Ivo Josipović je treći predsjednik Republike Hrvatske

ImageBandić je dobio većinu glasova u Ličko-senjskoj (51,94%) i inostranstvu

Kandidat opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivo
Josipović je novi, treći po redu predsjednik Hrvatske. Za Josipovića je
glasalo 60,3 posto birača, saopćila je odmah iza ponoći hrvatska
Državna izborna komisija (DIP), prenosi TANJUG.

– Josipovićev protivkandidat nezavisni Milan Bandić osvojio je 39,71
posto glasova – saopćio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin na
konferenciji za novinare.

U drugom krugu izbora glasalo je nessto više od 2,2 miliona birača odnosno 50,28 posto od ukupnog broja upisanih državljana.

Za pobjedu na petim po redu predsjedničkim izborima od hrvatske nezavisnosti trebalo je osvojiti 50 posto plus jedan glas.

Predsjednici Hrvatske do sada su bili po dva puta Franjo Tuðman (1992 i 1997) i Stjepan Mesić (2000 i 2005).

Za Bandića gorske oblasti Hrvatske, dijaspora i dio graðana Dalmacije

Hrvatski portal Index.hr javio je da je Josipović odnio pobjedu u
svim hrvatskim županijama osim Ličko-senjske i u dijaspori. Josipović
je najviše glasova dobio u Istri (84%), te u Varaždinskoj i Meðimurskoj.

Bandić je dobio većinu glasova u Ličko-senjskoj (51,94%) i
inostranstvu, a veliki broj glasova dobio je i u Splitsko-dalmatinskoj
(48,88).

Mesić odmah čestitao

Odlazeći predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, čekajući rezultate
predsjedničkih izbora izjavio je da je tokom večeri telefonom
razgovarao s Josipovićem i čestitao mu na izbornim rezultatima, prenosi
FENA.

– Da, čestitao sam mu – izjavio je Mesić novinarima oko 23 sata.

Mesić je u Ured stigao oko 20:30 sati, a rezultate izbora pratio je,
kao i u prvome krugu, u jednoj od dvorana sa savjetnicima, članovima
obitelji i prijateljima.

 

Ivo Josipović, autor tužbe protiv Srbije za genocid

Treći hrvatski predsjednik koji bi zemlju trebao uvesti u EU,
kandidat opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske, nije
profesionalni političar, iako je poslanik SDP-a u Saboru, a svjetski je
poznat u različitim profesijama, u pravu i muzici.

Na Pravnom fakultetu zagrebačkog univerziteta predaje krivično
procesno pravo, meðunarodno krivično pravo i Prekršajno pravo. Objavio
je 85 naučnih i stručnih radova u hrvatskim i stranim časopisima i član
je više domaćih
i meðunarodnih pravničkih udruženja.

Roðen je u Zagrebu 28. augusta 1957. godine, gdje se školovao i gdje je 1980. završio pravni fakultet i položio sudski ispit.

Magistrirao je na postdiplomskom studiju krivičnopravnih nauka 1985.
godina i doktorirao s temom "Pravo o hapšenju i pritvoru u krivičnom
procesnom pravu" 1994. godine. Saraðivao je u nekoliko meðunarodnih
projekata, a kao ekspert Vijeća Evrope učestvovao je u valorizaciji
zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.

Tokom rata je učestvovao u pregovorima o razmjeni zarobljenika, a
nakon rata zastupao je Hrvatsku pred Meðunarodnim sudom pravde i
Meðunarodnim krivičnim sudom sudom za bivšu Jugoslaviju.

Jedan je od autora tužbe za genocid protiv Srbije, što je objasnio
činjenicom da Srbija u to vrijeme, krajem 90-ih, nije ispunjavala ni
minimum obaveza koje je postavila meðunarodna zajednica, a koje su se
bavile uklanjanjem posljedica rata.

Umjetnik i čovjek koji je napisao statut SDP-a

Josipović je takoðer muzičar i kompozitor. Završio je studij
komponovanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i komponovao je oko 50
melodija za raznovrsne instrumente koje izvode eminentni hrvatski i
strani umjetnici. Direktor je Zagrebačkog bijenala, renomirane muzičke
manifestacije koja je ove godine proslavila 25. održavanje od 1961.
godine.

Za svoje melodije dobio je mnogo hrvatskih i meðunarodnih nagrada,
uključujući i Nagradu Evropske radiounije i diskografsku nagradu
"Porin" 1999. i 2000. godine.

Josipović je 1980. postao član Saveza komunista Hrvatske, a početkom
90-ih učestvovao je u njegovoj transformaciji u Socijaldemokratsku
partiju kad je napisao i prvi stranački statut. SDP je napustio 1994. i
posvetio se pravu i umjetnosti, ali se 2003. na poziv tadašnjeg šefa
SDP Ivice Račana vraća u politiku, postajući nezavisni saborski
poslanik SDP-a i potpredsjednik poslaničkog kluba.

Od 2005. bio je poslanik u gradskoj skupštini Zagreba, a 2007.
godine ponovo je izabran u Hrvatski sabor. U Saboru je radio u odborima
za zakonodavstvo, sudstvo i ustav, poslovnik i politički sistem, a bio
je i član komisije za odlučivanje o sukobu interesa. U 2008. se i
formalno vratio u članstvo SDP-a.

U svojoj kandidaturi kao osnovne vrijednosti za koje se zalaže naveo
je društveno-pravni okvir za stvaranje boljeg hrvatskog društva, kojim
bi se otklonila duboka socijalna nepravda i traume tranzicije i
redefinisale društvene vrijednosti, a značajno mjesto po njemu će
zauzeti i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Nekretnine i prihodi od kamata

– Otkako sam postao poslanik moja se imovina nije povećala – izjavio
je Josipović u jednom od suočavanja. Što se tiče imovine, on i njegova
žena Tatjana, takoðe univerzitetska profesorka prava, zajedno imaju
četiri stana, učešće u zemljištu, dva automobila i pokretnine u ukupnoj
vrijednosti od skoro 300.000 eura.

Josipović i njegova žena godišnje zaraðuju izmeðu 800.000 i milion
kuna (110.000 i 137.000 eura). Njegova plata iznosi oko 14.000 kuna
(oko 2.000 eura), ali godišnje dobiva i 70.000 kuna (oko 9.600 eura) od
kamata, dok od
umjetničke i pravničke djelatnosti godišnje zaraðuje izmeðu 300 i 400.000 kuna (41.000 i 54.870 eura) bruto.

Josipovićeva supruga mjesečno takoðe zaraðuje oko 14.000 kuna, ali i
ona ima prihode od kamata do stručnog pravničkog rada. Ni Josipović ni
njegova supruga nemaju nikakvo učešće u trgovačkim društvima.

Čist kao suza

Iako su mu tokom kampanje pokušali prišiti "repove" vezane uz
navodno izvlačenje novca iz jedne štedionice u 90-im godinama, presuda
suda pokazala je da on s tim nema ništa jer nije ni stranka u postupku.

Dokazao je i da se taksa koju ugostitelji plaćaju asocijaciji
muzičara i kompozitora za autorska prava kad izvode pjesme ne sliva u
njegove džepove.

Njegovu nevinost potvrdio je i Ured za suzbijanje korupcije i
organizovanog kriminala (USKOK) rekavši da se protiv njega ne vodi
nikakva istraga niti je protiv njega podnesena krivična prijava.

Ivo i Tatjana Josipović imaju osamnaestogodišnju ćerku Lanu.

 

Izvor: Dnevni avaz