju kaže: “Onaj ko bude čuvao i pazio rodbinsku vezu, Ja ću njega paziti i čuvati, a ko je bude kidao, Ja ću ga odbaciti.” (Buharija i Muslim). Također se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:“ Neće ući u Džennet onaj koji kida rodbinske veze.” (Buharija i Muslim).

Zato je obaveza vjernika da se posvete održavanju rodbinskih veza i prevazilaženju nesporazuma koji se ponekad dogode i dovedu do njihovog kidanja i okretanja leđa. S toga je mubarek mjesec ramazan izvanredna prilika za održavanje i uspostavljanje prekinutih rodbinskih veza, pojačavanje porodičnih konekcija, i rješavanje razmirica međusobnim komuniciranjem, posjećivanjem i otvorenim i srdačnim nastupom.  A porodične i rodbinske inicijative su poželjne a posebno u ovom odabranom mjesecu pa makar bile i najminimalnije. Tako će poziv na iftar ili sehur  otkloniti mnogaosjećanja prijezira i mržnje u slučaju postojanja rodbinskih razmirica i pojačati rodbinske veze u slučaju nepostojanja unutarnjih konflikata.

Neophodno je da se napravi istinska promjena u porodičnoj komunikaciji u ovom mubarek mjesecu sa povećanjem međusobnog komuniciranja, posjeta i ljubavi. Neophodno je da nas naše dnevne brige, obaveze i poslovi ne zaokupe na uštrb održavanja rodbinskih veza.  Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas, u konačnici, upućuje na najmanji gest kojim se održavaju rodbinske veze a to je selam, Tako je od njega, sallallahu alejhi ve sellem, prenijeto da je rekao:“ Održavajte rodbinske veze pa makar i sa selamom.“(El-Kebair)

Shodno tome mubarek mjesec ramazan treba biti mjesec jačanja unutarnjih odnosa među porodicom i rodbinom čime se uzima učešće u usavršavanju porodične i rodbinske komunikacije što je neophodna promjena u jeku udaljavanja i prekidanja odnosa među ljudima od kojeg pati današnje društvo.

 

  1. Društvena komunikacija

U ovom vremenu su ljudi počeli osjećati da imaju pono posla i obaveza i svako je zauzet svojim halom i porodicom. Često čujemo riječi: zauzet sam, kao opravdanje za odsustvo od društva ili vršenja bilo kakve uloge ili zadaće u društvu uopće.

Ali mnoštvo obaveza i prioriteta se ne treba ispriječiti između nas i društvene komunikacije sa ljudima, jer je čovjek po svojoj prirodi društveno biće i ne može se odreći komunikacije sa ljudima. Uprotivnom će oboljeti od mentalnih i socijalnih bolesti uzrokovanih njegovim udaljavanjem iz društvenih krugova.

Bolest usamljenostii otuđenja od ljudi je postala jedna od socijalnih bolesti koje su se širile, i to je ono na što treba posebno obratiti pažnju, jer ako ova bolest uzme maha to će dovesti do ogromne štete u strukturi i snazi društva.

Upute i oporuke islama neprestano potvrđuju potrebu za međusobnom komunikacijom, posjećivanjem i upoznavanjem među ljudima. Uzvišeni Allah kaže:“ O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.“ (El-Hudžurat, 13), a upoznavanje se ne može dogoditi bez komuniciranja i miješanja sa drugim ljudima.

Jedana od dokazadruštvene komunikacije je međusobno posjećivanje među ljudima, jer posjeta usađuje ljubav . Isto tako posjećivanje sa sobomdonosibolje upoznavanjei kontinuirano potpomaganje.

Jedna od potvrda društvenog komunikacije je uzimanje učešća u radosnim i tužnim okupljanjima vjernika i prisustvo na javnim svečanostima.

Mubarek mjesec ramazan je najbolje vrijeme za pojačavanje društvene komunikacije i stalno uzimanje učešća sa ljudima na privatnim i javnim svečanostima. Naša je obaveza da oživimo ovu islamsku vrijednost nakon što je počela postepeno isčezavati u odnosu na stepen na kojem je bila prije toga zbog promjena koje su se desile u našem savremenom načinu života.

 

  1. Socijalna solidarnost

Jedna od glavnih odlika snažnog i konherentnog društva jeste socijalna solidarnost koja znači pružanje ruke pomoći nemoćnima: siromasima, siročadima i bolesnima od strane bogatih imajući u vidu da u svakom ljudskom društvu postoje ljudi koji nisu u mogućnosti da udovolje svojim osnovnim materijalnim – a možda i moralnim– potrebama.

Post je širokauvertira za ostvarenje značenja socijalne solidarnosti. Kada osoba koja posti osjeća glad i žeđ, onasuosjeća sa stanjemprava lišenih, muftačnih inesrećnih siromaha, oskudnih i raseljenih lica koji nisu u mogućnosti da od sebe odagnaju gorčinu gladi i žeđi. Zbog toga postač hrli da ih utješi i pruži im svaku vrstu dobročinstva, budući da ga je post odgojio i da se njegovo imansko ubjeđenje povećavačime mu je duša postala predmet stalnog nadahnuća i opskrbe.

U izvorima islama nalazimo bodrenje i podsticanje na pomaganje i podupiranje siromaha, siročadi, muftačnih, ugroženih, onih sa posebnim potrebama i bolesnih. Tako Uzvišeni Allah kaže:“Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allahabojeiružnihpostupakaklone.”(El-Bekare, 177). A Allahov posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:“ Ja i skrbnik siročeta ćemo biti u džennetu kao ova dva prsta – pa prispoji kažiprst i srednji prst.“ (Buharija, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi).

Socijalna solidarnost je veoma bitna jer ona iskorjenjuje siromaštvo, neznanje i bolest. Pomaganje siromasima i muftačnima i obezbjeđivanje njihovih osnovnih potreba poput jela, pića, odjeće, kuće i sklapanja braka se ubraja u osnovne potrebe koje moraju biti prioriteti u humanitarnom djelovanju.

Allahov dar vjerniku u ovom odabranom mjesecu je da pomogne u olakšanju poteškoća sa kojim se suočavaju siromsi, muftačni, siročad i ugroženi. Od Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se prenosi da je rekao:“ Svaki je musliman dužan podijeliti sadaku.” (Muslim).IstovremenoAllahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče na udjeljivanje siromasima i ugroženima pa kaže:“ “ Allah će vjernika koji nahrani gladnog vjernika nahraniti džennetskim plodovima. Allah će vjernika koji napoji žednoga vjernikanapojiti najljepšim džennetskim napitkom na Sudnjem danu. Allah će vjernika koji odjene oskudno odjevenog vjernika odjenuti sa džennetskom odjećom.” (Tirmizi). Isto tako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:“Najbolja sadaka je sadaka u ramazanu.” (Tirmizi)

Pažnja prema siromašnima i muftačnima u ovom odabranom mjesecu, njihovo materijalno i moralno pomaganje, i ispunjavanje nekih njihovih potreba, je jedno od najboljihdjela i najplemenitijih osobina koje insan može obaviti i posjedovati.

Također, da pozovemo siromašne i muftačnena iftar je jedan od postupaka koji se poželjniu islamu. Plemeniti Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko u njemu priredi iftar i nahrani postača, biće mu to uzrokom za oprost grijeha i oslobađanje od vatre.“ ( Ibn Huzejme). Također je dobro osigurati pomoć za siromašne u mjesecu posta ili im obezbijediti ono što im treba.Sveovo su dobra djela koja supoželjnau islamu.

Kada se postigne potpuna društvena solidarnost društvo će uživati stabilnost i socijalnu sigurnost i svi će se osjećati sretno, a stubovi društvene strukture će se ojačati.

 

  1. Socijalno davanje

U mjesecu ramazanu, iskreni vjernici se natječuu davanju i humanitarnim akcijama, obavljaju velikih društvenih uloga i preuzimaju islamske i društvene odgovornosti, jer se djela u mjesecu ramazanu primaju i udvostručuju: Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, je rekao: „Allahov Poslanik, sallalahu aalejhi ve sellem, je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u ramazanu“! A Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,govori i o udvostručenju djela u ovom mubarek mjesecu i kaže :“ Ko obavi farz u njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu.“ ( Ibn Huzejme)

Naše društvo je, kao i svako drugo društvo, u stalnoj potrebi za javnim socijalnim davanjem od strane svih svojih članova, čime svako od nas može doprinijeti dijelu procesa društvenog napretka i razvoja. Društvu su potrebni ljudi koji rade više nego što govore, iniciraju akcije više nego što kritikuju inatječuse u davanju više nego u bježanju od odgovornosti.

Ramazan je važna prekretnica u našem društvenom životu prema promjenama na bolje i nošenju tereta društvene odgovornosti. Društvo pati od starih i novih problema i kriza i važno je razmišljati o njihovom rješavanju umjesto negativnog gunđanja i pasivnog nezadovoljstva, što ne rješava nikakav problem, već ga produbljuje. S toga je potrebno da napravimo stvarnupromjenu u našem društvenom usmjerenju tako što će svaki član zajednice pružiti usluge, energije i talente koji će se naposljetku utopiti u krug društva da osvijetlimo put kako bi zajednica istinski napredovalana različitim poljima.

 

Mjesec promjene

Trebamo pretvoriti mubarek mjesec ramazan u mjesec promjene u svemu: u našem privatnom životu ijavnom djelovanju i produbiti vrijednosti komunikacije, solidarnosti i socijalnog davanja u svakom kutku našeg društva, u svakoj njegovoj dimenziji,u bilo kojem mogućem obliku i na bilo koji mogući način. Ono što je važno je društveno dostignuće i realizacija promjena na bolje kako bi se izgradilo napredno i civilizirano društvo.

Glas islama 296, strana 12-13, autor: Nedžad Redžepović