HomeGlas islamaAnalizeNenametljiva ljepotica 12. Februara 2022. Analize, Glas islama 881 Još od davne 1664. godine među Taslidžacima poznata je kao ,,nenametljiva ljepotica”, kako je nazva u svojim putopisima jedan od najvećih osmanskih putopisaca Evlija Čelebija, koji prolazeći kroz šeher Taslidžu precizno opisa Husein-pašinu džamiju. Džamija je neosporno remek djelo islamske arhitekture u ovom dijelu Sandžaka. Vakif ovog sandžačkog bisera je Husein-paša Boljanić koji je rođen u selu Boljanići nekih 40 km na putu od Taslidže (današnjih Pljevalja) prema Čajniču. Džamija je, kako se smatra, podignuta 1569. godine i spada u objekte carske gradnje. Ono što se ne može sa sigurnošću tvrditi jeste ime arhitekte ovog veleljepnog objekta. Profesor Andrej Andrejević je mišljenja da je arhitekta i neimar Husein-pašine džamije mimar Hajrudin, koji je bio najbolji učenik mimar Sinana, najčuvenijeg osmanskog arhitekte. Mimar Hajrudin, pored Husein-pašine džamije, arhitekta je mnogo čuvenih objekata u Hercegovačkom sandžaku, na kom prostoru je bio zadužen za izgradnju. Među najpoznatijim objektima su Mostarski most (1566.) i tvrđava u Makarskoj (1568.). Husein-paša Boljanić u to vrijeme obnašao je funkciju sandžakbega Hercegovačkog sandžaka. Iz tog vakta ostala je arhivska građa korespondencije između Husein-paše i Dubrovačana, gdje bez sumnje možemo vidjeti da su dubrovački majstori graditelji ove balkanske ljepotice. Husein-pašina džamija je kvadratne osnove, a dimenzije su 13m sa 13m. Ona je jedinstveni slučaj džamije šestokupolnog izgleda. Iznad ulaznih vrata i dvije sofe sa lijeve i desne strane nalaze se tri kupole koje drže tri mermerna stuba koja su donesena iz Egipta. Njen posebni minaret je specifičan iz mnogo razloga. Prvi i svima poznat razlog njene specifičnosti je visina od 42 metra koja se izdiže u visine iznad guste taslidžanske magle. Njen oblik je četrnaestostostrani, a 2003. godine prof. Mustafa Sušić, Ismail Ahmetagić i Nurko Karaman iz Sarajeva preveli su natpis koje se nalazi na munari Husein-pašine džamije, a poruka glasi: Dok postoji, ona će biti očiti znak postojanja pravde. Dok je u uspravnom položaju, jamac je Božijeg zakona. Po svemu sudeći, Husein-paša je želio da ova džamija bude posebna u svakom njenom segmentu, pa je tako i jako interesantna njena ,,plava kupola” koju do detalja Evlija Čelebija opisuje u svom putopisu. Vješte ruke kaligrafa jako su precizno ukrasili i dekorisali plavu kupolu sa uglavnom biljnim motivima. Ulazna vrata na džamiji su dvokrilna, izrađena od trvdog drveta i jako su masivna, ukrašena geometrijskim motivima i jako podsjećaju na vrata najpoznatijeg islamskog sveučilišta Al-Azhar, a napravljena su kada su Kairo, Bagdad i Taslidža bili u jednoj državi. Kaligrafski ispisi, motivi na mihrabu i minberu, kao i svi alemi na krovu džamije i šadrvana pozlaćeni su sa 24-orokaratnim zlatom. U Taslidži (Pljevljima) postoji legenda koja kaže da u trenutku izgradnje džamije Husein-paša svom pisaru izgovara slijedeće riječi: ,,Kada bih znao da će do Sudnjeg dana u mojoj džamiji biti samo jedan cijeli saf klanjača, zlatne bih pragove u džamiji stavio.” Kada govorimo o zlatnim slovima koja su utkana u bošnjačku tradiciju i vakuf Husein-paše Boljanića, ovdje nije kraj. U Husein-pašinoj džamiji stoljećima se čuva, pored starih rukopisa na arapskom i turskom jeziku, veoma važan rukopis Kur’ana iz 1579. godine, koji je pisan po naredbi Husein-paše Boljanića i poklonjen džamiji. Kur’an ima 233 lista, veličine 39×28,5 cm, povezan kožnim omotom. Ukrašen je sa 352 minijature, rađene na zlatnoj podlozi. Glas islama 316 Rubrika: Kulturna baština Autor: Kenan Delić