O zekatu i sadekatu-l-fitru

Koji je smisao davanja zekata?

Zekat je jedan od pet osnovnih temelja vjere islama, koji je Uzvišeni Allah propisao druge godine po Hidžri, čijim izvršavanjem musliman potvrđuje pokornost svom Stvoritelju i Gospodaru, Darivatelju svih blagodati u kojima čovjek uživa na ovome svijetu, Kojem će se vratiti, pred Njega stati i odgovarati za sve svoje postupke, kao i za odnos prema Darivatelju blagodati, da li je bio zahvalan Gospodaru ili nezahvalan. Važnost zekata za muslimana dovoljno potvrđuje činjenica da ga je Uzvišeni u Kur'ani Kerimu spomenuo na 30 mjesta, od toga 28 puta zajedno sa namazom, što ukazuje na neraskidivu vezu ova dva propisa, a namaz je stub vjere. Zekat, imajući u vidu njegovo značenje – berićet, čišćenje, unapređenje – čisti i liječi dušu davaoca od: škrtosti, pohlepe, pretjerane ljubavi prema dunjaluku, čuva, čisti i uvećava imetak, potvrđuje zahvalnost prema Allahu dž.š., navikava čovjeka na dijeljenje na Božijem putu, donosi ljubav i poštovanje u zajednici, štiti od zavisti i mržnje, kao što predstavlja temelj ekonomske stabilnosti zajednice i njenog razvoja.

 

Koja je razlika između zekata i sadake?

Uzvišeni Allah u Kur'anu često zekat naziva sadakom, npr. „Uzmi iz imetaka njihovih sadaku (zekat)“ (Et-Tevba, 103); „Doista sadaka (zekat) pripada siromašnima“ (Et-Tevba, 60), što ukazuje da izvorno pojam sadaka ima isto značenje kao i riječ zekat. Međutim, imajući u vidu praktičnu upotrebu ove riječi, posebno kod nas, možemo reći da ipak postoji razlika, tako da riječ zekat označava obavezno i tačno propisano davanje, koje je dužan izvršiti onaj ko ispunjava propisane uvjete, čisteći svoj imetak i izvršavajući obavezu prema Allahu, dok je sadaka neobavezno, dobrovoljno davanje kojim davalac izražava dodatnu zahvalnost na blagodatima i želju da pomogne onima kojima je pomoć potrebna. Stoga, možemo reći da svaki zekat, u suštini, označava i sadaku, dok svaka sadaka nije, niti može zamijeniti zekat. Zato vjernik izdvaja obavezni zekat prema propisima, a uz to koristi priliku da dijeljenjem sadake potvrdi iskrenost svog imana, jer riječ sadaka dolazi od sadeka – potvrditi, od čega je i sidk – iskrenost i istinitost.

 

Može li porez i razna druga obavezna davanja zamijeniti zekat?

Porez niti bilo koje drugo davanje koje čovjek ima ili izvršava prema državi ili nekoj drugoj strani ne može zamijeniti, niti davaoca osloboditi zekata, jer je za ispravnost zekata uslov da se izvrši u tačno određenoj visini, kao i da se usmjeri, posredstvom nadležnih organa Islamske zajednice, u tačno naznačenu namjenu. Tamo gdje se ovo dvoje, ili jedno od njih ne ispuni, nema zekata ili nema potpunog zekata.

 

Može li se zekat izdvojiti prema procjeni davaoca?

Visina obaveznog zekata ili količina onoga što će se izdvojiti na ime zekata ne zavisi i ne može zavisiti od volje ili procjene obveznika ili davaoca, već od količine imovine koju posjeduje. Tako će svako onaj ko želi izvršiti obavezu zekata na svoj imetak izdvojiti shodno količini imetka koji posjeduje, to jest propisani procenat od 2,5% ukoliko se radi o novcu, zlatu, srebru, trgovačkoj robi, ili više od toga ako je u pitanju neka druga vrsta imovine na koju se izdvaja veći procenat. Ukoliko čovjek koji daje zekat ne obrati pažnju da njegova obaveza bude izvršena u potpunosti, onda mu ni ibadet koji vrši nije potpun, već je manjkav, kao npr. kada bi neko ko obavlja podne namaz umjesto četiri rekata farza obavio manje od toga, što bi ispravnost ovakvog namaza dovelo u pitanje.

 

Da li davalac zekata može lično usmjeriti svoj zekat onome kome on želi?

Ukoliko se temeljno analizira propis zekata, vrijeme i način njegovog propisivanja, primjer kako je Poslanik a.s. organizirao primjenu ovog propisa, doći će se do zaključka da je zekat institucionalni ibadet, gdje je, na prostoru gdje postoji organiziran vjerski život, ozbiljna i povjerljiva Islamska zajednica sa poglavarom svih muslimana na čelu, obaveza davaoca da izdvoji propisani zekat iz svog imetka i usmjeri ga u fond za zekat Bejtu-l-mal, nakon čega će nadležni organi Islamske zajednice, prema prioritetima svoga vremena i situacije, odrediti kojoj kategoriji korisnika zekata će koliko pripasti. Dakle, iz prethodnog se može zaključiti da nije dozvoljeno da pojedinac preskače i izražava neposlušnost vjerskom poglavaru i zajednici u pogledu raspodjele zekata, jer je to suprotno Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika a.s. Uzvišeni Allah u Kur'anu, obraćajući se Muhammedu a.s., kaže: “Uzmi iz imetaka njihovih zekat“, stavljajući mu u dužnost uzimanje i raspodjelu, što je Poslanik a.s. i  učinio, tako da je imenovao sakupljače zekata koji su obilazili osobe, vlasnike imetka, obračunavali procenat obaveznog zekata, uzimali i Poslaniku a.s. donosili prikupljena sredstva, koja je on kasnije, prema kur'anskim uputama, dijelio. Postupanje pojedinaca u našem vremenu suprotno praksi Allahovog Poslanika a.s. i suprotno stavovima vrhovnih organa Islamske zajednice i fetvama vrhovnih vjerskih autoriteta dovodi u pitanje ispravnost ovog propisa. Svi oni pojedinci među „ulemom i šejhovima“ našeg vremena koji to zagovaraju i dozvoljavaju, pokazuju neodgovoran odnos prema zajednici, te zbog ličnog, sitnog interesa ili sujete i animoziteta, podrivaju njene temelje stabilnosti, što je jasan dokaz njihove lične nezrelosti, nerazumijevanja, ili jednom riječju neznanja.

 

Da li je obavezna dati zekat osoba koja je nekome dužna?

Jedan od uslova obaveznosti zekata jeste da davalac nije prezadužen, to jest da ima obavezu izmirenja duga prema drugoj osobi ili više njih. U tom slučaju, prednost se daje izmirenju duga u odnosu na izdvajanje zekata, tako da će vlasnik imetka biti slodoban od zekata sve dok njegove obaveze prema ljudima za tu godinu obuhvataju cijelu imovinu ili čine da ono što preostane bude manje od nisaba. Ukoliko se desi da čovjek ima dug u određenom iznosu, čija je dinamika izmirenja podijeljena na duži vremenski period, što je potvrđeno ugovorom, onda će u tom slučaju gledati na iznos za tu godinu, a ne cjelokupni dug. Na primjer, ukoliko neko podigne beskamatni kredit ili uzme zajam kod nekoga u iznosu od 20.000 eura, za koji se obaveže da će mjesečno vraćati po 500 eura, koji može isplaćivati na rate ili će na kraju godine isplatiti 6000 eura, to je iznos na koji je oslobođen od zekata. Ono što su obaveze za narednu godinu neće se uračunavati u iznos koji je oslobođen zekata, već će se na taj dio izdvajati zekat. Dakle, u koliko osoba posjeduje 15.000 eura, od kojih je 6.000 eura njen dug za tu godinu, a ostatak, ili 9.000 eura ono što preostaje, onda će biti oslobođena zekata na iznos duga, dok će na drugi iznos, to jest ono što preostaje, izdvojiti 2,5% na ime zekata i tako će postupati za svaku narednu godinu dok se dug u potpunosti ne izmiri.

 

Kako se daje zekat na zlato i srebro?

Zlato i srebro su dvije vrste imetka koje je Uzvišeni Allah spomenuo u Kur'ani Kerimu, zaprijetivši njegovim vlasnicima žestokom kaznom ukoliko ih ne budu čistili zekatom: „Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne dijele ih na Božijem putu navijesti bolnu patnju. Na dan kada se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. – Ovo je ono što ste za sebe zgrtali, pa zato iskusite kaznu za ono što ste gomilali!“ (Et-Tevba, 34-35) Što se tiče propisa izdvajanja zekata na zlato i srebro, oni su veoma jasni. Svaki musliman koji ispunjava uslove zekata, a posjeduje količinu zlata veću od nisaba, a to je 91,6 grama (20 zlatnika) ili srebra veću od 642 grama (200 dirhema), dužan je izdvojiti 2,5% od ukupne vrijednosti na ime zekata. Također, onaj ko posjeduje količinu novca u granici nisaba zlata ili srebra, ili više od toga, dužan je izdvojiti na ukupnu količinu novca 2,5%. Nisab za ovaj Ramazan, to jest hidžretske 1441. ili 2020. godine iznosi 4.610 eura, tako da svi oni koji posjeduju novčani iznos u ovoj granici ili više dužni su izdvojiti zekat. Ukoliko vlasnik zlata, srebra i novca ne dostiže nisab pojedinačno u spomenutim vrstama imetka, a dostiže kada se oni saberu i sastave, izdvojit će zekat na ukupnu vrijednost ove tri vrste imetka.

 

Da li se daje zekat na zlatni i srebrni nakit?

Poznato je da se zlato i srebro mogu koristiti kao bogatstvo, nakit ili simbol bogatstva, kao na primjer da se od ova dva plemenita metala naprave određene stvari ili ukrasi koji se koriste u kući, poput pribora za jelo, hemijskih olovaka, ukrasnih kutija, naočara, satova, telefona, pozlaćenih automobila itd, što se nekada može vidjeti. Ukoliko se zlato koristi kao bogatstvo, to jest čuva njegova vrijednost, onda se jasno izdvaja zekat na njega. Ukoliko se koristi kao simbol bogatstva, također se mora izdvojiti zekat na vrijednost na takvo zlato, kao što će se obavezno izdvojiti zekat na zlatni nakit koji koriste muškarci, kršeći propis o zabrani nošenja zlata. Što se tiče ženskog nakita, ukoliko se radi o velikoj količini, primjer nevjesta sa vašara koje na sebi nose zlatnog nakita u vrijednosti nekoliko desetina hiljada eura, onda će se i na tu vrstu obavezno izdvojiti zekat. Međutim, ukoliko se radi o manjim količinama zlatnog i srebrnog nakita koji žena koristi, većina islamske uleme kaže da je on oslobođen zekata, jer nema jasnih dokaza koji ga propisuju, a logično, ukoliko bi se žena obavezala na davanje zekata, a ne bi posjedovala druge imovine, morala bi iz godine u godinu prodavati dio nakita kako bi izdvojila zekat, što bi doprinijelo da za određeno vrijeme izdvajanje zekata uzrokuje pad ukupne količine ispod nisaba.  Ulema hanefijskog mezheba ne pravi razliku između vrsta ženskog zlatnog i srebrnog nakita, jer nema dokaza koji ženu oslobađaju od obaveze izdvajanja zekata i propisuje ga, bez obzira na prethodne posljedice koje može uzrokovati. Zaključak je da svaka žena koja želi da svoju savjest, po ovom pitanju, u potpunosti smiri može izdvojiti zekat na zlatni i srebrni nakit, te da će onaj ko ga izdvoji dobiti nagradu od Uzvišenog Allaha, koje će biti lišen onaj ko ne izdvoji zekat.

 

Kako se izdvaja zekat na trgovačku robu?

Obaveza zekata obuhvata i trgovačku robu, bilo da je riječ o prehrambenim i drugim proizvodima ili nekretninama i drugim vrstama imovine kojom se trguje. Način na koji se izdvaja jeste da trgovac (vlasnik) izračuna realnu prodajnu vrijednost trgovačke robe i na ukupni iznos izdvoji zekat od 2,5%. Od ukupnog iznosa trgovačke robe odbit će se dugovi trgovca koje ima prema dobavljačima i druge materijalne obaveze, tako da na iznos koji je njegova obaveza prema nekome drugome neće izdvajati zekat.

 

Kako se izdvaja zekat na poljoprivredne proizvode?

Shodno sunnetu Poslanika a.s., na sve poljoprivredne proizvode koji se uzgajaju i donose korist uzgajivaču dužnost je izdvojiti zekat, i to prema sunnetskom pravilu da se na ono što se navodnjava (natapa) prirodnim putem izdvaja 10%, dok će se na ono što se navodnjava vještačkim putem izdvojiti 5% od ukupnog prinosa poljoprivredne kulture. Dakle, iz sunneta Poslanika a.s. se zaključuje da trud koji čovjek ulaže kako bi povećao prinos kulture ima svoju vrijednost, te da se u tom slučaju smanjuje obavezni procenat izdvajanja sa 10% na 5%. I u ovom slučaju, kao i kod trgovačke robe ili bilo koje druge imovine, obaveza izdvajanja zekata odnosi se na onaj dio čiste dobiti, koja nije dio duga prema nekome. Što se tiče nisaba, ili granice koja ukoliko se dostigne mora se izdvojiti zekat, hanefije smatraju da je na sve ono što je višak od osnovnih životnih potreba vlasnika i njegove porodice obavezno izdvojiti zekat.

 

Kako se daje zekat na stoku?

Da bi obaveza izdvajanja zekata na stoku stupila na snagu potrebno je da se radi o onoj koja je više od pola godine na ispaši, da se sama hrani i da se ne koristi za rad. Na sitnu stoku, ovce i koze, zekat se izdvaja na sljedeći način. Onaj ko posjeduje 1-39 ovaca ili koza oslobođen je davanja zekata, a kada broj dostigne 40-120 izdvaja 1 ovcu. Od 121-200 izdvajaju se 2 ovce. Od 201-399 izdvajaju se 3 ovce. Od 400-499 izdvajaju se 4 ovce, a potom će se za svako povećanje za stotinu povećavati još po jedna ovca na ime zekata koji se izdvaja. Kod krupne stoke (krave, bivolice) prvi nisab je 30, što znači da oni koji posjeduju manje oslobođeni su zekata. Od 30-39 izdvaja se 1 grlo od jedne godine, od 40-59 1 grlo od dvije godine, od 60-69 izdvajaju se 2 grla od jedne godine, od 70-79 izdvajaju se dva grla (1 od jedne godine i 1 od dvije godine), iz čega se zaključuje da se na broj stoke od 30 dodaje po 1 grlo od jedne, a za povećanje od 40 po 1 grlo od dvije godine. Onaj ko ne posjeduje nisab u pojedinačnoj vrsti stoke neće ih sabirati u pogledu izdvajanja zekata, kao što je slučaj kod zlata, srebra i novca, jer se u ovom slučaju radi o različitim vrstama imetka. Što se tiče stoke koja se stalno ili tokom većeg dijela godine hrani od strane vlasnika (farme) na nju se ne izdvaja zekat, ali će se zekat izdvojiti na dobit od njenog uzgoja, bilo da je riječ o prodaji stoke ili o prodaji dobijenog mlijeka. U svim ovim slučajevima izdvojit će se 2,5% od dobiti.

 

Kako se daje zekat na dionice ili akcije?

Osoba koja posjeduje određeni iznos dionica ili akcija dužna je izdvajati zekat svake godine na njihovu ukupnu vrijednost u visini od 2,5%.

 

Da li se daje zekat na stambeni ili poslovni prostor, zaradu od slobodnih zanimanja i fabrike?

Obaveza je izdvojiti zekat na poslovni ili stambeni prostor ukoliko se izdaje i donosi profit, i to 2,5 % od neto zarade. Također je obavezan izdvojiti zekat na svoju zaradu i onaj koji se bavi različitim vrstama poslova ili djelatnostima koji mu donose profit, i to po pravilu da na dobit izdvaja 2,5%. Što se tiče zekata na fabrike, proizvedenu robu, ono u čemu je većina uleme saglasna jeste da se od zekata oslobađa materijalna vrijednost same zgrade, mašina i ostalog što se koristi u procesu proizvodnje, već se zekat daje samo na gotov proizvod. Po pitanju izdvajanja na gotov proizvod ulema ima različita mišljenja: jedni smatraju da se izdvaja 2,5% od dobiti, dok savremeni učenjaci poput Jusufa El-Karadavija i njemu sličnih smatraju da se izdvaja 5% ili 10% od zarade, i to 5% od bruto, a 10% od neto dobiti.

 

Koja je svrha izdvajanja sadekatu-l-fitra i da li je svako slobodan izdvojiti visinu po svojoj procjeni i udijeliti kome on želi?

Sadekatu-l-fitr je davanje koje se veže za mjesec Ramazan, konkretno njegov kraj. Utemeljeno je na sunnetu Allahovog Poslanika, koji ga je propisao za sve muslimane, bez obzira na njihovu starosnu dob, a izdvaja ga staratelj porodice za sebe i sve one koje je dužan izdržavati. Njegova svrha je čišćenje posta kako bi se čist uzdigao ka Uzvišenom Allahu i bio primljen. Visina ovog davanja u našem vremenu se određuje na osnovu jednodnevne ishrane čovjeka, što je izvorno u sunnetu Poslanika a.s. i intencija ovog propisa, a ubira se, shodno brojnim fetvama vrhovnih vjerskih autoriteta, reisu-l-ulema i muftija, kao i zekat, od strane nadležnih organa Islamske zajednice i slijeva u Bejtu-l-mal, nakon čega se dijeli prema procjeni i potrebama na terenu. Od korisnika zekata i sadekatu-l-fitra su: islamske odgojno-obrazovne ustanove koje rade na uzdizanju vjere islama i njenog svjetla, u kojima se obrazuju djeca i budući kadrovi Islamske zajednice, od Medrese, Mekteba, Islamskog fakulteta, kao što se iz tih sredstava značajan dio izdvaja posredstvom Centra za humanitarni rad Hajrat kao pomoć siromašnima, kroz vakufske kuhinje, pomoć u izgradnji kuća, liječenje bolesnih, stipendiranje učenika i studenata itd. Shodno prethodno rečenom, a imajući u vidu koristi od organiziranog ubiranja i štetu od „razlijevanja“ sredstava i „razbijanja“ ove akcije, smatram, a to je ranijih godina potvrđeno fetvama reisu-l-uleme i muftije, da je štetno za zajednicu, a samim tim i zabranjeno vaninstitucionalno djelovanje, bilo da je riječ o samoinicijativnom, proizvoljnom izdvajanju i dijeljenju, ili nelegalnom paralelnom ubiranju.

 

Glas islama 304, strana 18-19, Pitanja i odgovori, autor: Rešad ef. Plojović