Vremena u kojima se dove primaju

Uzvišeni Allah odlikovao je jedna mjesta nad drugim mjestima, jedne poslanike nad drugim poslanicima, vjernike nad muslimanima, pa je i tako jedna vremena odlikovao nad drugim vremenima. Njihova vrijednost je zaista veličanstvena zbog toga što Uzvišeni Allah želi da tako bude, a Allahove odluke su velika mudrost i korist za samoga čovjeka.

Dova u praskozorje
Jedno od vremena kada se dova uslišava je i noć kada bude u poodmakloj fazi. Zadnja trećina noći je jedno od najmoćnijih, odabranih vremena, kada Allah uslišava dove Svojim robovima.
Džabir ibn Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „U toku noći postoji jedan čas u kojem musliman zamoli Allaha za neki hajr, bilo da se radi o dunjalučkim ili ahiretskim stvarima, Allah će mu to dati. Ovo važi za svaku noć.” (Muslim, 757)
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Naš Uzvišeni Gospodar spušta se svake noći na zemaljsko nebo kada ostane zadnja trećina noći i govori: – Ko šta moli, da mu udovoljim? Ko šta traži, da mu dam! Ko Me moli za oprost, da mu oprostim!“ (Buhari, 1145)
Budi od onih koji čine dobra djela i odazovi se pozivu Milostivog. Dakle, Allah Uzvišeni u tom periodu noći traži od Svojih robova da Ga mole i podstiče ih na to, jer će On udovoljiti njihovim molbama. Traži od njih da traže šta žele, pa da im On dadne. I traži od njih da ga za oprost grijeha mole, pa da On oprosti Svojim vjernim robovima. Pod traženjem se misli na podsticanje. Možemo zaključiti da je ovo vrijeme odabrano, da musliman mora biti veoma marljiv i ne smije sebi nikako dozvoliti da mu prođe ovo vrijeme, a da ne moli i ne traži nešto od svoga Gospodara, jer je to zasigurno odabrano i blagoslovljeno vrijeme.

Dova između ezana i ikameta
U vremenu između ezana i ikameta dova se također prima. Enes, radijallahu anhu, prenosi da je naš Poslanik, alejhisselam, rekao: „Dova između ezana i ikameta se ne odbija, pa upućujte tada dovu.” (Tirmizi, 212, kaže da je hasen-sahih)
U tom periodu čovjek za sebe treba izdvojiti vrijeme kada će moliti Allaha.
Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Dova između ezana i ikameta se ne odbija, pa zbog toga dovite.“ (Tirmizi, 212)
Ovaj hadis ukazuje na vrijednost dove između ezana i ikameta. Ko bude nadahnut da uči dovu dato mu je veliko dobro i njemu Allah želi uslišati dovu. Dova u ovom periodu je jako pohvalna jer čovjek iščekuje namaz i računa mu se kao da je u namazu, kao što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio, a namaz je stanje gdje se dova prima, jer rob se u njemu obraća svome Gospodaru. Zato musliman ovo vrijeme treba iskoristiti u dovi.
Šejh Usejmin, rahimehullah, je o dovi između ezana i ikameta rekao: „Pritom će čovjek podići ruke i doviti Uzvišenom Allahu tražeći šta god poželi od dobrota ovog i budućeg svijeta.“ (Usejmin, Nurun alad-derb, 2/24)

Dova na kraju posljednjeg tešehhuda, a prije predavanja selama

Uzvišeni Allah je propisao posljednje sjedenje u namazu, u kojem se veliča Gospodar, onako kako Njemu Uzvišenom i priliči. Najbolje riječi koje rob može izgovoriti na ovome sjedenju jesu riječi slave, časti, dostojanstva (Et-Tehijjat) koje pripadaju samo Allahu Uzvišenom i ne priliče nikome drugom mimo Njega. (Ibnul Kajjim, Tajne namaza, 59)
Nakon proučene dove Et-Tehijjatu, propisano je da se donese selam na ostale dobre Allahove robove, a to su oni koje je Allah odabrao. Donošenje selama čini se odmah nakon što se završi sa hvalom, čime se prednost daje zahvali Allahu, a to je saglasno riječima Uzvišenog Allaha: Reci: “Hvala Allahu, i mir robovima Njegovim koje je On odabrao!…“ (En-Neml, 59) (Isti izvor, 64-65)
Nakon što se završi sa donošenjem selama i salavata treba pručiti dovu.
Ebu Umame el-Bahili prenosi: „Neko je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome kada se dova najviše prima, pa je on kazao: – Pred kraj noći i pred kraj obaveznih namaza.“ (Tirmizi, 3499, kaže da je hadis dobar/hasen)
Ibnul Kajjim, rahimehullah, veli: „Ovo se može odnositi i na period poslije selama, a i prije. Naš šejh (Ibn Tejmijje) smatrao je da se odnosi na period prije selama.“ (Ibnul Kajjim, Zadul Me’ad, 1/305)
Muaz b. Džebel, radijallahu anhu, prenosi da mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „O Muaze, ja te uistinu volim, pa ću te posavjetovati. Nemoj propustiti da nakon kraja svakog namaza kažeš: – Allahumme e’inni ‘ala zikrike ve šukrike ve husni ibadetike – Allahu moj, pomozi mi da Ti zikr činim, da Ti budem zahvalan i da Ti iskreno robujem!“
Hadis Muaza b. Džebela nam odslikava jedan novi vid islamske i bratske ljubavi, iz koje proizilazi savjet i uputa na dobro, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, Muazu rekao: „Ja te uistinu volim“, čak se u nekim predajama i zakleo riječima: „Tako mi Allaha, ja te, uistinu, volim“ i ovo je velika počast za Muaza b. Džebela, radijallahu anhu, jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zakleo da ga voli. Onaj ko voli neće savjetovati onoga koga voli osim sa dobrim. Zbog toga mu je na početku Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao ove riječi, kako bi Muaz bio spreman na ono što će mu reći i kako bi to prihvatio, jer mu to dolazi od onoga ko ga voli. Zatim mu je rekao: „Nemoj propustiti da nakon kraja svakog namaza kažeš“, odnosno na kraju svakog propisanog namaza reci: „Allahumme e’inni ‘ala zikrike ve šukrike ve husni ibadetike – Allahu moj, pomozi mi da Ti zikr činim, da Ti budem zahvalan i da Ti iskreno robujem!“ A kraj svakog namaza jeste zadnje sjedenje prije predaje selama, kao što je zabilježeno u pojedinim predajama, da je ove riječi izgovarao prije predaje selama. I ovo je ispravno, jer je pravilo da kada se spomene neki govor ili radnja na kraju namaza, onda ukoliko se radi o dovi dolazi prije predaje selama, a ukoliko se radi o zikru onda dolazi poslije predaje selama. Na ovo pravilo ukazuje i govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ibn Mes’udu, radijallahu anhu, kada ga je podučavo tešehudu – zadnjem sjedenju u namazu, pa mu rekao: „Zatim (nakon salavata) neka izabere od dova ono što želi i što mu se najviše sviđa.“ (Buhari, 835, Muslim, 402) (islamic-content.com)
Dakle, pred kraja namaza, a prije predaje selama. Ovo je period koji se treba iskoristiti za učenje dove.
Spomenut ćemo samo neke od dova koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio, na posljednjem tešehhudu, a prije predavanja selama:
– Rabbena atina fid-dunja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina ‘azaaben-naar. (Buhari, 4552) Rabbenagfirli ve li validejje ve lil-mu’minine jevme jekuumul-hisab. (Ibrahim, 41)
(Gospodaru naš, daj nam svako dobro na ovom svijetu i svako dobro na budućem svijetu i sačuvaj nas patnje u Vatri/Džehennemu).
– Allahumme inni e’uzu bike min’azabil-kabri ve min ‘azabi džehenneme ve min fitnetil-mahja ve-l-memati ve min šerri fitnetil-mesihi-d-dedždžali.
(Allahu, prizivam Te da me sačuvaš od kaburske kazne i od kazne Džehennema, od ovosvjetskih i onosvjetskih kušnji, te od kušnji Mesiha Dedždžala.) (Buharija, 1377)
– Allahumme inni e’uzu bike min’azabil-kabri ve e’uzu bike min fitnetil-Mesihid-dedždžali, ve e’uzu bike min fitnetil-mahja vel-memati. Allahumme inni e’uzu bike minel-me ‘semi vel-magremi.
(Allahu, sklanjam se u okrilje Tvoje pred kaburskom kaznom i pred fitnelukom Mesiha Dedždžala, te pred fitnelukom ovog i budućeg svijeta. Allahu, utječem Ti se od grijeha i zla. (Buharija, 833)
– Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiru-z-zunube illa Ente, fa-gfir li magfireten min ‘indike, ve-rhamni inneke Entel-Gafurur-Rahim.
(Allahu, doista sam sebi počinio nasilje mnogo, a grijehe ne oprašta niko drugi osim Tebe. Zato, oprost mi Svoj pokloni i smiluj mi se. Doista, jedino si Ti Onaj koji obilno prašta i Ti si Milostivi.) (Buhari, 834)

Nastavit će se…

Glas islama 316

Rubrika: Islamske teme

Autor:Edin Redžepović