KADA TAKO GOVORIŠ, DA BOG DA, TI SVOJU DJECU POGLEDAO MRTVE U OČI

ImageDrugog dana svjedočenja zaštićenog svjedoka Tužilaštva KDZ064, optuženi Radovan Karadžić ga je nazvao “omiljenim svjedokom optužbe” te kazao da ne vjeruje kako je preživio strijeljanje Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.

“Kada tako pravo govoriš, da Bog da, ti svoju djecu pogledao mrtve u
oči, kao što su majke Srebrenice u djecu svoju koja su naðena u toj
grobnici gledale”, odgovorio je svjedok, koji je sa iskazom počeo 21.
aprila ove godine.
Karadžiću se pred Meðunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju
(MKSJ/ICTY) sudi kao nekadašnjem vrhovnom komandantu oružanih snaga
Republike Srpske (RS) za genocid počinjen u Srebrenici, kao i genocid u
sedam bosanskohercegovačkih općina počinjen tokom 1992. godine, te za
zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zaštićeni svjedok je, odgovarajući na pitanja optuženog, kazao da je
Srebrenicu napustio 11. jula 1995. godine, “nakon navale srpske vojske”.
“Sakupili smo se u Šušnjarima. Bilo nas je možda oko 15.000, ili malo
više. Neki su bili s puškama. Ne znam koliko i odakle im puške, ali na
svu sreću su ih imali – ljudi su valjda sakrili, i to im je valjalo. Oni
koji su prošli do Tuzle, prošli su zbog pušaka, a oni što ih nisu
imali, oni su sada u masovnim grobnicama”, pojasnio je svjedok.
Svjedok je kazao da se predao, skupa s više stotina muškaraca, u blizini
sela Sandići 12. jula 1995. godine, te da je nakon noći provedene u
Bratuncu odveden do sela Orahovac, Prenosi BIRN.
“Izvodili su nas iz škole u kamion, tamić. Pola sale je odvedeno dok sam
ja došao na red. Na ulazu su nam vezali oči (…) Kad smo došli, vidio
sam stotine leševa – ležali su po livadi. Kada je nestalo mjesta, onda
su vodili na pokošenu livadu pored da ubijaju”, prisjetio se svjedok,
koji je preživio strijeljanje tako što se sakrio ispod tijela druge
žrtve.
Na ovom ročištu počelo je ispitivanje svjedoka Herberta Okuna,
nekadašnjeg američkog diplomate koji je tokom 1992. godine radio pri
Meðunarodnoj mirovnoj konferenciji za bivšu Jugoslaviju Evropske
zajednice i Ujedinjenih nacija (UN).
Svjedok Okun je kazao da se tokom 1992. godine, u okviru mirovnih
pregovora, više puta sastao sa “rukovodstvom bosanskih Srba” i optuženim
Karadžićem. Pojasnio je da je tokom sastanaka saznao da su bosanski
Srbi imali “šest ratnih ciljeva”, koje su željeli ostvariti.
“Karadžić je te ciljeve prisvojio kao svoje, kao i cijeli politički
korpus. Ti ciljevi nisu bili tajna, oni su bili otvoreni i iskreni u
vezi s tim ciljevima”, dodao je Okun.
Ciljevi su bili, prema Okunu, da se osnuje zasebna država unutar BiH,
koja bi se zvala Republika Srpska i bila “kontinuirani teritorij koji se
naslanja na Srbiju“, s kojom bi imali posebne odnose. Svjedok je dodao
da je jedan od ciljeva srpske strane bio i da RS ima “homogeno, ili
etnički čisto stanovništvo”.
Naredno ročište, na kojem će Tužilaštvo u Haagu nastaviti s direktnim
ispitivanjem svjedoka Okuna, zakazano je za 23. april ove godine.

Izvor: Bosnjaci.net