Uticaj medija na ponašanje djece tokom pandemije COVID-19

Krajem mjeseca marta prošle godine, zbog širenja epidemije virusa COVID-19, sve su škole zatvorene i nastava se odvijala na daljinu do kraja školske godine. U veoma kratkom roku nastavnici i učenici savladali su brojne informatičke vještine, a nastava se odvijala na razne načine: preko moodle platformi, classroom-a, zoom-a, televizije i dr. Svi su se morali privići na promjene koje je korona unijela u njihove živote, pogotovo djeca. Mediji su bili pretrpani informacijama o koroni, o tome kakav je to virus, je li prirodan ili djelo nepažnje ljudskih ruku, koliko je opasan, koliko će građani biti u kućnoj izolaciji itd. Stalni priliv novih informacija i sve strožija ograničenja u životima ljudi izazivali su kod djece, a i odraslih, osjećaj straha, neizvjesnosti i nesigurnosti.

Stručnjaci su savjetovali da se ograniči vrijeme koje djeca provode u društvu digitalnih medija i da se ograniče dnevni razgovori o korona virusu u porodicama, kako bi izbjegla pritiske i uzbuđenja koja škode organizmu. Preporučivali su skretanje pažnje djece na neke optimističnije teme, zatim, da nastavnici ne opterećuju djecu prekomjernim gradivom, da je škola važna, ali da je mnogo važnije kako da porodica što bolje i uspješnije prebrodi nastalu krizu. Neki roditelji su osmišljavali kreativne igrice u kući, neki su stariju djecu uključivali u pripremanje kulinarskih specijaliteta i tako je sve bilo podnošljivije.

Roditelji treba da znaju da se danas veliki dio odgoja njihove djece odvija i putem medija i da, ako se ne potrude da sami pruže neke odgovore djeci, ona će povjerovati u sve što mediji objave. Zato roditelji trebaju češće naći vremena i razgovarati sa svojom djecom, kako bi selektirali kvalitetne informacije i prezentirali ih djeci na najbolji način. Uspješni roditelji i nastavnici su uzori djeci koji im vlastitim primjerom pokazuju kako treba izgledati kritičko razmišljanje, a ako ne znaju odgovor na neka pitanja, znaju na koja pouzdana mjesta ih mogu naći. Tako se dijete bolje prilagođava raznim kriznim situacijama. Istraživanja pokazuju da su subjektivni osjećaji sigurnosti i zadovoljstva važni za blagostanje svakodnevice. Vrijeme pandemije izazvane virusom COVID-19 treba iskoristiti za razvoj odnosa povjerenja među nama, našim članovima porodice, saradnicima i dr. i ne zaboravimo da slijeđenje preporuka stručnjaka od povjerenja može nam pomoći u prevladavanju ove krize.

Često se govori i o uticaju pandemije i na mentalno zdravlje djece. Psiholozi tvrde da je određeni strah starije djece i mladih – anksioznost, ustvari normalna i zdrava funkcija koja nas upozorava na prijetnju i pomaže da djelujemo kako bismo se zaštitili. Maloj djeci treba okupirati um nečim drugim i pokloniti im posebnu pažnju. Poruke koje se proizvode, koriste i prenose  pomoću medijskih platformi predstavljaju medijski sadržaj, kao što su SMS poruke, filmovi, fotografije, televizijski programi, radio programi, videomaterijali,  internet biblioteke i dr. Neki od ovih medijskih sadržaja su korisni za djecu, a neki su namijenjeni odraslima. Zato roditelji i nastavnici moraju upućivati djecu i mlade na medijske sadržaje koji su dobri i posebno njima namijenjeni. Što je dijete mlađe, to bi njegova medijska iskustva trebala biti kraća i primjerenija uzrastu.

I sami novinari su uočili kako je pandemija uticala na povećan broj dezinformacija u javnom prostoru. Više od 80% novinara susrelo se sa dezinformacijama o COVID-19 najmanje jednom sedmično. Ispitanici u ovom istraživanju prepoznali su i neke državne službenike kao izvore dezinformacija o korona virusu, ali najveći broj ispitanika navodi Facebook kao društvenu mrežu koja je iznosila najviše laži i dezinformacija o virusu korona, a danas većina mladih posjeduje Facebook profil.

Nikada se nije pročitalo toliko vijesti, odgledalo video filmova i poslušalo emisija kao prvih mjeseci pandemije. Najjači medijski brendovi u ovom vremenu postali su oni koji su uspjeli da se povežu sa publikom i oni koji su pokazali da su sposobni ispuniti potrebe javnosti. Mediji su dobili mogućnost da prošire svoje usluge i animiraju širu publiku u borbi protiv korone. Kao i u svemu drugom, od velike važnosti za djecu i omladinu je imati pouzdanog i povjerljivog medijskog uzora koji će im biti zvijezda vodilja u kriznim vremenima, poput krize izazvane pandemijom virusa COVID-19. Uticaj medija na ponašanje djece tokom ove pandemije je, kako vidimo, veliki. Svako nošenje „tereta“ trebao bi rasporediti u skladu sa mogućnostima onoga koji ga nosi. U trenucima kad sve postaje neizvjesno i suviše opasno, u skladu sa izrekom: „Nije važno kakav teret nosimo, već kako ga nosimo”, posebno se ističe vjernik koji se uzda u svog Stvoritelja i nalazi smiraj u Njegovoj blizini. On je, ipak, putem nadahnuća i izvora vjere najbolje upućen u to kako se nositi sa određenim nevoljama i iskušenjima.

GLAS ISLAMA 308, STRANA 30, Piše: Doc. dr. Mersada Nuruddina Agović