Dijaspora podržava borbu za autonomiju Sandžaka

ImageVeliko interesovanje za tribine o autonomiji Sandžaka. Na
svim tribinama bila je primjetna velika posjećenost i interesovanje o
aktuelnoj situaciji u Sandžaku. Interesantno je da su pojedine tribine
zbog brojnih pitanja prisutnih trajale i po četiri sahata. 

 

KELN – FRANKFURT – HANOVER 

U
organizaciji Zajednice sandžačke dijaspore 29. 30. i 31. oktobra
održana je tribina „Autonomija Sandžaka u ogledalu evropskih standarda“.
O ovoj temi u Kelnu, Frankfurtu i Hanoveru govorili su istaknuti borci
za „sandžačku stvar“, Džemail Suljević, Almir Mehonić i predsjednik ZSD
Edin Salković. U sklopu tribine promovisana je i knjiga Ibrahima Čikića
„Gdje sunce ne grije“.

knigaIbrahim
Čikić je po mnogima najtragičnija ličnost iz čuvenog političkog procesa
protiv bošnjačkog rukovodstva crnogorskog dijela Sandžaka 1994. godine.
Ovaj sandžački stradalnik je govorio o golgoti crnogorskih zatvora koju
je osjetio na vlastitoj koži. To je zapravo i glavna tema njegovog
prvijenca „Gdje sunce ne grije“. Kako je istaknuto na tribini, slučaj
Ibrahima Čikića je jedan slučaj od 16.000 sandžačkih Bošnjaka , koji su
prošli torturu i premlaćivanje u montiranim političkim procesima i
istrazi o navodnom naoružavanju. U svom potresnom izlaganju Čikić je
govorio o tankoj liniji izmeðu života i smrti koju je vidio u
crnogorskim kazamatima, o hladnim dušama zatvorskih mučitelja, o
hladnoći i pustoši ćelije i nadi u Božiju milost.

– I pored svega
što sam preživio, spreman sam da se borim protiv svojih dželata koji me
ni danas ne ostavljaju na miru, nego podižu tužbe zbog istine koju sam
napisao. Istina, to su trećerazredni likovi iz moje knjige, zato sam
pozvao tadašnje i sadašnje najviše crnogorsko rukovodstvo, neka ono
podigne tužbe protiv mene, jer su oni glavni krivci za golgotu koja mi
se dogodila. Nažalost, ja sam jedan od rijetkih iz crnogorskog dijela
Sandžaka, koji smije i danas stati pod zastavu autonomije Sandžaka,
rekao je izmeðu ostalog Æikić. 
EdinU
svojim uvodnim napomenama domaćin u uvodničar u temu Edin Salković,
podsjetio je prisutne na srpske nacionalističke programe u kojima je
planiran nestanag bošnjačkog življa iz Bosne i Sandžaka. Salković je
citirao dijelove naredbe Draže Mihajlovića o uništavanju „muslimanske
komponente“ sa teritorije Sandžaka i dodao: „ pored svega što smo kao
narod preživjeli u zadnjih sto godina mi smo pokazali da smo mnogo puta
spremni ustati iz pepela i ponijeti slobodarski bajrak. Naša vijekovna
borbu karakterišu dvije vrste borbe, borba za opstanak i borba za
slobodu, istakao je Salković.

– A zašto mi ne bi glasno tražili
autonomiju, zašto glasno ne bi istakli naše zahtijeve, upitao se na
početku svog izlaganja Almir Mehonić.Almir On je istakao da je danas u Srbiji ekstremizam i secesionizam tražiti
primjenu evropskih standarda. – Srpski političari i beogradski mediji
smišljeno vrše anatemisanje ideje o autonomiiji i satanizaciju njenih
protagonista. Oni žele na taj način da ubiju riječ u nama, da nas
uplaše. Meðutim, mi im poručujemo, gospodo, ako hoćete evropske
standarde, ako hoćete Srbiju u Evropi, onda primjenite te standarde i na
Sandžak. Mi nećemo ništa više i ništa manje nego što ima ta Evropa.
Neka riješe naš status onako kako su riješeni statusi regija u Španij,
Italiji, Belgiji, Švajcarskoj i mi ćemo pristati na to, rekao je
Mehonić. – Sasvim je jasno da naši problemi ne nestaju kada imamo
ministre i poslanike u Vladi i Skupštini Srbije, naprotiv, do sada smo
vidjeli da nam se ti problemi povećavaju kako nam se povećava broj
poslanika i ministara iz reda bošnjačkog naroda. Dakle, to nije
mehanizam naše zaštite. Jedini mehanizam zaštite je riješavanje statusa
Sandžaka, rekao je Mehonić. Komentarišući djelovanje pojedinih
bošnjačkih političara iz crnogorskog i srbijanskog dijela Sandžaka, koji
su jasno stali na stranu Beograda i Podgorice, Mehonić je istakao da je
to jedinstven slučaj u historiji Sandžaka da se pojedini Bošnjaci bore
protiv Sandžaka. – Ali nemojte da vas čudi to, jer od istog drveta se
teše i minber i svinjac, zaključio je Mehonić.

DzemailDžemail
Suljević, predsjednik Inicijativnog odbora Narodnog vijeća Sandžaka
osvrnuo se na historiju Sandžaka i statuse koje je ova regija imala u
bližoj i daljoj prošlosti. – Danas naši predstavnici u Beogradu govore o
našoj ravnopravnosti, a Bošnjaci su ugroženi i ekonomski i u
obrazovanju i pri zapošljavanju i što se tiče zvaničnih simbola države,
himne, rekao je Suljević. On je naglasio da je autonomija Sandžaka
realnost i da u nju moramo svi da vjerujemo i da se za nju borimo. 

Svaki Bošnjak u dijaspori, svaku noć prije nego što zaspi treba sebe da
upita „šta sam danas uradio za autonomiju Sandžaka“. Mi ćemo pristati
da se naše pitanje riješi po modelu modernih autonomnih prekograničnih
regija, ali sa jednim organima, jednim parlamentom, rekao je Suljević.

002
Danas u Evropi postoje regije koje čak imaju i svoje regionalno
državljanstvo, svoja predstavništva u Briselu i druge oblike visoke
autonomnosti. Ako ne vjeruju da narod Sandžaka hoće autonomiju, neka
onda ponove referendum iz 1991. godine, poručio je Džemail Suljević. On
je rekao da poslijednji izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće su
pokazali da su i Ugljanin i Ljajić izgubili legitimitet i da legitimitet
imaju ljudi koji se zalažu za autonomiju Sandžaka. Ovi protivnici
autonomije koji kažu da je to bajka, da je to davno ispričana priča,
neka nam objasne kako to nastade Republika Srpska, ko je stariji RS ili
Sandžak i ako je secesionizam autonomija Sandžaka, kako se zovu zahtjevi
za samostalnost Republike Srpske, upitao je Suljević.

003Inače,
na svim tribinama bila je primjetna velika posjećenost i interesovanje o
aktuelnoj situaciji u Sandžaku. Interesantno je da su pojedine tribine
zbog brojnih pitanja prisutnih trajale i po četiri sahata. Kako su
istakli u Zajednici sandžačke dijaspore ovo je samo početak aktivnosti
koje će ova organizacija sprovoditi na putu afirmacije ideje o
autonomiji Sandžaka meðu Bošnjacima u dijaspori. – Zahvaljujemo se svim
ljudima koji su pomogli organizovanje ovih tribina, posebno se
zahvaljujemo na velikom gostoprimstvu našim Sandžaklijama i Bosanacima,
zahvaljujemo se imamu iz Kelna Mustafi Hadžiću na podršci i učešću na
tribini u ovom gradu, Bošnjačkom kulturnom centu u Hanoveru, aktivistima
centrale ZSD i našim džematima u Frankfurtu i drugim gostima koji su iz
daljine dolazili da bi čuli o Sandžaku, rekao je na kraju razgovora
Edin Salković, predsjednik ZSD.

Redakcija dijaspora.org