Da li je vrijeme za implementaciju principa halal ekonomije

Islam kao religija daje sveobuhvatnu uputu za čovjekov prolazni život, pa tako u izvorima islama pronalazimo i uputstva za ono što mi danas nazivamo ekonomija. Halal ekonomija se sažima u tome da je život na ovome svijetu prolazan i da se ukoliko se živi, posluje i radi na ovome svijetu prema islamskim propisima najvažnija (vječna) korist može očekivati na budućem boljem i vječnom svijetu.

Smisao ekonomije jeste da bude zadovoljan pojedinac, obitelj, društvo, kao i cjelokupna privreda. Kako postići ovo sveopće zadovoljstvo stalna su pitanja koja sebi postavljaju sve države svijeta, a posebno sada kada se nalazimo u pandemiji virusa koji je već prouzrokovao nesagledive ekonomske posljedice globalno. Moderni način života u općoj globalizaciji i utrci za sticanjem i gomilanjem profita dokazano direktno utiču na čovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost, raspoloženje i općenito cjelokupan način života. Islamski propisi od čovjeka traže pravednu i pravičnu raspodjelu dobara na način da se izbjegnu situacije kojima i danas svjedočimo da primjerice na jednoj strani imamo ljude koji se prejedaju i žive u izobilju, a s druge strane djeca umiru od gladi.

Ovih dana svjedoci smo različitih mjera koje poduzimaju vlade diljem svijeta kako bi spasile privredu. U ovom kratkom tekstu ćemo se osvrnuti na halal ekonomske mjere koje se predlažu trajno. U ekonomskoj krizi koja se upravo događa i koja je pred nama, rizik i teret moraju preuzeti svi (države, banke, fondovi, poduzeća, pojedinci…). Ne smije se dozvoliti da teret ekonomske krize isključivo padne na leđa država i građana, odnosno da se rješenja i mjere donose prema postojećim pravilima finansijskih institucija.

  1. Oprost dugova: U određenim slučajevima kada pojedinac ili poduzeće ne može vraćati svoje dugove iste treba oprostiti/otpisati, stoji u islamskim propisima. Također, jedan od scenarija koji je moguć ukoliko ova globalna kriza dugo potraje jeste resetiranje dugova jer se dugovi neće moći vraćati.
  2. Zaduživanje: Nakon otpisa dugova, kako bi spasile svoje privrede države i preduzeća će se morati dodatno zaduživati kod domaćih i međunarodnih finansijskih institucija. Ovo zaduživanje bi trebalo biti beskamatno, tj. rizik u ovom slučaju kako je i propisano islamskim bankarstvom moraju preuzeti i finansijske institucije. Sva buduća kreditiranja poduzeća trebaju također biti beskamatna, tj. banke i preduzeća trebaju dijeliti rizik i dobit zajedno. Prema trenutnim najavama, finansijske institucije se neće odricati kamata nego će eventualno uvesti na određeno vrijeme moratorij na otplatu kredita. Zapravo, vlasnici novca, s obzirom da posjeduju traženi novac, ne bi trebali zloupotrebljavati svoj poseban položaj. Islamsko bankarstvo ukazuje da treba dijeliti resurse kroz spajanje vlasnika kapitala i kreativnih pojedinaca.
  3. Ulaganja: Najveća ulaganja trebaju se usmjeriti prema poljoprivredi, prehrambenoj industriji, zdravstvu, nauci i obrazovanju, jer ovih dana smo svjedoci koliko je značajna proizvodnja hrane te razvoj nauke važan s obzirom da većina svjetske populacije očekuje vijest da je pronađen lijek ili vakcina za sveprisutni virus. Razvoj nauke u islamu se izuzetno ističe jer prva Božija objava je bila IKRE – uči, čitaj, proučavaj, naučavaj, dok se sa druge strane čovjek podstiče na zemljoradnju kako bi se mogao prehraniti te se traži da se zasadi biljka čak i kada bi nastupio Sudnji dan.
  4. Sadaka: Ona je univerzalni pojam dobročinstva -darivanje svog imetka, lijepe riječi, osmjeha potrebnima kojih, nažalost, imamo jako puno na svijetu, a nakon ove krize bismo mogli imati još više. Upravo nam kriza u kojoj se sada nalazimo pokazuje koliko se dobročinstva čini svaki dan, da imetak, zapravo, nije bitan nego je najvažniji ljudski život i dostojanstvo.

Halal ekonomija predstavlja simbiozu individualnog i kolektivnog interesa, jer ako društvenoj zajednici nije dobro (siromaštvo = nema tržišta za prodaju; nedostatak sigurnosti = strah za imetak, itd.) tada ni pojedinac ne može uspjeti.

Dakle, halal ekonomija poštuje individualna ekonomska prava, uz usmjerenje ka maksimiziranju društvene koristi i općeg interesa, olakšavanju života drugima, njihovih teškoća te prednost prema društvenoj koristi.

Svakako, ne smijemo zanemariti činjenicu da su sve usluge u halal bankarstvu i finansijama dostupne svima bez obzira na odrednicu u životu, što pokazuju primjeri poslovanja banaka u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Stoga, na nama je svima da razmišljamo i djelujemo proaktivno za bolje sutra.

Glas islama 303, strana 17, ISLAM U DRUŠTVU, Doc. dr. sc. Aldin Dugonjić