Danska: Kako predavati islamsku vjeronauku u školama

ImageU Danskoj se diskutuje o tome kako predavati islamsku vjeronauku u
školama. Predmet kršćanstvo postoji i na prvi pogled izgleda kao
provokacija, ali u svakodnevici funkcioniše bez problema – dok se ne
upletu političari.

Holberg škola u Kopenhagenu. Oko 20
posto učenika su muslimani. Nedavno se škola našla u centru pažnje šire
javnosti, jer je organizovala roditeljski sastanak – ali samo sa
majkama. Zaprepaštenje danskih političara bilo je ogromno. I
predsjedavajući stranke zelenih Vili Sovndal (Villy) kritikovao je ovu
inicijativu. 

"To je apsurd. U osnovnoj školi učimo
djecu demokratiji i ravnopravnosti. Niko ne bi trebalo da pogne glavu
pred reakcionarnim stavovima, da muškarci i žene na jednom roditeljskom
sastanku ne smiju da sjede u istoj prostoriji."

 

Političari se bore protiv aveti
koje ne postoje
 

Ali, problem nije bio u ravnopravnosti
muškaraca i žena. Radilo se o pokušaju da se muslimanske žene dovedu u
škole, zbog toga što one najčešće ne učestvuju u školskoj svakodnevici
svoje djece. I u tom kontekstu, ovu inicijativu podržalo je čak i
ministarstvo za integraciju. Ali, upravo tu i jeste problem, kaže
nastavnica Jane Hjumland Kolding (Janne). Danski političari stalno
potpiruju populizam i bore se protiv aveti kojih u školskoj svakodnevici
i nema, čime zapravo miniraju integraciju učenika muslimanske
vjeroispovijesti. 

"Islam i islamizacija – to je
jednostavno histerija. Naše učenike to apsolutno ne tangira. Za to su
krivi odrasli kojima je islam stran i zato šire strah. Djeca ne prave
nikakve razlike. Oni ne dijele svoje prijatelje po porijeklu, boji kože,
vjeri ili čime već…"

 

Naše religije imaju zajedničke
korijene
 

Jane (Janne) je u 40-im, odjevena šik,
sportski, plavih očiju i koncentrisanog pogleda. Od prije 14 godina radi
u školi, predaje danski jezik, društvene nauke i kršćanstvo. Riječ je o
predmetima koje predaje svim učenicima i muslimanima i kršćanima. 

"Naravno da radimo takoðer i sa drugim
religijama i pokušavamo da naðemo šta nam je zajedničko, koje su nam
dodirne tačke umjesto da ističemo razlike. I često to otvara oči i
muslimanskim učenicima. Oni otkrivaju da ni mi kršćani nismo toliko
strani, jer naše religije imaju zajedničke korijene." 

Umjesto politizacije i isticanja
razlika, kaže Jane, trebalo bi rješavati probleme tamo gdje zaista
postoje. I to polazi za rukom ako ima volje na svim stranama, a naročito
ako se i učenici i roditelji uključe u odlučivanje. Da ljudi slušaju
jedni druge, da pričaju jedni s drugima, umjesto da istrčavaju sa svojim
mišljenjem. Tako misli i bivši ministar za integraciju, nadležan za
obrazovanje. Islam je realnost, kaže, i ni muslimanska ni kršćanska
djeca ne bi trebalo da se plaše kontakta.

(www.dw-world.de)