Sumnjiva zelena kafa u apotekama

Image„Zelena kafa”, za koju se pretpostavlja da sadrži sibutramin, supstancu
koja može da izazove srčane probleme, i dalje se može kupiti u
apotekama, pa čak i u prodavnicama zdrave hrane u Srbiji. Ministarstvo
zdravlja nije naložilo povlačenje „zelene kafe” sa tržišta, već je samo
zatražilo laboratorijska ispitivanja na prisustvo sibutramina.

Beogradski proizvoðač „zelene kafe” „Elefant ko – Strong natura” sam je rekao da će povući proizvod sa tržišta dok se ne završe analize, ali ona se i dalje može naći u prodaji u pojedinim apotekama, kako su se uverili reporteri „Blica”, dok je iz nekih povučena iz prodaje.
„Zelena kafa” za mršavljenje koju reklamira popularna pevačica Leontina Vukomanović košta 2.450 dinara. Ona se čak može naći i u prodavnicama zdrave hrane. Većina prodavaca pravdala se činjenicom da analize još nisu gotove.
– Čuli ste kakve posledice može da izazove ova kafa ukoliko u njoj zaista postoji zabranjena supstanca. Ne bismo preporučili kupovinu dok ne stignu rezultati – rekao je našem novinaru farmaceut u beogradskoj apoteci.
Kako je „Blic” juče pisao, Ministarstvo zdravlja Crne Gore naredilo je povlačenje „zelene kafe” sa tržišta zbog prisustva sibutramina. Pronaðen je i u zelenom čaju američkog proizvoðača „Amerikan leptin farmaceutikals limitid”.
Nakon višemesečnog praćenja upotrebe sibutramina tokom lečenja gojaznosti, Evropska agencija za lekove registrovala je niz komplikacija, posebno kod osoba koje imaju problem sa štitnom žlezdom, kardiovaskularnim sistemom, jetrom, bubrezima i onih sa naznakama psihičkih poremećaja. Osnovne ili nuspojave prilikom korišćenja sibutramina bile su gubitak apetita, suvoća usta, opstipacija, nesanica i pojačano znojenje.
Dr Jagoda Jorga, specijalista za ishranu, o prodaji ovakvih dijetetskih preparata kaže:
– U Srbiji niko ne kontroliše dijetetska sredstva kao što su preparati za mršavljenje, preparati na bazi bilja. Prilikom registracije ne proverava se njihov sastav, već samo higijenska ispravnost. Koje su supstance unutra i da li išta od toga pomaže, niko ne zna.
Država je 2004. godine donela Zakon o lekovima, kojim se definiše šta je lek, a šta dijetetski proizvod, odnosno pomoćno lekovito sredstvo, kako su se do tada zvali brojni preparati poput sirupa protiv kašlja, vitaminskih preparata i onih za mršavljenje.
Iako se ovi preparati inače proveravaju u regionalnim zavodima za javno zdravlje, većina proizvoðača ili uvoznika nema sertifikat ispravnosti cele serije proizvoda.
– Niko živi, uključujući i proizvoðače, ne zna tačno u kojoj je koncentraciji bilo koja supstanca u proizvodu. Niko ništa nije uradio da zaštiti potrošača – kaže dr Jorga.
Procedura nalaže da se, kada se dijetetski proizvod uvozi u našu zemlju, na carini uzimaju uzorci. Ukoliko je proizvod ispravan (higijenska ispravnost), pušta se da uðe u zemlju i odmah se stavlja u promet. Daljih provera nema.

Objavljena pogrešna fotografija leka
Tehničkom greškom uz jučerašnji tekst „Uvezeni lekovi bez kontrole jer ih prodaju kao domaće” objavili smo fotografiju kutije leka „bisoprolol” proizvoðača „Ni Medic” sa sedištem u Nišu, umesto istoimenog leka firme „M.D. Nini” d.o.o. iz Niša, koja se pominje u tekstu. Lek „bisoprolol” od 5 mg proizvoðača „Ni Medica”, čija je fotografija objavljena na Temi dana i naslovnoj strani, jeste pouzdan medikament koji se na tržištu Srbije nalazi od 2007. godine i proizveden je u saradnji sa renomiranim proizvoðačem lekova iz Velike Britanije. Lek je registrovan u više zemalja EU, identičnog sastava i kvaliteta. Redakcija „Blica” izvinjava se kompaniji „Ni Medic” i čitaocima zbog grubog i nenamernog previda.
Izvor: Blic