Islamskoj zajednici nema napretka dok je sadaka glavni prihod finansiranja administracije

Pored bosanko-hercegovačkih muftijstava, kandidat za reisu-l-ulemu dr. Muamer Zukorlić svoj program predstavio je i u Islamskom centru u Zagrebu, 8. oktobra 2019. godine, gdje ga je sa članovima izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme iz ovog Mešihata dočekao muftija dr. Aziz ef. Hasanović.
Postizanje sveopćeg jedinstva jedan je od primarnih ciljeva na kojem trebamo raditi u budućnosti, poruka je kojom je kandidat Zukorlić otpočeo svoje izlaganje. Jedinstvo unutar granica jedne države je nužno jedinstvo, ističe Muftija, ali pravo jedinstvo je ono izvan granica BiH.
“Ustavno-pravno usaglašavanje jedinstva je najlakši dio. Mnogo je teže usaglasiti suštinsko jedinstvo u osjećaju i svijesti. Ova kandidatura je prvi korak u tom pogledu, svojevrstan test. I vidite da ni to ne ide baš lahko – prihvatiti da kandidat izvan BiH može biti punopravni kandidat za reisu-l-ulemu. Ono što je bila naša žrtva, skupo plaćena u problemima sa Beogradom, upravo zbog tog jedinstva sa BiH, fakturisana nam je u Bosni: ‘Pa čekajte, što se svađate?’ Ali mi smo pokazali da imamo najviši stepen svijesti prema jedinstvu” – poručio je Muftija.
Svojom prednošću muftija dr. Zukorlić smatra to da je u ovu „trku“ ušao do kraja ozbiljno, sa iskrenim i čistim namjerama da uradi šta je do njega, bez imalo grča ili straha od ishoda, te da teret odlučivanja da li treba ili ne biti reisu-l-ulema prebaci na biračko tijelo, uz opasku da je, obzirom na povlačenje dvojice kandidata, njegovom kandidaturom spašen legitimitet izbora.
“Ja sam u svakom muftijstvu govorio najmanje sahat vremena. To je ogroman materijal koji predstavlja dobro istančan i originalan koncept. Kao što vidite, ja nisam kandidat kojem neko može reći: ‘Kandiduj se. Raskandiduj se.’ To znači puno i to je još jedan benefit koji smo dobili mojom kandidaturom, koji spašava legitimitet izbora” – kazao je on.
Sloboda je od izuzetne važnosti, ona sloboda od političkog uticaja, sloboda misli i djelovanja, kao i sloboda izbora.
Ne baš dobar odnos Islamske zajednice prema bivšim muftijama i reisu-l-ulemama mrlja je koja se pod hitno treba očistiti.
“Ta dominacija administracije u zadnjih sedam godina u Islamskoj zajednici nije slučajnost, niti greška. To je koncept koji je uvezen iz nekih profanih struktura spolja. To vodi nekoj vrsti deulemizacije Islamske zajednice“ – kaže Muftija i dodaje da smo već loše rezultate toga vidjeli kroz kadrovanje i dodao da Islamskoj zajednici nema napretka dok je sadaka glavni prihod finansiranja administracije.
„Zapamtite, za 10 ili 20 godina, kada neko bude istraživao bruku odnosa prema bivšem reisu-l-ulemi, prema bivšim muftijama, ta fleka se ne može nikada pokriti, ni moralno ni duhovno” – kazao je on.
Islamska zajednica u BiH ima najviše kapaciteta da bude lider islama u Evropi, ali sa ovakvim mentalitetom vođstva, smatra Muftija, gotovo i da nema šansi. Islamskoj zajednici, završava Muftija, potrebna je svježina u vođstvu, te aktivnije djelovanje unutar zemlje, ali i vani na međunarodnom planu i dijaspori.
Nakon zvaničnog dijela uslijedila su pitanja prisutnih članova biračkog tijela. Poslije Zagreba, kandidat za reisu-l-ulemu muftija Zukorlić obići će i Mešihat IZ-e u Sloveniji, gdje će u Ljubljani razgovarati sa članovima izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme.
Izbori za reisu-l-ulemu za naredni sedmogodišnji mandat održat će se u subotu 12. oktobra 2019. godine u Sarajevu.